24.8 C
Dubrovnik
Četvrtak, 3 srpnja, 2025
HomeLifestyleTragedija parabroda "Daksa" ostala je duboko urezana u pamćenje Dubrovčana

Tragedija parabroda “Daksa” ostala je duboko urezana u pamćenje Dubrovčana

Nestanak parobroda „Daksa“ na kojem je u moru nestalo i 38 članova posade zajedno s kapetanom Vlahom Buletinom, koji je tek navršio 30 godina najveća je tragedija dubrovačkog i ujedno hrvatskog pomorstva uopće između dva svjetska rata.

26. siječnja 1930. godine, u olujnom nevremenu oko 11 nautičkih milja sjeverozapadno od Viga u Španjolskoj, odnosno 30 nautičkih milja jugozapadno od rta Finisterre, potonuo je teretni parobrod Daksa, jedan od najsuvremenijih i najvećih brodova u tadašnjoj Hrvatskoj i u cijeloj Kraljevini Jugoslaviji.

Brodom je zapovijedao kapetan Vlaho Baletin. Tragedija Dakse bila je prva i najveća pomorska nesreća u povijesti hrvatskog parobrodarstva.

Brod je izgrađen 1911. godine u brodogradilištu John Readhead & Sons u gradu South Shields u Ujedinjenom Kraljevstvu. Bio je dug nešto više od 113 metara, širok 15,7 metara, a mogao je prevoziti do 7.500 tona tereta. Mogao je postići brzinu od 11 čvorova, što je za to vrijeme bilo poprilično brzo.

Kupac je bila Navigazione a Vap Unione (Unione Raguseo) iz Dubrovnika i plovio je pod austro-ugarskom zastavom. U Dubrovniku, svojoj matičnoj luci, svečano je dočekan 6. travnja 1911. godine. Godine 1916. brod je promijenio ime u Santa Rosa i sljedećih sedam godina plovio je za Talijane. Godine 1923. došao je u vlasništvo hrvatskog brodara Dubrovačke parobrodarske plovidbe i promijenio je ime u Daksa.

Na posljednje je putovanje Daksa je isplovila 10. siječnja 1930. godine iz Gruža. U Vranjicu je ukrcan cement, a u tuniškoj luci La Goulette preuzeo je teret željezne rudače te je 19. siječnja zaplovio put Rotterdama. Dana 22. siječnja prošao je Gibraltar, a ciklon ga je zahvatio 26. siječnja oko 13 sati prije uplovljavanja u Biskajski zaljev.

Biskajskim zaljevom divljale su oluje, a more, nebo i vjetar bivali su sve gori i gori. Brojni su brodovi zatrpali obalne radijske postaje pozivima u pomoć. Nebo je bilo posve crno, silovita grmljavina, golemi valovi, a vjetar je udarao brzinom od 120 čvorova. U 13:07 sati radio-telegrafist s Dakse poslao je poziv u pomoć kad je jedan golemi val probio pokrov na skladištu broj 1, nakon čega je u skladište počelo prodirati more. Nepuni sat poslije, u 13.58 sati opozvali su poziv u pomoć. Dva sata poslije, u 15:19 sati, opet su poslali poziv u pomoć i to je bio posljednje što se čulo s Dakse.

Već dva dana nakon brodoloma ukazali su se tragovi s Dakse. Ribari iz portugalskih gradića Viane do Castelo i Castela do Neire 28. siječnja 1930. godine naišli su na ostatke dijelova zapovjednog mosta, čamaca, pojaseva za spašavanje, kolute za spašavanje i mali čamac s natpisom “Dubrovnik”.

Vijesti su sporo dolazile, pa se tek 30. siječnja preko uprave Dubrovačke parobrodarske plovidbe saznalo za nesreću. Još uvijek su postojale nade da će Daksa doploviti u Rotterdam. Još 29. siječnja vjerovalo se da je Daksa prošla Land’s End, što je opovrgnuto 4. veljače kada je utvrđeno da se radilo o P/B Istina.

Stradalo je svih 38 članova posade, koji su bili iz Dubrovnika, Hvara, Brbinja, Sukošana, Splita, Paga, Vranjica, Baške Vode, Kukljice, Stona, Privlake, s Kaprija, Betine i drugih mjesta.

Dani žalosti bili su proglašeni u Dubrovniku od 9. do 13. veljače 1930. godine. Brojni su gradovi postavili u stolnoj crkvi posmrtni odar koji su uresili pojasima za spašavanje s Dakse, brodskim feralima, brodskim konopima, zastavama “DPP”, te prigodnim epigramima i osmrtnicama. Dubrovačka parobrodarska plovidba odredila je iznos od 300.000 dinara za pomoć obiteljima stradalih, a akciju prikupljanja pomoći organizirale su Dubrovačka parobrodarska plovidba i Jadranska straža. Zagrebački Nogometni savez organizirao je utakmice čiji je prihod bio namijenjen obiteljima stradalih, a osnovane su, uz staro bratstvo Sv. Nikole u Gružu, karitativna sekcija za osnivanje fonda pomoći mornarima i prosvjetna sekcija za osnivanje pučke biblioteke.

Postoje razna mišljenja o razlozima nesreće. Prema jednima, Daksa je bio stariji brod koji nije izdržao manevar prilikom okretanja, a kapetan je navodno bio mlad i neiskusan za vođenje broda u olujnim uvjetima. Drugi pak smatraju da se brod prevrnuo zbog prodora mora u skladište br. 1. Treći mogući scenarij, koji je manje vjerojatan, jest udar o stijene.

Tragedija Dakse ostala je duboko urezana u pamćenje Dubrovčana kao podsjetnik na sve opasnosti koje kriju more i pomorski zanat koji je proslavio Dubrovnik i dubrovačke krajeve.

IZVOR: Wikipedia

FOTO: FB Dubrovačka Republika

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA