Na 13. sjedinici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika kao točka 9 raspravit će se Prijedlog zaključka o raspisivanju Javnog poziva za iskazivanje interesa za realizaciju projekta izgradnje nogometnog stadiona s trgovačko-zabavnim i kulturnim sadržajima te podzemnim garažama u Lapadu „Arena Dubrovnik“. Srđ je Grad ne može podržati prijedlog ove lokacije jer je ona posve neprimjerena i dugoročno štetna po Lapad i njegove stanovnike.
Nasuprot ovakvim promašenim pokušajima da se prostoru Gradskog stadiona u Lapadu dodijele sadržaji koji tamo ne mogu imati adekvatno mjesto, ostaje nam kao izazov promisliti realnu budućnost ovoga prostora. Ona mora biti vezana uz stvarne potrebe stanovnika Lapada, možda u pravcu otvorenog javnog parka s različitim sadržajima: polivalentnim sportskim igralištima, trim stazom, dijelom za kućne ljubimce te svim ostalim javnim sadržajima koji će se koristiti čitavo vrijeme i omogućiti zajednici priliku da se upozna, izrazi i raste.
Prvo pitanje glasi – treba li gradu i građanima Grada Dubrovnika izgradnja nogometnog stadiona s 4.500 natkrivenih sjedaćih mjesta, što je u skladu s UEFA-inim standardom za stadion 3. kategorije?
Naš odgovor je da nam takav stadion – treba. Kao takav, ovakav je stadion i sastavni dio „Strategije sporta i sportske infrastrukture u Gradu Dubrovniku 2018. – 2028.“, koji je osnovni strateški dokument s akcijskim planom djelovanja u području sporta i sportske infrastrukture Grada Dubrovnika.
No, je li za smještaj takvog objekta s pratećom infrastrukturom pogodna lokacija na mjestu današnjeg Gradskog stadiona Lapad? Apsolutno ne!
Najprije, Gradski stadion Lapad se nalazi usred gusto urbaniziranog područja pretežno stambene namjene gdje je ikakva prilagodba ili izmjena postojećeg stanja gotovo nemoguća. Stadioni ovakvih kapaciteta uobičajeno se grade van urbaniziranih zona. Tako je i ovaj stadion, kad se počeo koristiti još polovinom 40-tih godina prošlog stoljeća, bio smješten na tadašnjoj gradskoj periferiji, što više nije slučaj. Obzirom na vrlo gustu izgrađenost, te sasvim izglednu daljnju izgradnju Lapada, problemi s komunalnom infrastrukturom koja već danas ne može pratiti i zadovoljiti sve novogradnje, samo će rasti.
Kao najveći komunalni problem zasigurno je tu pitanje prometa u kretanju i mirovanju. U poglavlju Strategije pod naslovom „Analiza prometne mreže na području Dubrovnika za potrebe planiranja sportskih zona“ analizira se i Područje oko Gradskog nogometnog stadiona Lapad. Nabrajajući opterećenja na gradskim prometnim križanjima uočeno je iznimno veliko opterećenje na križanju nogometnog stadiona na Lapadu gdje se spajaju ulice Kralja Tomislava, Iva Vojnovića, Žrtava Dakse, Od Batale i Od Mihajla. Studija je tada (2018.) brojala čak 24.300 vozila. Ovo križanje, prema prometnoj studiji, nema mogućnost proširenja, a veliko opterećenje predstavljaju sporedne prometnice koje su ispod standarda te uz minimalnu mogućnost sanacije. Gradnja stadiona bi povećala tranzitni promet kroz potpuno neodgovarajuće prometnice. Osim toga, čitavo je ovo područje daleko od vanjske prometne mreže, što je veliki manjak ove pozicije.
Postojeći parkirni prostora je također izuzetno reduciran, pa osim malog broja parkirnih mjesta niz Ulicu Kralja Tomislava, najveći dio stanovnika se parkira na parkiralištu kapacitieta 100 mjesta, a na koje se ulazi kroz vrlo usku jednosmjernu Ulicu Ivana Meštrovića. Obzirom da parkiralištem upravlja Sanitat, cijene parkiranja su prihvatljive građanima, što sigurno ne bi bilo u momentu kad privatni investitor bude naplaćivao korištenje podzemnih garaža. Gubitak ovog parkirališta pripajanjem infrastrukturi stadiona bio bi, dakle, katastrofalan. Osim toga, apsolutno je nejasno kako bi se prometno uredilo pitanje ulaska i izlaska iz podzemne garaže stadionskog kompleksa.
Pogledajmo što o ovome misle građani.
Tijekom anketnog istraživanja na kojem su sudjelovali građani Grada Dubrovnika bilo je postavljeno i pitanje: „Je li potrebno naći adekvatniju lokaciju od postojeće za gradski nogometni stadion na Lapadu?“. Najveći broj ispitanika je odgovorio da treba pronaći adekvatniju lokaciju. Uz to velika većina građana navodi područje Gospina polja kao mjesta adekvatnog za izgradnju sportske infrastrukture. Ovi su stavovi građana također postali sastavni dio dubrovačke strategije sporta.
Osim ovih objektivnih problema zbog kojih je posve jasno da je gradnja novog gradskog stadiona tzv. „Arene Dubrovnik“ na području Gradskog stadiona Lapad apsolutno neprihvatljiva, ostaje potpuno nejasan model kojim se planira, financirati, graditi te upravljati ovim objektom. Još u prosincu 2021. bio je vijećnicima Gradskog vijeće Grada Dubrovnika dostavljen prijedlog teksta Javnog natječaja za izgradnju „Arene Dubrovnik“. Taj je predloženi model po nama bio u najmanju ruku neozbiljan, da ne kažemo protuzakonit, pa i protuustavan. Uzmimo recimo termin „privremenog vlasnika“ koji se nalazi u ovom prijedlogu, npr. u rečenici gdje će: „Izabrani ponuditelj po završenom etažiranju preuzeti od Arene Dubrovnik d.o.o. etaže Trgovačko-zabavno-kulturnog centra i Garaža u svoje privremeno etažno vlasništvo te nastaviti upravljati njima sljedećih 50 godina“. Taj „privremeni vlasnik“ ne postoji u Zakonu o vlasništvu, a nije niti prema Ustavu prema kojem se vlasništvo može garantirati samo Zakonom.
Slijedeće je pitanje – po kojoj se pravnoj osnovi uopće ide u Javni natječaj? U ovom slučaju, sudeći prema svim parametrima, pravna je osnova Zakon o privatno javnom partnerstvu. Taj Zakon jasno predviđa čitavu proceduru kao i državna tijela koja trebaju dati odobrenja na projekte po osnovi privatno javnog partnerstva. Naravno, prema ovom zakonu predviđeno je ugovorno razdoblje od 3 – 40 godina ili iznimno duže prema posebnom zakonu. Dakle, niti 50 godina nije predviđen ugovorni rok. Ovaj prijedlog Javnog natječaja ima još mnoštvo ovakvih sumnjivih mjesta i sigurno nije valjana pravna osnova za bilo kakav javni natječaj.
Nasuprot ovakvim promašenim pokušajima da se prostoru Gradskog stadiona u Lapadu dodijele sadržaji koji tamo ne mogu imati adekvatno mjesto, ostaje nam kao izazov promisliti realnu budućnost ovoga prostora. Ona mora biti vezana uz stvarne potrebe stanovnika Lapada, možda u pravcu otvorenog javnog parka s različitim sadržajima: polivalentnim sportskim igralištima, trim stazom, dijelom za kućne ljubimce te svim ostalim javnim sadržajima koji će se koristiti čitavo vrijeme i omogućiti zajednici priliku da se upozna, izrazi i raste.
