28.8 C
Dubrovnik
Nedjelja, 23 lipnja, 2024
NaslovnicaKulturaRemek djelo Mata Celestina Medovića izloženo u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik

Remek djelo Mata Celestina Medovića izloženo u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik

Djelo „Pelješki krajolik“ nastalo 1914. / 1916. (ulje na platnu, 39 x 63 cm) godine je rješenjem Ministarstva kulture i medija od 17. srpnja 2023. godine dodijeljeno na trajno čuvanje i skrb Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, te zbirka sada broji trideset i pet radova Mata Celestina Medovića. Novo Medovićevo remek djelo koje je obogatilo fundus Umjetničke galerije već je dostupno građanima i posjetiteljima dubrovačke MoMe.

U zbirci Umjetničke galerije Dubrovnik tako se sada nalazi trideset i pet djela Mata Celestina Medovića, a riječ je o pejzažima, portretima i djelima sakralne tematike. Pelješkim pejzažima – čiju genezu treba tražiti i u vezanosti slikara za rodni kraj i u samoj njegovoj predestinaciji za intimnije motive, pejzažima prepunim svjetla i impresionističkog duktusa, dao je najveći doprinos hrvatskom slikarstvu – kaže muzejska savjetnica Rozana Vojvoda koja ne krije oduševljenje “prinovom” u Umjetničkoj galeriji, baš ni kao ravnatelj Tonko Smokvina.

Zbirka se dosad obogaćivala radovima Mata Celestina Medovića uglavnom kroz otkupe iz redovne djelatnosti te uz poneku donaciju kao što je primjerice donacija gospođe Dragice Radoničić 1980. godine koja je Umjetničkoj galeriji Dubrovnik poklonila „Pejzaž s vrijesom“, 1914. / 1918. godine, remek – djelo Medovićeve kasne pelješke faze.

„Pelješki krajolik“

Djelo „Pelješki krajolik“ nastalo 1914. / 1916. (ulje na platnu, 39 x 63 cm), pejzaž je koji nastaje u kasnoj pelješkoj fazi prepoznatljivoj po mrljastom krupnijem potezu kojim je naslikano dominantno žuto bilje prednjeg plana i rafiniranosti odnosa boja u pozadini slike: u svjetlosnim akcentima na rubovima hridi, ljubičastim odsjajima planina, finoći predočavanja mora i oblaka – pojašnjava Vojvoda te dodaje:

Kronološku razdiobu Medovićeva pelješkog stvaralaštva predložila je Vera Kružić Uchytill u svojoj monografiji o našem velikom slikaru još 1978. godine te iako su se u međuvremenu dogodila razna nova čitanja njegova opusa, općeprihvaćena je podjela na ranu pelješku fazu 1908. – 1912., intermezzo u vidu bečkog boravka gdje umjetnik uglavnom radi po narudžbi i kasnu pelješku fazu 1914. – 1918. godine kada dolazi do upotrebe jasne vizualne distinkcije u odnosu na raniji period – mrljastog poteza i vibrantne slikarske površine. Jasno je da Medović pejzaže radi i prije svog potpunog povlačenja u pelješku osamu te period od 1898. godine kada Medović gradi kuću u Kuni i sve više boravi na Pelješcu do 1907. godine Vera Kružić Uchytill uvjetno naziva pelješko-zagrebačkom fazom. Najbrojniji pejzaži iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik upravo su iz tog perioda, izuzetna djela koja i svojim malenim formatom podvlače intimni dojam – plod kontinuiranog slikareva promatranja, bilježenja, fasciniranosti rodnim krajem koji pretače u djela bez predradnji u kojima boja ima primat.

Za razliku od spomenutih Medovićevih pejzaža koji se čuvaju u zbirci Umjetničke galerije Dubrovnik koji su uglavnom rađeni na kartonu i izuzetno su malih dimenzija, slika „Pelješki krajolik“ je nešto većeg formata (39 x 63 cm), potez je krupniji, mekši, blizak impresionističkoj fakturi i poetici, a mekoća slikarske obrade pelješkog bilja u prednjem planu  ima svoj pandan u prikazu nježnih oblaka i suprotstavljena je dubokom zelenilu borova i plavilu mora u pozadini. Uz „Pejzaž s vrijesom“ (1914. – 1918.), donirani „Pelješki krajolik“ slika je koja predstavlja jedan od vrhunaca pejzažnog slikarstva našeg velikog slikara i u velikoj mjeri obogaćuje zbirku Umjetničke galerije Dubrovnik – zaključila je.

„Pejzaž s vrijesom“, 1914. / 1918. godine, remek – djelo Medovićeve kasne pelješke faze

TKO JE BIO MATO CELESTIN MEDOVIĆ (1857. – 1920.)

Mato Celestin Medović, zajedno s dvije godine starijim Vlahom Bukovcem, utemeljitelj je hrvatskog modernog slikarstva i jedan od najvrjednijih njegovih predstavnika. Rođen je 17. studenoga 1857. u mjestu Kuni, na poluotoku Pelješcu.

Nakon godine dana školovanja u franjevačkom samostanu Gospe od Loreta (Delorita) na Pelješcu, 1868. odlazi u samostan Male braće u Dubrovniku, gdje se priprema za redovnički poziv. Ondje počinje raditi crteže i slikati u ulju, a 1880. odlazi na studij slikarstva u Italiju. Prima privatne poduke u Rimu od 1880. do 1882. (Ludwig Seitz, Francesco Grandi), a zatim od 1883. do 1884. u Firenci (Antonio Ciseri).

Godine 1886. vraća se u Dubrovnik, ali uviđajući nedostatke svojeg nepotpunog školovanja, iste godine odlazi na Akademiju likovnih umjetnosti u München (profesori: Gabriel Hackl, Ludwig Löfftz, Aleksandar Wagner). Tri posljednje godine provedene u klasi profesora Wagnera ostavile su najdublji trag u njegovu minhenskom školovanju, u duhu dekorativnih historijskih kompozicija Karla Pilotyja. Od 1893. do 1894. boravi u Dubrovniku i u Kuni na Pelješcu te napušta franjevački red.

Nakon Münchena, umjetnikova koncepcija izvedbe sakralnih slika bitno se izmijenila; odbačeni su detalji ambijenta, a slikama dominiraju monumentalni likovi svetaca. Od 1895. do 1907. boravi u Zagrebu, gdje pod utjecajem plenerizma i bogatog kolorita Vlaha Bukovca mijenja duktus i intenzivira boje.

Prvi je od modernih hrvatskih slikara emancipirao mrtvu prirodu kao samostalni motiv, kao i pejzaž koji slika uglavnom na Pelješcu, u pleneru, sve svjetlijom skalom čistih boja. Taj novi likovni izraz prenosi se i na historijske kompozicije, slike s religioznom tematikom i na portrete.

Godine 1908., kada se slikar vraća u rodnu Kunu, počinje novo razdoblje u slikarstvu Celestina Medovića, koje s kraćim prekidom od 1912. do 1914. godine, kada umjetnik boravi u Beču, čini “pelješku fazu”. U tom razdoblju slika gotovo isključivo pejzaže koji obiluju jarkim južnjačkim svjetlom i intenzivnim bojama i kojima je dao najveći doprinos hrvatskom slikarstvu.
Mato Celestin Medović umro je 20. siječnja 1920. godine u Sarajevu.

Foto: Miho Skvrce

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA