Kod online nastave najviše zabrinjava porast tjeskobnosti djece. Niti jedno dijete ne bi trebalo biti tjeskobno. Tjeskoba je došla kao posljedica ravnodušnosti. Da bi se snašla i mogla preživjeti, djeca su u jednom trenutku u sebi stvorila ravnodušni sloj i pomalo zamrznula emocije. Pobjegli su od nekih emocija koje su bile realne i tako su se zamrznuli, objasnila je i specijalistica kliničke psihologije Tanja Sever u emisiji HTV-a Otvoreno.
Na pitanje kakve su posljedice na mentalno zdravlje djece, specijalistica kliničke psihologije Tanja Sever je rekla kako najviše zabrinjava porast tjeskobnosti djece. Niti jedno dijete ne bi trebalo biti tjeskobno, rekla je.
“Tjeskoba je došla kao posljedica ravnodušnosti. Djeca da bi se snašla i mogla preživjeti, oni su u neko doba učinili ravnodušni sloj u sebi i pomalo zamrznuli emocije. Jedna od izvrsnih definicija za depresivnost, dakle nije do te mjere depresija nego depresivnost, je bijeg od emocije. Oni su pobjegli od nekih emocije koje su se bile realne za dogoditi se i na taj način su se zamrznuli. Kao sljedeća faza se dogodila anksioznost ili tjeskobnost. Ono što zabrinjava i treba javno govoriti je ogromni porast samoranjavanja djece. Jednim dobrim dijelom je to što na nekim jakim internet stranicama možete naći pouku djeci kada se osjećaju veliki psihički pritisak da se dobro fizički ozlijediti pa onda ode jedan komad psihičke napetost. Dakako radi se o potpuno pogrešnoj priči”, naglasila je.
“Online nastava dobrim dijelom udara na osjećaj kompetentnosti. Prvi val je bio izazov, a sad je to već zasićenost. Djeca su zasićena isporukom informacija i znanja koji oni moraju sami posložiti u svoje fajlove i time sami raditi. Imamo ogroman pad radne memorije kod djece i ta sva isporuka znanja dolaze u fajlove koji neće moći biti obrađeni i time raste osjećaj nekompetentnosti i strah za znanjem”, rekla je Sever.
Predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec je govorila o tome koliko se teško učenicima i nastavnicima koncentrirati šest sati ispred monitora.
“Pada koncentracija, pada motivacija, trebaju biti brzi sadržaji, a nastava nije takva da može pretvoriti u tik-tok sadržaje koji u svakom trenutku mogu biti zabavni. Treba naći balans”, smatra.
Što se ocjena tiče rekla je kako lani po ocjenama nikad nije bilo bolje.
“Bile su odlične ocjene i izvrsna prolaznost. U tom smislu teško da će biti jednako tako dobro ili bolje ove godine. Možda su ocjene više realističnije i vjerodostojnije i pravednije. Mislim da i ova godina će biti uspješna. Škole djeluju kao zajednice, mi smo malo veća obitelj i jedinstveni nam je cilj da svi dođu do uspjeha, pa i oni koji nisu imali uvjete”, rekla je.
Sever je rekla kako ima povećan broj djece kojima je potrebna psihološka pomoć.
“Pomoć ne traže djeca koja imaju problema sa socijalnim kontaktima. Pomoć ne traže pseudoautisti, oni koji su na spektru autizma, oni su sada dobro. To je pokazatelj tko zapravo u ovim uvjetima može najbolje živjeti, mladi kažu freekovi i geekovi. Svi oni koji trebaju živu riječ i koji trebaju otvorenu komunikaciju su u poteškoćama. Emocionalno osjetljiva djeca, ali više emocionalno nesigurna djeca su ta koja nekako najčešće traže pomoć,” rekla je Sever.
Više možete pročitati ovdje.
