10 C
Dubrovnik
Utorak, 20 travnja, 2021
Naslovnica Vijesti Dokad ovako? Pitali smo dr. Ljiljanu Beticu Radić

Dokad ovako? Pitali smo dr. Ljiljanu Beticu Radić

Svjetska zdravstvena organizacija je prije par godina navela 10 najvećih bioloških prijetnji, na 10. mjestu je bio uzročnik X, a to je aktualna korona SARS-CoV-2. Aktualna korona pandemija tek je jedna od prijetećih bioloških ugroza. Zarazne bolesti su dio nacionalne sigurnosti i sad se pokazalo kako nismo dovoljno pripremljeni za biološku prijetnju, potrebna je bolja priprema ne samo zdravstvenog sustava već i cijelog društva kazala je doc.prim.dr.sc. Ljiljana Betica Radić, spec. infektologije u dubrovačkoj općoj bolnici.

Brojke novozaraženih u državi, ali i našoj županiji – koja je u nešto strožem režimu zatvorenosti, jer ne rade ni kafići ni restorani – ipak rastu. Jesmo li u trećem valu pandemije i kada možemo očekivati smanjenje broja novozaraženih koronavirusom? Što će na to primarno utjecati?

– Treći val zapljuskuje većinu zemalja u Europi, prema izvješću europskog centra za kontrolu bolesti (ECDC) 14- dnevna incidencija na 100 000 stanovnika za treći tjedan ožujka 2021. pokazuje da osim Islanda nema zelene zone, većina zemalja je u crvenoj ili tamno crvenoj zoni (preko 500 zaraženih na 100 000 stanovnika), preko 1000 je u Češkoj, Estoniji i Mađarskoj, a preko 500 u Francuskoj, Italiji, Poljskoj, Švedskoj, Sloveniji, manje od 200 je u Njemačkoj i Španjolskoj. Incidencija za cijelu Hrvatsku je 275, ali regionalno imamo velike razlike, tako u našoj županiji bilježimo značajno veći broj zaraženih. Treći val obilježen je značajnim udjelom britanske varijante koja se širi brže oko 35 do 50 posto i podiže reprodukcijski broj epidemije za 0,4. Uz pretpostavku odgovornog ponašanja pojedinca, držanja distance, nošenja maski, higijene ruku, ograničenja „superširiteljskih događanja“, uvedene su oštrije protuepidemijske mjere, zatvaranje kafića, restorana.., on-line nastava u školama (model C). Dok nema masovnog cijepljenja zatvaranje je jedini izbor. Zbog duljine inkubacije i tijeka bolesti, dinamika stanja se prati u razmacima od 2 tjedna.

Obzirom na dinamiku procjepljivanja, kada se može očekivati početak kraja zaraze?

-Cijepljenje ide vrlo sporo, Izrael, V.Britanija su među rijetkim zemljama koje su procijepile veći dio svojih stanovnika, tek s masovnim cijepljenjem možemo prognozirati razvoj pandemije. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će do 2022. možda biti cijepljena tek jedna petina svjetskog stanovništva.

Činjenica je i da naša bolnica bilježi povećani broj hospitaliziranih koji stižu s težim oblicima zaraze, što je utjecalo i koji su razlozi tim većim komplikacijama koje nastaju uslijed zaraze? Kako objasniti i da je sve više mlađih ljudi koji stradaju?

-Sadašnja situacija je slična u većini bolnica u regijama sa visokom incidencijom, za razliku od prije kada su se hospitalizirali u prosjeku stariji od 80 godina sa teškim oblicima bolesti COVID-19, u ovom trećem valu imamo veći broj osoba u dobi preko 65 godina, ali i mlađih sa teškim oblikom bolesti. Mogući razlozi su što je većina starijih u domovima procijepljena, poučeni iskustvom stariji koji nisu cijepljeni manje se druže, mlađe osobe u zajedničkom kućanstvu više vode brigu o epidemiološkim mjerama da ne zaraze starije, tako da nove mutirane varijante virusa koje se značajno brže šire zaražavaju nezaštićene necijepljene osobe na „superširiteljskim okupljanjima“.   

Je li se u ovih godinu dana postigao neki efikasniji i učinkovitiji način liječenja oboljelih od korone, je li se iskristalizirao neki lijek ili kombinacija više njih koja spriječava napredovanje bolesti?

– Do 80% slučajeva ima blaži oblik bolesti, ili su osobe bez simptoma i ne zahtijevaju specifično liječenje osim lijekova protiv snižavanja temperature, mirovanje i rehidraciju. Oko 20-30% oboljelih zahtjeva hospitalizaciju. Pri ocjeni kome treba lijek, nužno je očuvati neovisnost struke jer se radi o kompleksnim procjenama koje ne smiju biti posljedica pritisaka javnosti i subjektivnih stavova involviranih pojedinaca, već isključivo objektivnih stručnih analiza. Prema kliničkoj procjeni liječnik određuje treba li pacijentu dati neki od lijekova koji su navedeni u preporukama stručne skupine Ministarstva zdravstva i Infektološke klinike dr. Fran Mihaljević u Zagrebu. U svijetu se provode brojni kontrolirani klinički pokusi, pokušalo se sa više lijekova koji se od prije koriste za druge indikacije, svima je poznata priča sa kombinacijom hidroksiklorokina i azitromicina koja se pokazala neučinkovitom i potencijalno štetnom. Primjenjuju se antivirusni lijekovi: remdesivir, favipiravir (nije registriran u EU), EMA je započela ocjenu monoklonskih protutijela bamlanivimab/ etesevimab; u primjeni su imunomodulatori kortikosteroidi (npr. dexamethasone), za citokinsku oluju IL-6 inhibitori (npr. tocilizumab), JAK inhibitori (npr.baricitinib); konvalescentna plazma se koristi samo u kliničkim pokusima, dok za lijekove hidroksiklorokin i azitromicin (zasebno ili u kombinaciji), interferon, lopinavir/ritonavir nije dokazana učinkovitost (SOLIDARITY studija SZO).

Puno je “šumova” u komunikacijskim kanalima i između kolega stručnjaka o učinkovitosti i štetnosti cjepiva, što iznimno i zbunjuje i izaziva paniku među ljudima. Kako gledate na sve ovo što se događa s AstraZenecom i ostalim cjepivom, kako se Vi kao liječnica koja smatra cijepljenje civilizacijskim dosegom, nosite s informacijama da se sve ovo događa zbog politike koja se umiješala u ovako važnu zdravstvenu misiju borbe s covidom?

– Ne ulazeći u geopolitička pitanja u svezi cjepiva, kao liječniku, jedina opcija je vjerovati znanosti i provjerenim znanstvenim informacijama koje nam daju regulatorna tijela. Kao potvrdu transparentnosti navodim primjer pisma od 24.03.2021. upućenog zdravstvenim radnicima od strane nositelja odobrenja AstraZeneca AB u suradnji s Agencijom za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) i Europskom agencijom za lijekove (EMA). U sažetku koji je dostupan na mrežnim stranicama HALMED-a je navedeno: koristi primjene cjepiva COVID-19 Vaccine AstraZeneca nadmašuju rizike unatoč mogućoj povezanosti s vrlo rijetkim slučajevima krvnih ugrušaka uz nisku razinu krvnih pločica (trombocita).

Posve je očekivano da će nakon cijepljenja milijuna ljudi doći do stanja koja su vremenski povezana sa cijepljenjem ali tek se treba utvrditi moguća povezanost, odnosno uzročno-posljedična veza. Zdravstveni radnici imaju obvezu prijaviti HALMED-u svaku nuspojavu lijeka, kao i neispravnost u kakvoći lijeka, ali i pacijenti koji su razvili neku nuspojavu na lijek/ cjepivo također mogu nuspojavu prijaviti izravno HALMED-u.

Kakvo je, obzirom da ste u doticaju s najrecentnijim istraživanjima o učinku različitih cjepiva, Vaše mišljenje o ponuđenim cjepivima, imate li i vi neko koje ne biste preporučili svojim dragim ljudima?

-Sva registrirana cjepiva, odobrena od regulatornih tijela, u Europi je to EMA, dokazano su sigurna i učinkovita. Cjepiva protiv COVID-19 imaju različite postotke efikasnosti na pojavu simptomatske bolesti (Pfizer/ BioNTech 95%, Moderna 94%, Johnson& Johnson 66%, AstraZeneca 67%, Novavax 89%, Sputnik V 92%) ali sva imaju gotovo stopostotni učinak u prevenciji razvoja teškog oblika COVID-19.

Kada vlada pandemija koja se jedino može rješiti masovnim procjepljivanjem ljudi, tada je najbolje cjepivo ono koje je dostupno. Upravo to je poručio i britanski premijer Boris Johnson “Kada dobijete poziv na cijepljenje, molim vas otiđite i cijepite se, to je najbolje što možete učiniti za sebe, za svoju obitelj i za sve ostale”.

Kako odgovorit skepticima koji se pitaju kako je tako brzo znanost “izbacila” ovoliki broj cjepiva? Ukoliko ste upoznati, jesu li sastojci svih njih slični ili ne?

-Oduvijek su cjepiva pod velikom pozornosti javnosti, jer se daju zdravim ljudima kako bi prevenirala bolest. Zato je potrebno povjerenje građana, važna je dobra percepcija cjepiva. Navodim primjer reakcije glavnog američkog epidemiologa Fauci-ja koji je komentirao odobrenje regulatornog tijela Velike Britanije MHRA za cjepivo Pfizer-BioNTech koje je prvo odobreno, “ako Velika Britanija nije bila toliko oprezna jer ako se stvari odvijaju previše brzo i površno, ljudi se ne žele cijepiti“, kasnije je malo ublažio retoriku, ali vidimo da i sada FDA, regulatorno tijelo SAD-a, prolongira davanje suglasnosti za cjepivo AstraZeneca, premda su znanstvene studije potvrdile njegovu sigurnost i učinkovitost, pretpostavljam upravo zbog stvorene percepcije i čeka se da se vrati povjerenje.

Cjepiva za COVID-19 su relativno brzo razvijena zbog globalne javnozdravstvene krize, ali i ranijih znanja i tehnološkog napretka. Vlade EU-a, SAD-a i drugih zemalja su uložile ogromna sredstva u razvoj cjepiva i farmaceutsku industriju. Na svjetskom tržištu dostupno je više vrsta cjepiva, radi se o tehnološki sofisticiranim cjepivima, koja koriste ili glasničku RNA (u EU odobreni su Pfizer/BioNTech i Moderna, Curevac još u 3. fazi ispitivanja) ili monovektorsko adenovirusno cjepivo (odobreni AstraZeneca, Johnson & Johnson) ili dvovektorsko adenovirusno cjepivo (Sputnik V – čeka odobrenje EMA-e) ili proteinsko cjepivo (Novavax – čeka odobrenje EMA-e).

Na svjetskom tržištu je i kinesko klasično inaktivirano virusno SARS-CoV-2 cjepivo (Sinopharm), tehnologija koja se koristi desetljećima.

Tehnologija pomoću glasničke RNA zapravo nije nova, nije krenula od nule, takvo je cjepivo protiv Ebole, a danas je na tržištu više lijekova koji koriste glasničku RNA zbog čega je bilo moguće razviti cjepivo tako brzo. Adenovirusna vektorska cjepiva su također od prije uspješno razvijena i protiv drugih bolesti.

Kako se (sa)čuvati i što mislite o sloganu kampanje koja se provodi :misli na druge.

– Kampanja pretpostavlja da je prirodno da prvo mislimo na sebe, ali bez općeg djelovanja nema ni osobne zaštite, zato kampanja upozorava kako jedino zajedničkim djelovanjem možemo savladati pandemiju.

Obzirom na vaše iskustvo, iako niste epidemiolog, što biste, da vas se pita, preporučili kao mjeru u slučaju pohađanja nastave u školama, te rada taraca kafića i sl. ustanova?

-U slučajevima kada bilježimo znatno povećanje oboljelih, a nema dostupnog masovnog cijepljenja, jedina mjera je lock down „light or heavy“. Što se tiče kafića, otvoreni prostori ne bi bili problem kada bi se držali epidemioloških mjera, nažalost svjedočimo zaobilaženju mjera sa ostakljenim taracama koje su zapravo „zatvoreni prostori“. Kad god je to moguće zalažem se da djeci treba osigurati pohađanje vrtića i nastave u školama, jer djeci je mjesto u školama, to je njihovo prirodno okruženje ključno za razvoj svakog djeteta.

Vaše mišljenje o prioritetima za cijepljenje – je li trebalo možda prvo cijepiti radno stanovništvo i mlađe ljude zbog njihove dinamike življenja nego starije generacije koje i nisu u prevelikom kontaktu s ostalima?

-U početku pandemije uz stroge epidemiološke mjere potpunog zatvaranja i temeljem saznanja da se smrtnost progresivno povećava prema dobi i komorbiditetima, Nacionalnim planom za cijepljenje protiv COVID-19. definirane su prioritetne skupine i propisano je prvo cijepiti djelatnike i korisnike domova za starije osobe (i drugih ustanova za pružanje usluge smještaja u sustavu socijalne skrbi) i zdravstvene djelatnike, zatim (druga faza cijepljenja) sve osobe starije od 65 godina i sve osobe s kroničnim bolestima neovisno o dobi, te na kraju (treća faza) cjelokupno stanovništvo. 

S obzirom da pandemija dugo traje, počela je u 12/2019, a službeno je proglašena u ožujku 2020., iz socijalnih i gospodarskih razloga povremeno su mjere ublažavane koliko je to dopuštala epidemiološka situacija i postalo je evidentno kako bi trebalo procjepiti one koji su prema svom zanimanju u kontaktu s velikim brojem ljudi, tako su u prioritentne skupine uvršteni prosvjetni djelatnici, te u daljnjem procesu cijepljenja šire populacije djelatnici u turističkom sektoru, ugostiteljstvu, ostaje pitanje pomoraca…

Jasno je kako neće moći svi biti cijepljeni u prvih pola godine jer cjepiva nema dovoljno za sve koji se trebaju i žele cijepiti, djeca i adolescenti za sada se ne cijepe, neki cijepljenje odbijaju. Ono što je važno je implementirati transparentnu organizaciju procesa cijepljenja, prijavu građana putem informatičke platforme, osigurati dobro organizirane punktove za masovna cijepljenja i ravnomjernu raspodjelu cjepiva.

Dokad će sve ovo trajati?

-Izvjesno je da će pandemija završiti, kada?, to samo dijelom ovisi o nama pojedincima i našem ponašanju, ostalo je na odgovornosti prvenstveno vlada i organizaciji zdravstvenih sustava kako će primijeniti dostignuća moderne medicine, kako će brzo i učinkovito organizirati masovna cijepljenja, kako će oboljelima omogućiti nove učinkovite terapije. Moderna medicina je pokazala da može u vrlo kratkom vremenu proizvesti revolucionarna sigurna i učinkovita cjepiva.

Svjetska zdravstvena organizacija je pred par godina navela 10 najvećih bioloških prijetnji, na 10. mjestu je bio uzročnik X, a to je aktualna korona SARS-CoV-2. Aktualna korona pandemija tek je jedna od prijetećih bioloških ugroza. Zarazne bolesti su dio nacionalne sigurnosti i sad se pokazalo kako nismo dovoljno pripremljeni za biološku prijetnju, potrebna je bolja priprema ne samo zdravstvenog sustava već i cijelog društva.

Doc.prim.dr.sc. Ljiljana Betica Radić, spec. infektologije

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

Komentar tjedna by Lidija Crnčević

Put oko Svijeta

Slatki život Alise Nenadić