Prostor za okupljanje zajednice u gradskom kotaru i odvoz komunalnog otpada odnosno postavljanje spremnika za otpad još uvijek muči stanovnike povijesne jezgre. O tome su sinoć na radionici novog ciklusa Participativnog budžetiranja koji organiziraju Grad Dubrovnik i Dubrovačka razvojna agencija DURA ponovno raspravljali stanovnici Gradskog kotara Grad. Njih desetak koji su se odazvali na radionicu projekta, a na kojoj su trebali predložiti što u svom kotaru mogu napraviti za 120.000 eura koliko je predviđeno u proračunu.
Što su predložili cjelogodišnji stanovnici povijesne jezgre pitali smo vijećnika Marina Krstulovića?
-Prvo se razgovaralo o tome zašto se projekti participativnog buđetiranja u kotaru nisu izveli do kraja kao na primjeru uređenja parka na Gomili, gdje se nekad odlagalo smeće, ni nakon godinu i pol nije spojena struja, zbog čega su već dva puta propale biljke jer sustav navodnjavanja bez struje ne radi, a nisu napravljeni ni strate kako se ponasati s oglasenim kaznama za nepostivanje komunalnog reda koji su dobili budžetiranje pretprošle godine – kaže Krstulović. – Više je prijedloga bilo za prostor zajednice u Gradskom kotaru u Lučarici koji se dugo vremena obećava, a predloženo je i da se starijim i slabo pokretnim osobama Čistoća omogući odvoz otpada s kućnog praga. I odlagalište otpada u Gradu ponovo je bila tema jer sadašnji način ne funkcionira. O podzemnim spremnicima otpada govorilo se i prije dvije godine, pa se nije ništa pomaknulo. Zato dio ljudi nije ni želio doći dok se ne provede ono što je ranije izglasano. Od lani je ostalo i da će napraviti žale u ulicama, ali za to imaju još do kraja godine, ali od preklani nisu napravljene informativne strate, nego su odlučili umjesto njih raditi nešto drugo. Čemu onda cijeli proces? Predloženo je još i postavljanje QR kodova s obavijestima za domaće i turiste pored gradskih znamenitosti. Pitanje je što će od ovoga biti izvedivo i je li sukladno zahtjevima procesa – kaže Marin Krstulović.
Stanovnici Grada upozorili su i kako su u dosta sporednih ulica polomljeni skalini ili popucale ploče pa bi to trebalo popraviti kada se poprave ulice sa žalima. Omogućiti starijim stanovnicima Grada iznad 75 godina da iznesu kućni otpad ispred kuće, a da ga djelatnici Čistoće tijekom dana pokupe jer njima baš nije lako od ponoći do 8 ujutro ići do spremnika, prava je socijalna, a ne komunalna mjera, slažu se i u DURA-i i ističu kako je lani umjesto novih strata koje su izglasane, na kraju ostvaren sličan socijalni projekt donošenja spenze starijim sugrađanima.
– Treba jako paziti na to da se prijedlozi građana na radionicama nekako objedine. Sinoć je tako u GK Grad bilo pet istih prijedloga za prostor zajednice jer je očito to ljudima vrlo važno i svih pet bi sada trebalo ići na glasovanje pa će se ti glasovi na kraju možda rasuti i prijedlog možda neće proći. Svakako bi bilo dobro da se građani dogovore i zajednički predlože jedan prijedlog, ili da podrže neki sličan koji je već predložen kako tijekom glasovanja ne bi došlo do rasipanja glasova – upozorava Marina Lazarević iz DURA-e na pravila procesa Participativnog budžetiranja.
Podsjetimo, u Participativnom budžetiranju iz proračuna se izdvaja do 60.000 eura po mjesnom odboru i do 120.000 eura po gradskom kotaru, a građani kroz osam gradskih kotara i sedamnaest mjesnih odbora, predlažu projekte, i potom sami glasuju za one koje smatraju najvažnijima. Oni koji dobiju najviše glasova izravno se uvrštavaju u gradski proračun za sljedeću godinu. Tako je podsjetimo do gruških nebodera krenuo autobus „Neboderko“.
Nakon održanih radionica u svim kotarevima i mjesnim odborima slijede faze tehničke analize prijedloga koliko su izvedivi i usklađeni s prostorno-planskom dokumentacijom, što je na primjer, zasada zaustavilo postavljanje podzemnih spremnika u Gradu pa tek onda glasovanje kroz sustav e-građani i realizacija.
Grad Dubrovnik i DURA i ove godine pozivaju građane da ne propuste priliku za sudjelovanje. Raspored radionica po mjesnim odborima i gradskim kotarima, nalazi se na web stranici projekta www.zaboljigrad.hr, društvenim mrežama i plakatima na publicitetima.
