Lastovski poklad jedna je od najstarijih i najspecifičnijih tradicija u Hrvatskoj. Ovaj karneval zapravo je strogo strukturiran ritual koji se prenosi stoljećima. Na listu nematerijalne kulturne baštine RH uvršten je 2009. godine, a 2025. upisan u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta.
Tako se ove godine Lastovski poklad prvi put izvodi pod UNESCO-vim znakom. Naime, na 20. sjednici UNESCO-ovog Međuvladinog odbora za očuvanje nematerijalne kulturne baštine, koja se održao od 8. do 13. prosinca 2025. godine u New Delhiju u Indiji, pozitivno je ocijenjena hrvatska nominacija te je u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta upisan ovaj jedinstveni pokladni običaj tradicijske kulture otoka Lastova.
Svečanom vrhuncu, danas na pokladni utorak, prisustvovao je i župan Dubrovačko-neretvanske županije Blaž Pezo, dajući podršku očuvanju ove vrijedne baštine.
Privolu je ovom 543. Pokladu prvo dala načelnica Općine Lastovo Anita Jančić Lešić, nakon čega je uslijedio ples i povorka Pokladara i Lijepih maškara.
Sukladno tradiciji, Poklad se točno u 15 sati spušta niz 300 metara duge uze (uzicu) koje se protežu od vrha brda do podnožja sela. Spušta se tri puta, a svaki put kad krene niz uze na nogama mu pucaju petarde (bombice), uz povike i navijanje čitavog mjesta. Dvije su maškarane povorke: Pokladari – muškarci u uniformama sa sabljama, i Lijepe maškare – žene u parovima, maskirane u vile, kraljice ili morske sirene. One prate pokladare, ali se povorke nikada ne smiju sresti.Nakon ”Culjanja”, odnosno tri spuštanja Poklada niz konop, slijedi završnica na Dolcu, gdje na glavnom trgu pokladari plešu svoje kolo od 10 figura. Pridružuju im se i Lijepe maškare i svi plešu dok se Poklad ne zapali. Kad zvona zazvone “Zdravo Marijo”, sve staje.
Lastovski poklad upisan je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske na inicijativu lokalnih vlasti i uz podršku stručnjaka i Instituta za etnologiju i folkloristiku 2008. godine.
