Na Pepelnicu 14. veljače u 18 sati misu s obredom pepeljenja u dubrovačkoj katedrali Gospe Velike predslavit će biskup Roko Glasnović.
Pepelnicom započinje vrijeme u liturgijskoj godini koje se naziva korizma i koje traje četrdeset dana. To je vrijeme intenzivne priprave za najveću kršćansku svetkovinu – Uskrs.
U Hrvatskoj enciklopediji se može pročitati o značenju i nekim običajima vezanim uz Pepelnicu ili Čistu srijedu.
1. U crkvenoj godini, prvi dan korizme, tj. srijeda prije prve korizmene nedjelje; obilježen strogim postom i nemrsom te drugim oblicima pokore i karitativnoga djelovanja. Zbog simboličnoga čina posipanja pepelom po glavi (u početku je to bilo iz solidarnosti prema javnim grješnicima) taj je dan dobio ime Pepelnica.
2. U hrvatskoj tradicijskoj kulturi Pepelnica je označavala završetak pokladnoga razdoblja te početak korizme i cijeloga sklopa uskrsnih običaja. Među njima se ističu posipanje pepelom, obredno čišćenje i pranje, oboravanje, neki ophodi i dr. Toga se dana pralo posuđe da se uklone tragovi mesne hrane, jer je Pepelnicom započinjao četrdesetodnevni nemrs. Osim posuđa i ognjišnoga pribora, čistila se cijela kuća i okućnica, a u krajevima gdje je to zahtijevao način gradnje, preduskrsno razdoblje bilo je prigoda da se kuće izvana i iznutra obijele vapnom (okolica Zagreba, Samobor, Slavonija). U Dalmaciji su se komoštre, verige (lanci o koje se vješao kotao nad ognjištem), motike i dr. vukli po ulicama, a ponegdje i prali u moru. Neki su istraživači kao posebnost preduskrsnoga razdoblja zabilježili pranje ljudi (okolica Zagreba, Jaskansko prigorje i dr.). U nekim se selima Hrvatske izvodio običaj pokladnoga polaznika (pojava najčešće vezana uz božićne dane). U Međimurju je zabilježen ophod dječaka kojim se po načelima imitativne magije nastojalo utjecati na dobar urod lana i repe, običaj poznat u nekih slavenskih naroda te po zemljama njemačkoga govornog područja.
