30.8 C
Dubrovnik
Petak, 12 srpnja, 2024
NaslovnicaKulturaPaula Raguž i Josipa Vragolov predstavile digitalizirani katalog starih i rijetkih knjiga

Paula Raguž i Josipa Vragolov predstavile digitalizirani katalog starih i rijetkih knjiga

„Zanimljivosti iz zbirki starih i rijetkih knjiga Znanstvene knjižnice nakon digitalizacije kataloga“ naslov je predavanja koje su 5. listopada 2023. u Znanstvenoj knjižnici održale knjižničarke Paula Raguž i Josipa Vragolov.

Predstavljen je digitalizirani katalog tri zbirke koje su 1990. godine registrirane kao kulturno dobro: Collegium RagusinumAntiqua i Pozza-Katić. Dio digitalne zbirke ZDUR predstavljen je 2019., radilo se o starim novinama, a sada su na red došli kataložni listići.

– Znanstvena knjižnica jedna je od najvažnijih baštinskih ustanova na jugu Hrvatske. Zbirka Ragusina se nalazi u čitaonici, osim te vrijedne zbirke tu se čuvaju i  Zbirke inkunabula, rukopisa, korenspondencija, libreta kao i obvezan primjer RH te Opća zbirka darova.

Pojam ‘’stara knjiga’’ u knjižničarstvu upotrebljavamo za sve knjige tiskane između 1500. i 1850. godine. Ove tri zbirke Collegium RagusinumAntiqua i Pozza-Katić, na popisu su kulturnog dobra Ministarstva kulture. Sadrže oko 10 000 svezaka. Do prije 10 godina to su bile te tri zbirke Starih i rijetkih knjiga o kojima smo govorili u Znanstvenoj knjižnici, međutim onda se povećao broj, na našu sreću, jer smo otkupom i darovima došli u posjed zbirke obitelji Natali Pozza Sorgo, te izlučivanjem starih knjiga iz Opće zbirke darova i otkupa smo kombinirali još jednu zbirku Varia. Tako da je sad broj starih i rijetkih knjiga jako narastao. Kada opisujemo stare knjige traže se podaci o tiskarskim znakovima, o načinu uveza, materijalu korica, vrsti papira, za obradu jedne takve knjige treba puno više vremena za razliku od suvremene. Katalogizacija starih knjiga traje jako dugo, pogotovo ako neke informacije nedostaju – rekla je voditeljica Znanstvene knjižnice Paula Raguž.

– Stare i rijetke knjige smještene su u 23 drvena velika ormara u prostoriji na prvom katu Znanstvene knjižnice. Kataložni listići podijeljeni su u dvije ladice. Zbirka C.R. stigla je u tadašnju Dubrovačku biblioteku 1944. godine. Ona je godinama, iz još starog Isusovačkog kolegija koji je zatvoren 1773., ostajala u istoj zgradi (sadašnjoj Biskupijskoj klasičnoj gimnaziji) pod raznim uprava i školama, i napokon ‘44. završila u prostorima Kneževa dvora u Biblioteci. Zbirka Antiqua objedinjuje darove dubrovačkih obitelji i pojedinaca, a zbirka Pozza Katić pripadala je baš toj obitelji i otkupljena je 1965. godine – kazala je Raguž te dodala kako su od kataložnih listića odabrale četiri različita rukopisa i četiri različita jezika kako bi publika vidjeli od čega se posao sastojao, a pisani su prema važećim kataloškim pravilima koja su vrijedila u to doba.

Josipa Vragolov govorila je kako je išao projekt digitalizacije listića, koji je uz ‘tekuće poslove’ trajao četiri godine i na njemu je radilo šest knjižničara iz Znanstvene knjižnice.

– Nakon što su Dubrovačke knjižnice započele s projektima digitalizacije 2010. sa starim novinama, one su bile objavljene na stranici ISSUU, međutim došli su na red i kataložni listići. U suradnji s jednim vanjskim suradnikom, dogovoren je dolazak njihovih djelatnika sa skenerom da skeniraju te listiće jer mi nismo bili u mogućnosti brzo to odraditi. Za tri dana je sve ovo bilo skenirano. Podaci koji smo upisivali za svaki listić, zovu se metapodaci, ako se neki dio zaplavi, to postaje poveznica, mi na to kliknemo i vidimo svu građu, gdje je taj određeni autor, jezik, godina povezana i preko toga se može i pretraživati cijela zbirka. Sam proces upisivanja metapodataka je bio dosta dug. Tijekom 2020. zbog pandemije smo radili većinom na digitalnoj zbirci, tako da se tu cijeli taj posao ubrzao. Zahvaljujući digitalnoj varijanti došli smo do nekih zanimljivosti. Najviše knjiga je iz 18. st. preko 52 posto, što je knjiga starija to ih je manje. Tijekom upisivanja metapodataka kad bismo došli do knjige koja nema godinu pretraživali bismo je u drugim katalozima u Europi i šire. Dok smo mi to obrađivali i istraživali, nismo imali knjigu ispred sebe, što je u stvari osnova kataložnog opisa za knjižničare. Još nas očekuje preko 9 posto knjiga za koje trebamo vidjeti što se točno s njima događa. Što se tiče jezika čak 50 posto je na talijanskom jeziku , 25 posto na latinskom i 10 posto je na francuskom. Ima knjiga i na danskom, bugarskom itd.  – objasnila je Vragolov.

Zahvaljujući digitalizaciji kataložnih listića riješena su i dva zanimljiva korisnička zahtjeva. Radi se o korisnici, sveučilišnoj profesorici u Puli zaposlenoj u Španjolskoj, koja je istražujući Nikolu Gučetića konzultirala 300 knjiga i otkrila zanimljivosti o osnivaču Isusovačkog kolegija Marinu Gunduliću, te zahtjev od ‘’simpatičnog gospara’’ iz Austrije koji je četiri godine tražio stranicu iz jedne knjige gdje je bila ilustracija njegova sela, ali je ta stranica bila rasparana, a otkrio je da Znanstvena knjižnica Dubrovnik posjeduje tu knjigu, pa su mu stranicu djelatnici skenirali i poslali.

Ovo događanje održano je u sklopu manifestacije Dani europske baštine.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA