O projektu Rječnik dubrovačkoga govora moglo se čuti prošli tjedan u Beču na Austrijskoj akademiji znanosti (Österreichische Akademie der Wissenschaften) u sklopu XXII. Međunarodnog leksikografskog kongresa EURALEX 2026.
Voditeljica projekta Instituta za hrvatski jezik koji sufinancira europska zaklada NextGenerationEU, dr. sc. Ivana Lovrić Jović i suradnica na projektu, dr. sc. Lana Hudeček, imale su izlaganje naslovljeno “Synonyms That Never Met: On the Compilation of the Dictionary of the Dubrovnik Idiom”, a svoj su rad već objavile u zborniku koji će uskoro biti u otvorenom pristupu dostupan na internetu.
Spomenutom je projektu jedan od ciljeva izrada Rječnika dubrovačkoga govora – prvoga rječnika toga idioma koji će biti temeljen na korpusu. Rječnik neće biti prvijenac samo po tome: bit će u digitalnom obliku, besplatno ponuđen u portalnoj inačici, a o njegovoj se inovativnoj koncepciji moglo čuti na više skupova zadnjih godina. Naime, jedinstven je i po tome što odjednom predstavlja vokabular razgovornog jezika i onog iz književnosti. To dosad nije bila leksikografska praksa, ali potrebe korisnika i nepremostiv jaz nastao izostankom pouzdanih rječnika dubrovačkog govora doveli su do potrebe za takvom iznimkom.
Kongres EURALEX predstavlja najvažniji i najugledniji znanstveni susret u Europi na području leksikografije i leksikologije. Organizira ga Europsko udruženje za leksikografiju (European Association for Lexicography) svake dvije godine. Uloga Instituta za hrvatski jezik u EURALEX-u iznimno je velika i Hrvatsku stavlja u sam vrh europske digitalne i suvremene leksikografije, a znanstvenica Instituta, dr. sc. Kristina Štrkalj Despot, potpredsjednica je EURALEX-a za aktualno mandatno razdoblje.
Institut je, stoga, prije dvije godine bio glavni organizator i domaćin XXI. međunarodnog kongresa EURALEX 2024., koji se održao u Cavtatu i u Dubrovniku. Među više od 250 vodećih svjetskih stručnjaka iz čak 50 zemalja tad se o Rječniku dubrovačkoga govora u izradi izvijestilo naslovom „The Dubrovnik Idiom Through Time: Crafting a Diachronic Dictionary“, a objavljeni znanstveni rad koji potpisuju dr. sc. Ivana Lovrić Jović i dr. sc. Martina Kramarić može se pronaći u zborniku s kongresa dostupnom na internetu.
O tome što joj je značilo sudjelovanje na kongresu, Ivana Lovrić Jović je rekla:
-Bila mi je velika radost i čast izlagati na Austrijskoj akademiji znanosti o Rječniku dubrovačkoga govora u nastajanju. To je mjesto na kojemu svi dobro razumiju istovremenu čaroliju i frustraciju leksikografa u izradi novog rječnika. U našem slučaju radi se o rječniku koji ne nastaje na temelju drugih rječnika, kao što je to uobičajeno, već od nule. Ktome, on predstavlja i vokabular idioma koji je utkan u temelj hrvatskoga standardnog jezika pa je odgovornost golema, a sumnja, osjećaj koji prati svakog leksikografa, sveprisutna. S obzirom na to da su na EURALEX-ovim kongresima prisutni leksikografi, izdavači, opći, računalni i korpusni lingvisti, prevoditelji i autori softvera, izlaganja na njegovim kongresima iznimno su mi važna i korisna.
Iza dubrovačke znanstvenice i književnice sa zagrebačkom adresom je intenzivno razdoblje puno emocija i dirljivih momenata, budući je put u Beč uslijedio neposredno nakon gostovanja predstave Vidi kako Lokrum pere zube u Skopju, o čemu je kao autorica istoimenog romana, rekla:
-Put u Beč uslijedio je odmah po slijetanju iz Skoplja gdje sam boravila s ansamblom iz predstave Vidi kako Lokrum pere zube. Letjeli smo i doslovno i u prenesenom značenju jer je predstava opet popraćena ovacijama, ovaj put stajaćim. Neobično mi je doživjeti oduševljenje toliko različitih naroda ovom istom predstavom. Osim desetak gostovanja u Hrvatskoj, što je to toliko dojmilo Slovence, Turke, Bosance, Crnogorce i Makedonce? Valjda ono nešto mediteransko u čemu se lako prepoznamo…
