Nova fiskalizacija, ‘Bačićevi zakoni’ o prostornom planiranju i gradnji, porast minimalne plaće, besplatni bankovni računi, promjene za umirovljenike, to su glavne novosti i najvažniji novi propisi koji stupaju na snagu s prvim danom 2026.
Fiskalizacija 2.0 i eRačuni glavna su tema već mjesecima, auređuje fiskalizaciju svih računa u potrošnji, izdavanje i fiskalizaciju eRačuna između poreznih obveznika te u poslovanju između poreznih obveznika i javnih tijela. Fiskaliziraju se svi računi, neovisno o načinu plaćanja.
I novi porezni paket izmjena stupa na snagu 1. siječnja 2026., uključujući i izmjene poput Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u. Idu nove stope poreza na dohodak, pri čemu će gradovi samostalno odlučivati o povećanju ili smanjenju stopa unutar zakonskih okvira. Poduzetnicima se rok za predaju PDV prijava pomiče se na zadnji dan sljedećeg mjeseca, ukidaju se obrasci URA i PPO, a eRačuni postaju obvezni bez potrebe za suglasnošću primatelja.
Od 1. siječnja 2026. godine minimalna bruto plaća iznosi 1.050 eura, što znači povećanje od 8,25% u odnosu na 2025. godinu. Građani od banaka prvi puta dobivaju nešto bez naknade – od početka 2026. banke uvode pakete besplatnih osnovnih usluga za račune građana putem kojih primaju plaću ili mirovinu.
Oko famoznih Bačićevih zakona donesenih u prosincu vode se burne rasprave i nakon izglasavanja. Novi Zakon o prostornom uređenju, Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu uz novi Zakon o priuštivom stanovanju, koji definira tko ima pravo na povoljniji najam, kakvi se stanovi mogu graditi i na koji način će država i gradovi sudjelovati u financiranju, trebali bi ubrzati prostorno planiranje i gradnju priuštivih stanova, digitalizirati izdavanje građevinskih dozvola i zaštititi prostor od prekomjerne izgradnje. Hoće li tako i biti, mnogi sumnjaju.
Od 2026. godine žene će za starosnu mirovinu morati navršiti 64 godine. Dobna granica se postupno povećava do 2030. kada će se izjednačiti s muškarcima. Još su tri glavne novosti koje se odnose na umirovljenike u 2026. Država u novoj godini ukida penalizacije za prijevremeno umirovljenje onima koji navrše 70 godina života.
Odredba se odnosi na postojeće i sve nove korisnike prava na prijevremenu mirovinu, a time bi im mirovina trebala narasti za prosječno 57 eura. Usklađenje će biti provedeno bez donošenja posebnih rješenja, najkasnije do 31. ožujka 2026. godine. Država povećava i invalidske mirovine. Onim umirovljenicima koji još žele, ili moraju raditi da bi preživjeli, od početka 2026. moći će raditi u punom radnom vremenu i istodobno primati 50 posto mirovine, a do sada su mogli raditi na pola radnog vremena uz isplatu cijele mirovine. Vlada je za 2026. najavila i donošenje propisa o ukidanju poreza na sve mirovine, no oni ne bi trebali stupiti na snagu prije 2027. godine.
Ono što će po pitanju osiguranja stupiti na snagu od 1. veljače je poskupljenje dopunskog zdravstvenog osiguranja od čak 60% i ono sada godišnje iznosi čak 180 eura, odnosno 15 eura mjesečno.
Država diže prihodovne cenzuse za one kojima iz proračuna plaća dopunsko pa će od 1. siječnja pravo na “besplatno dopunsko” imati osigurane osobe ako im ukupan prihod u prethodnoj godini po članu obitelji ne prelazi 458,08 eura mjesečno, a samci ako ne prelazi 573,50 eura.
Još jedna zakonska novost stupa na snagu od ove godine. Freški punoljetnici, mladići rođeni 2007. godine mogu očekivati prve pozive za odsluženje vojnog roka.
Mladi koji navrše 18 godina od 1. siječnja imat će u sklopu projekta Kulturne iskaznice pravo na vaucher od 100 eura koji će moći iskoristiti za kulturne potrebe po vlastitom izboru.
