Na hrvatskim je cestama tijekom 2024. poginulo 237 osoba, 13 posto manje nego 2023. Riječ je o privremenom podatku, jer se u smrtnost prometnih nesreća računaju i oni koji od posljedica nesreće preminu do 30 dana nakon nesreće. Konačna će se brojka znati 30. siječnja 2023., a dosad su bilježena mala odstupanja od privremenih podataka (1 do 3 osobe).
Protekla je godina zanimljiva, jer je loše stanje sigurnosti cestovnog prometa u 2023. dodatno pogoršano u prvoj polovici 2024. U lipnju smo imali 30 posto više poginulih nego u istom razdoblju prometno već loše 2023. godine. Bio je to znak za uzbunu. Nakon medijskih intervencija prometnih stručnjaka stanje sigurnosti cestovnog prometa počelo se bitno poboljšavati. U drugoj polovici 2024. broj poginulih na hrvatskim cestama smanjio se, u usporedbi s istim razdobljem 2023., za više od trećine te smo godinu završili s 13 posto manje poginulih na cestama, u usporedbi s 2023.
-Konačno su i u MUP-u postali svjesni kako je, uz sve bolje prometnice i sve sigurnije automobile (visoka prosječna starost automobila od 14,7 godina znači da su prosječno bili proizvedeni 2008.) glavni problem u vozačima koji često i bezobzirno krše prometne propise, ne plašeći se da će za to biti kažnjeni.
Pogrešna i štetna strategija sigurnosti cestovnog prometa, koja je dominirala do srpnja 2024., temeljila se na nestručno i tendenciozno definiranim udjelima, odnosno utjecajima na prometnu sigurnost.
Službena i, nažalost, utjecajna “prometna struka”, iz cehovskih je interesa inzistirala na tri utjecajne trećine, odnosno da su vozač, vozilo i sustav prometnice za sigurnost odgovorni s po 33 posto:, što generira neučinkovite i štetne prometne projekte o mjere, nauštrb stručnih i korisnih, piše Željko Marušić za Autoportal.
On smatra kako se promjenom prometne politike i temeljitijim kontrolama poštivanja prometnih propisa, sigurnosti cestovnog prometa, u proteklih šest mjeseci, bitno se počela poboljšavatisituacija, no kako bi se pozitivan trend nastavio te dodatno poboljšao, smata da je nužno je sustavno provoditi sljedeće mjere:
1. Bitno povećati izvjesnost kažnjavanja! Za to je najvažnije ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama, uvesti mehanizam objektivne odgovornosti (kaznu prvenstveno plaća vlasnik vozila) te povećati učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava.
2. Od 15. studenoga do 15. travnja sva osobna vozila na cestama u RH uvesti obvezu korištenja zimskih guma te zabraniti korištenje lanaca za osobna vozila. Na kupnju guma uvesti povrat PDV-a do visine PDV-a na računu za godišnje servisiranje vozila u bilo kojem legalnom servisu, uz uvjet da se vozilo servisira barem jedanput godišnje.
3. Poticati kupnju sigurnih vozila i demotivirati kupnju i vožnju nesigurnim vozilima. Trošarinu (PPMV) i godišnji porez na vozila (do 10 godina starosti) za nova vozila koja imaju pet zvjezdica za sigurnost po Euro-NCAP sustavu smanjiti za 50 posto, a ako imaju i sustav autonomnog kočenja, ukinuti. Na stara i nesigurna vozila, otklonom od štetnog populizma i političkog marketinga, uvesti progresivni malus.
4. Uvesti mehanizme “mladog vozača” do navršene 24. godine, za koje bi vrijedilo ograničenje snage vozila od 70 kW (95 KS) do 21. godine i 85 kW (116 KS) do 24. godine, samo za privatne vožnje u privatnim vozilima (ne i za gospodarski promet) i “privremene vozačke dozvole”, uz definiranje uvjeta (sigurnog ponašanja u prometu) za dobivanje trajne vozačke dozvole.
5. Nastaviti unaprjeđivati cestovnu infrastrukturu, s dva prioriteta. Prvo, raskrižja ubuduće prioritetno rješavati denivelacijom ili kružnim tokovima, a ostala opremiti vibracijskim uspornicima, semaforima i radarskim kamerama. Drugo, zabraniti postavljanje električnih stupova i stupova javne rasvjete uz ceste izvan grada, a postojeće planski zamjenjivati podzemnom mrežom i visećom rasvjetom, zabraniti sadnju stabala uz ceste te izgradnju armiranobetonskih mostića i betonskih prilaza preko uzdužnih odvodnih kanala, bez posebnih prometnih projekata, koji bi, u slučaju njihove opravdanosti/potrebe, prilagodili cestovnu infrastrukturu – ograničenje brzine, radarske kamere, uspornici, zaštitne ograde…
Više pročitajte OVDJE.
FOTO: Arhiva
