Suradnja portala dubrovniknet.hr i časopisa Maslinar.com u ovomtjednom izdanju kolumnist Maslinara Sinaj Bulimbašić pita se zašto se opožarene površine umjesto rogačem, planikom, česminom, oskorušom i medonosnim bagremom, ponovno sade borom?
Evropski program za praćenje klimatskih promjena Kopernik objavio je da je ova godina imala najtoplije ljeto u svim članicama Evropske unije. Temperatura od početka lipnja do kraja kolovoza bila je za gotovo jedan stupanj viša u odnosu na prosjek ljetnog razdoblja od 1991. do 2020. godine. Podaci nam pokazuju da je u stoljetnom praćenju povećanja temperature u Evropi ovo ljeto najtoplije, a ujedno je i najveći porast temperature u tako kratkom vremenu.
Zeleni plan
Prema podacima klimatoloških istraživanja programa Kopernik, ovogodišnji kolovoz je bio gotovo identičan kao i 2017. godine, a to znači globalno treći najtopliji ljetni mjesec u povijesti mjerenja i to za 0,3 stupnja topliji od prosjeka od 1991.-2020. godine. Pri tome su sjeverne zemlje Evropske unije bile manje izložene visokim temperaturama, ali su mediteranske zemlje imale rekordno visoke i dugotrajne temperature.
Evropska unija pilot programom Zeleni plan teži da Evropa bude prvi neutralni kontinent s održivom ekonomijom i sadnjom drveća, koje za sebe vežu više CO2 iz atmosfere. Klimatske promjene koje se danas događaju na našem planetu su realna prijetnja poljoprivrednoj proizvodnji, stoga nam je jedini i glavni cilj očuvanje Zemlje za budućnost.
Posebno je važno saditi zimzeleno drveće, kao što su masline, pa tako maslinar koji ima jedan hektar maslinika, može godišnje pravilnim uzgojem „zarobiti“ oko 30 tona CO2, te ga prodati po cijeni od 60 eura/tona i zaraditi oko 1800 eura. U programu projekta možemo izračunati početnu količinu CO2 koju svaki maslinar može „zarobiti“ u svom masliniku.
Osamdeset posto bora
Ovaj proces „zarobljavanja“ CO2 je sasvim prirodan i ne zahtijeva posebne tehnologije i aktivnosti. Pravilnim radom i dogovorenim ekološnim mjerama u masliniku apsorbira se CO2 i tako se „zarobljava“. Istraživanja su pokazala da maslina to brže i kvalitetnije radi, ali i dugotrajnije, od nekih drugih biljaka.
Ulomak teksta iz 72. broja časopisa Maslinar
