16.8 C
Dubrovnik
Nedjelja, 13 listopada, 2024
NaslovnicaLifestyleLumblija - kolač nezaborava i sjećanja po kojem danas miriše svaka korčulanska...

Lumblija – kolač nezaborava i sjećanja po kojem danas miriše svaka korčulanska kuća, Sanja Protić naučila nas je kako ju pripremiti

Priča kaže da se tijekom Napoleonove okupacije Dalmacije jedan od vojnika zaljubio u djevojku iz Blata. No, kako to biva u mnogim pričama i predajama, on je morao otići, ali je svojoj dragoj prije odlaska ispekao kolač i prilikom predaje joj je rekao “N’oublie pas” što znači “ne zaboravi me”. Ona, naravno, nije znala izgovoriti ni ponoviti njegove riječi pa je rekla lumblija i tako je ostalo

Sve kuće na otoku Korčula oko blagdana Svih svetih mirišu na lumbliju, kolač koji se pravi prema tradicionalnoj recepturi temeljenoj na usmenoj predaji, koja se na Korčuli prenosi s generacije na generaciju. Lumblija je nastala na temelju ekonomskog bogatstva i raznolikog izbora kvalitetnih sirovina na otoku Korčuli. Kao tradicionalna otočna delicija upućuje na priču o tradicionalnom načinu otočkog življenja, okružju i načinu života, a uza svu povijest i tradiciju koju nosi veže i jednu legendu – ljubavnu priču koja je turistima vrlo privlačna. Legenda o lumbliji često je prvi susret s ovom slasticom te je i u današnje vrijeme prisutna ta simbolika lumblije kao kolača nezaborava i kolača sjećanja.

Priča koja i danas prati ritual pripreme lumblije govori o ljubavi dvoje mladih, francuskog vojnika pekara i mlade djevojke, koji su se spletom okolnosti morali rastati. Vojnik je otišao, prestala je francuska vladavina, a mlada djevojka i njezino ime utopili su se u nebrojenim ljubavnim pričama, ali kolač Lumblija ostao je kao spomen na te dane. Djevojci su riječi n’oublie pas zvučale kao „lumblija“, ali poruka je bila jasna, a jezična barijera prevladana.

Vrijeme kad se lumblija peče vrijeme je sjećanja na najmilije, početkom studenoga. Time je očuvano njezino početno značenje – sjećanje i veza s voljenom osobom, a danas često znači i vezu s rodnim krajem.

S obzirom na višestoljetnu prisutnost lumblije na ovim područjima, značaj koji lumblija ima ne samo u gastronomskom smislu, već i kulturološkom, povijesnom, tradicijskom, a u novije vrijeme i turističkom, priča je koja tek treba biti ispričana, posebno kada se uzme u obzir i činjenica da je Ministarstvo poljoprivrede u lipnju 2021. godine na nacionalnoj razini zaštitilo naziv „Lumblija“ kao zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla.

Na otoku Korčuli u mjestu Blato nalazi se OPG Teta Jera u kojem Sanja Protić održava gastronomske radionice.

– Radionice su zamišljene da gosti zajedno sa mnom odrade jedan dio u kuhinji, kao što je izrada Žrnovskih makaruna ili pripremanje kupusa na tabak, izrada Lumblije- zaštićenog ljubavnog kolača te ono što pripreme i pojedu, kaže gospođa Sanja.

Kako ste se vi upoznali s ovom tradicionalnom slasticom, od koga ste naučili kako je pripremati?

Moje prvo upoznavanje sa lumblijom se dogodilo mojim prvim dolaskom na Korčulu u vrijeme Svih svetih kada se u svakoj kući tradicionalno priprema. Cijeli taj spoj mirisa i okusa; a sa nekima sam se i prvi put susrela su stvarno posebni i opravdavaju nadimak kolaču nezaborava. Lumbliju me naučila pripremati Teta Jera koja je također zaslužna za većinu moga znanja o prirodi i tradicionalnoj kuhinji otoka Korčule. Ona je bila inspiracija iza svega pa je tako svoje znanje i iskustvo nesebično dijelila sa mnom i s ljubavlju prenosila na nove generacije.

Uz kolač se vezuje i lijepa ljubavna priča, kako naši gosti reagiraju kad je čuju? Svi budu iznenađeni i pozorno slušaju priču o spoju naše i Francuske kulture i gastronomije. Ljubavni dio priče je detalj s kojim se svi poistovjete i vjerojatno su nekad sanjali o tome da im netko posveti kolač i da ta ljubavna priča živi kroz generacije. Kada probaju kolač nakon priče svi prvo zastanu i pokušavaju osjetiti sve okuse i mirise koji prožimaju ovaj kolač. Lumblija je također bila veliki dio povijesti za vrijeme iseljavanja ljudi iz Blata te im je nekad, a i dan danas pružala okuse i mirise svojeg doma.

Postoji li razlika u načinu izrade od mjesta do mjesta u Korčuli?

Svaka kuća ima svoj recept i svoj tajni sastojak zašto misle da je baš njihova najbolja te svoje recepte prenose sa koljena na koljeno. Danas zahvaljujući zaštiti lumblije imamo standardiziran recept kojim osiguravamo najbolji okus lumblije kod više proizvođača kako bi svi gosti koji žele probati lumbliju imali tu priliku tijekom cijele godine.

Koje je sve sastojke, uz ljubav naravno, potrebno imati za originalnu verziju lumblije? I što je važno ispoštovati tijekom pripreme?

Moram naglasiti kako je glavni sastojak varenik (reducirani groždani sok) te puno strpljenja i dobre volje. U lumbliju također idu: bademi, orasi, suhice, klinčići, muškatni oraščić, aniž, cimet, korijander, rakija od ruža, kora naranče i limuna, maslinovo ulje, maslac, svinjska mast, brašno od rogača, bijelo brašno i još toga, ali detaljnije ćete vidjeti u samome receptu. Tijekom pripreme je važno krenuti na vrijeme jer je potrebno da se dva puta podigne tijesto, a najbolje će se podignuti ako ga dobro mijesite da se gluten razvije što bolje. Bitno je dobro zasukati rukave i upregnuti mišiće te na kraju pustiti tijesto da odradi svoje, zavisno od vremena nekad se podiže i cijelu noć. U navedenom linku se nalazi detaljan recept za pripemu lumblije po kojemu je i mi pripemamo. Također na radionicama kod nas radimo po ovome receptu.

Spravite lumbliju

Na području otoka Korčule, generacijskim prenošenjem načina pripreme „Lumblije“ ustalila su se dva načina pripreme ovog proizvoda

Za izradu „Lumblije“ koriste se sljedeći sastojci:

brašno (glatko pšenično ili namjensko za dizana tijesta), šećer, maslinovo ulje, svinjska mast ili maslac, varenik, bademi, orasi, grožđice, pekarski kvasac (svježi ili suhi), mlijeko, voda, sol, naribana korica limuna i naranče, rakija od ruža ili travarica, te mirodije: mljeveni klinčići, cimet, muškatni oraščić, korijander, anis i vanilin šećer, amože se dodati i mljeveni rogač.
Priprema sastojaka:
Popržiti bademe i orahe i krupno ih nasjeći. Grožđice je potrebno namočiti u vareniku ili rakiji da omekšaju. Mirodije, ako su krupnije potrebno je samljeti. Ukoliko se koristi svježi kvasac potrebno ga je aktivirati odnosno otopiti u mlijeku ili vodi uz dodatak šećera. Ukoliko se koristi suhi kvasac dodaje se u smjesu brašna koje se potom mijesi.
Priprema tijesta i pečenje:
Postoje dva uvriježena tradicionalna načina pripreme i pečenja „Lumblije“. Kod prvog načina tijesto sa sastojcima se priprema u odnosu na 1 kg brašna, a kod drugog načina tijesto se priprema u odnosu na 3 kg brašna.


Tradicionalan način I:


Miješanje i oblikovanje tijesta:
U posudi za pripremu tijesta uobičajeno se miješaju sljedeće količine sastojaka:
prosijano brašno (minimalno 1 kg) uz dodatak suhog kvasca (20-30 g), vanilin šećer (20 g), mljeveni klinčić (poravnata čajna žličica oko 2 g), mljeveni muškatni oraščić (jušna žlica oko 8 g), mljeveni cimet (jušna žlica oko 8 g), mljeveni anis (čajna žličica oko 1 g), korijander 5 (čajna žličica oko 1 g), šećer (250-300 g), naribana korica jednog limuna i naranče, poprženi grubo sjeckani bademi (50-100 g), poprženi grubo sjeckani orasi (50-100 g), namočene grožđice (50-100 g), sol (jedna žličica).Ukoliko se radi sa svježim kvascem (60-100 g) napravi se rupa u smjesi brašna i dodataka u koju se dodaje aktivirani svježi kvasac.

U smjesu se dodaje:
maslinovo ulje (1 dL), mast ili maslac (50-100g), varenik (1dL), voda, rakija od ruža ili
travarica (1dL)) te se mijesi dok se sastojci ne povežu u tijesto. Tijesto se ostavi na toplom dok se volumen ne udvostruči. Uzašlo tijesto se premijesi i oblikuje u kuglice tijesta ujednačene mase i ostavi se da se volumen poveća.
Pečenje:
Oblikovano pripremljeno tijesto stavlja se u lim za pečenje u prethodno zagrijanu pećnicu na 180°C te se peče od 10 do 20 min do postizanja smeđe boje. Nakon toga se temperatura smanji na 140-160°C te se peče još 30 do 40 min. Temperaturu i duljinu pečenja potrebno je prilagoditi masi kolača. Kad je „Lumblija“ pečena premaže se rakijom (rakija od ruža ili travarica) ili varenikom i pospe krupnim kristalnim šećerom.

Tradicionalni način II:
Miješanje i oblikovanje tijesta:
U posudi za pripremu tijesta uobičajeno se miješaju sljedeće količine sastojaka:
brašno-namjensko za dizana tijesta (3 kg), svježi kvasac (30-40 dkg), vanilin šećer (7-8 vrećica odn.70-80 g), klinčić (3-5 komada) , muškatni oraščić (15-21 g odn. tri poravnate jušne žlice), cimet (15-21 g odnosno tri poravnate jušne žlice), anis namočen u mlakoj vodi (20-30 zrnaca), korijander (1-3 čajne žličice), šećer (700-800 g), naribana korica 1 limuna i 1 naranče, poprženi grubo sjeckani bademi (250-350 g), poprženi grubo sjeckani orasi (250-350 g), oprane i preko noći namočene u vareniku grožđice (150-250 g), mljeveni rogač (1-3 jušne žlice), rakija od ruža (5-10 ml, odnosno 1 čašica), masnoća (7-8 dL, od čega 1/3 maslinova ulja, 1/3 svinjske masti i 1/3 maslaca), varenik (3-4 dL odn1½ čaša) (treba da bude gustoće meda), sol (3-5 g odn.½ čajne žličice soli otopljena u 0,5 dL mlake vode), mlijeko za umijesiti kvasac (3-4 dL odn. 1½ čaša). Na količinu brašna od 3 kg, razmuti se dio od ukupne količine kvasca u mlakome mlijeku s malo šećera i brašna. Kad se prvi put udvostruči, spoji se s ostatkom brašna u koje je prethodno na suho umiješan preostali dio šećera, mirodije, arome i sol. Tijesto se može mijesiti i u „kopanjama” (starinska drvena posuda u kojoj se mijesilo tijesto/kruh).
Sada se lagano, miješajući žlicom, dodaje mlaka masnoća, zatim ribane korice limuna i naranče, prženi bademi i orasi, rogač i grožđice natopljene u vareniku. Nastavi se mijesiti rukama, doda se ostatak kvasca i ponovno snažno mijesi.
Oblikuje se okrugli komad tijesta, prekriži i ostavi da se diže u toploj prostoriji. Dobro je tijesto prekriti čistom tkaninom, da se ne ohladi i pusti ga da udvostruči obujam (preporuča se zamijesiti kasno navečer i pusti do jutra da se tijesto diže). Ujutro se podijeli tijesto na manje komade. Premjesi se i oblikuje u okrugle kruščiće-lumblije i stavi ih se na okruglo izrezani papir za pečenje.

Pečenje:
Pripremljene „Lumblije” stave se na lim za pečenje te pusti da se dižu dok ne udvostruče svoj obujam. Kada su se ponovo uzdigle peču se u pećnici prethodno zagrijanoj na 200°C otprilike 15 min, zatim se smanji temperatura na 150°C i peče još oko 15 min, ponovo se smanji na 100°C i peče još oko 45 min. „Lumblija” treba biti pečena, ali sočna, ne isušena. Pečena „Lumblija” malo se ohladi, premaže varenikom i pospe šećerom u kristalu.
Ohlađena „Lumblija“ je gotova i spremna za konzumiranje, a može se čuvati i dulje od mjesec dana jer ima potvrđenu dulju trajnost u odnosu na druge kolače.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

NJORGANJE