Predstavljanje knjige prof. dr. sc Anđelka Milardovića “Globalizacija i Europa na raskrižju” upriličilo se 28. travnja 2025. u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije, Sveučilišta u Dubrovniku, Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku i Dubrovačkih knjižnica. Uz autora, knjigu je predstavio i prof. dr. sc. Pero Maldini.
Izaslanik Grada Dubrovnika mr. sc. Marko Potrebica zahvalio je autoru u gradonačelnikovo ime i u ime Grada na hrabrosti što progovara o problemima i temama koje muče hrvatski narod.
Maldini je rekao da što se tiče stila i pristupa koji Milardović ima u većini svojih knjiga, tako i u ovoj, kako ovo nije klasično znanstveno štivo, iako su znanstvene reference u svakoj drugoj rečenici na autore koji su obilježili protekla tri desetljeća. S druge strane kad autor progovara jezikom to je kolokvijalni jezik koji odaje njegovo dalmatinsko porijeklo, a pokoja šaljiva doskočica čini tu kompleksnu tematiku vrlo pitkim, čitljivim i razumljivim štivom.
– Tema koja naizgled izgleda daleko, tamo neka globalizacija, nismo svjesni koliko nas dotiče u našemu životu, ne samo ekonomski, politički, nego kulturno i na razini našega svakodnevnog života. Ova knjiga govori o političkim i globalnim procesima u kojima smješta Europu u kojoj živimo, koja je naš dom, njezina dostignuća i snove u smislu što je Europa trebala, mogla i još uvijek može biti, gdje smo se u tim putima izgubili, jesmo li svjesni našega identiteta ili smo odustali od njega u korist našeg vlastitog, rekli bismo mi u Gradu – komoditeta? – zapitao se Maldini.
Milardović je u knjizi naveo osam markera Europe na raskrižju: filozofija, demografija, migracije, populizam, umjetna inteligencija, klimatske promjene, deglobalizacija i geopolitika. O demografiji ili kako je autor rekao „Europi na Titaniku“ parafrazirajući „Gospodo, bila mi je čast večeras svirati s vama!“ Kad tonemo, tonemo uz glazbu, kavijar i šampanjac! Što se tiče migracija, Milardović kaže kako je to pitanje „biti ili ne biti?“, jer bi migracije mogle biti „razarajuća sila za Europu“. Naveo je i kako se Europa nalazi u krizi liberalne demokracije što vodi u „iliberalnu demokraciju“, a s pravom se upitao i hoće li nas „pojesti umjetna inteligencija?“
Na kraju predstavljanja uslijedila je rasprava s pitanjima i komentarima publike iz kojih se mogla očitati zabrinutost za budućnost Europe.
foto: Vedran Levi
