„Grad Dubrovnik je najveći naručitelj građevinskih radova na području grada i upravo zato, kao glavni investitor u brojne projekte, ima moć i odgovornost da postavi jasna pravila izvođačima. Samo treba početi koristiti mehanizme koji postoje, a koji se kod javnih radova često zanemaruju, iako su u privatnom sektoru uobičajeni“, poručila je gradska vijećnica Centra Viktorija Knežević, ističući da je gradonačelniku uputila prijedloge za osam konkretnih promjena koje bi poboljšale način na koji Grad ugovara i nadzire izvođenje radova, s ciljem zaštite građana i osiguranja reda na gradilištima.
Sve što Knežević predlaže već je predviđeno zakonima, a promjene koje su, prema njezinom mišljenju, neophodne prije svega se odnose na definiranje točnih rokova za svaku fazu radova, s mogućnošću raskida ugovora ako izvođač kasni u bilo kojoj fazi, uvođenje jamstva koja se mogu naplatiti ako izvođač kasni, uključujući i kašnjenja unutar projekta, kako bi Grad mogao pokriti štetu odmah, bez dugotrajnih sudskih sporova i mogućnost isključivanja izvođača koji su već zakazali na drugim projektima, primjerice, ako nisu završili radove na vrijeme ili nisu ispunili uvjete kvalitete.
Osim toga, Knežević predlaže i provođenje provjera imaju li izvođači stvarne radnike, a ne samo fiktivne prijave i „posuđene“ resurse kako bi zadovoljili formalne uvjete, manje buke i prašine, uz korištenje suvremenih tehnologija i zaštitnih mjera koje već postoje na tržištu, uvođenje tjednih termina za građane u kotarevima, kako bi mogli izravno pitati pročelnike što se događa u njihovoj ulici, ali i veću odgovornost nadzornih inženjera, koji su plaćeni da svakodnevno kontroliraju gradilišta i osiguraju da izvođač poštuje pravila, uključujući obvezu postavljanja oznaka, zaštitnih mjera i osnovnih uvjeta sigurnosti.
„Sve ovo je moguće već sada, bez izmjena zakona. Potrebna je samo bolja organizacija, odlučnost i politička volja da se stane na stranu građana. Dok se Grad reklamira novim projektima, ljudi oko tih projekata često žive mjesecima u kaosu. Vrijeme je da stanemo na kraj praksi u kojoj se građani osjećaju kao kolateralna šteta“, zaključila je Knežević.
