Sandra Benčić, saborska zastupnica stranke Možemo! i predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskog sabora i Marko Giljača, županijski vijećnik stranke Srđ je Grad/Možemo! održali su danas u Dubrovniku tiskovnu na temu primjene novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji sutra, 28.srpnja, stupa na snagu.
-Bili smo vrlo glasni u raspravi u Saboru, a prije godinu dana krenuli smo s cijelom pričom o zaštiti pomorskog dobra, zaštiti pristupa građana plažama, komunalnim lučicama i vezovima. Već smo rekli što o tome mislimo, više puta, a danas bismo komentirali primjenu ovog novog zakona. Jedna od ključnih stavki novog zakona je uređenje ugovora o koncesijama na našim plažama. Građani Dubrovnika i građani cijele hrvatske dosada su jako zamjerali to što je prevelik dio plaža zauzet gospodarskom djelatnošću, odnosno ležaljkama, ugostiteljskim sadržajima, sportovima, a da je za lokalno stanovništvo ostao jedan mali, rubni dio plaža, čime se naravno gubi i identitet nas svih, naš način života i način života naše djece. Novi zakon je propisao u članku 81. da samo 40 posto kopnenog i 20 posto morskog dijela plaže može biti zauzet gospodarskom djelatnošću. Dosadašnji ugovori o koncesijama nisu usklađeni s novim zakonom pa pozivamo Dubrovačko-neretvansku županiju, kao i svih sedam primorskih županija da osnuju povjerenstvo, koje će utvrditi sadašnje stanje zauzetosti plaža, kako bi se mogao napraviti usklađivanje ugovora o koncesijama u zakonske okvire. Znamo da u našoj županiji ima i plaža koje su čak 80 posto pod gospodarskom djelatnosti. Omogućimo i građanima i koncesionarima da točno znaju što i kako. Još jedan članak zakona je bitan, koji kaže da ugovori o koncesijama traju do isteka tih koncesija, ali davatelj koncesija može sklopiti dodatke ugovora o koncesiji na temelju ovog zakona. Davatelj koncesije je Županija, koja može kroz aneks ugovora tražiti da se gospodarska djelatnost uskladi s novim zakonom. Naš je poziv da to napravimo i omogućimo građanima korištenje plaža onako kako im ti zakon omogućuje, kazao je uvodno Marko Giljača.
Objavite liste korisnika i liste čekanja na komunalne vezove
On je dodao kako je obveza jedinica lokane samouprave da u svojim prostornim planovima moraju definirati načine korištenja pomorskog dobra.
-Ono što je kod nas tu problem je nedostatak komunalnih vezova. Znamo da nemamo dovoljno komunalnih luka, a prije godinu dana smo inicirali da se prošire lučka područja, tad to Županija nije napravila, ali jesu godinu dana kasnije, što je dobro, pa je lučko područje sad prošireno na područje Solituda. Ono što sad treba definirati koji će dio biti namijenjen komunalnim vezovima. Ono što ljuti građane je da se ne objavljuje popis korisnika vezova, ali ni popis liste čekanja. Mi znamo da je lista čekanja imaginarna, jednom su ljudi 700-i, drugi put 833. Javlja se skepsa, no ovaj zakon propisuje da su ŽLU dužne objaviti listu čekanja s imenima vlasnika i brojevima barki, kao i popis korisnika vezova koji imaju ugovore, čak je propisano i da ravnatelj Lučke uprave, ako ne objavi ovo, dobiva novčanu kaznu. Očekujemo od svih županijskih lučkih uprava da objave ove liste. Ovaj zakon također nalaže da prednost imaju građani koji imaju prebivalište ili sjedište firme u mjestu gdje se nalazi vez, da se ne bi događalo da vezove dobivaju oni koji tu borave samo ljeti, kakvih slučajeva ima. Očekujemo od ŽLU da postupi po zakonu, zaključio je Giljača.
Benčić: ovo je sad test za Županijske vlasti, vidjet ćemo koje zaista štite javni interes
Sandra Benčić istaknula je kako je novi zakon prihvaćen u Saboru, ali da “nije dobo za pomorsko dobro” dokle god je na vlasti stranka koja štiti svoj, a ne javni interes.
-Ovo je sad svojevrsni test za sve Županije, koje će pokazati štite li zaista javni interes i podržavaju li svoje građane. Primjenom ili neprimjenom novog zakona vidjet ćemo na čijoj su oni strani. Želim također naglasiti da je odredba u Zakonu sročena tako da lokalne jedinice mogu, ali ne moraju mijenjati ugovore o koncesijama., zaključila je Benčić.
– Komunalni vezovi su problem na cijeloj obali, previše je gospodarske aktivnosti uz obalu i nema mjesta za komunalne vezove. Zbilja apeliram na sve koji žele zadržati naše građane da žive uz obalu i da ne moraju seliti i napuštati način života koji su imali, da se kroz planove osiguraju komunalni vezovi i da ne mora baš svaki komad obale otići za turističku svrhu, naglasila je Benčić.
Kazne prekršiteljima bi trebale biti u postotku njihove zarade
Dodala je kako se Možemo! u raspravi o novom Zakonu o pomorskom dobru zalagao da kazne za prekršitelje budu u visini postotka zarade gospodarskog subjekta, koji je prekršio zakon, ali to većina u Saboru nije prihvatila.
-Svi trebamo dosljedno stalnim prijavljivanjem i zvanjem inspekcija paziti na naše javno dobro. Samo tako možemo nešto napraviti. Inspekcije u zadnje vrijeme često pišu kazne, ali su često te kazne smiješne, kazala je Benčić te dodala.
-Primjena odredbi novog zakona je stvar političke volje županija. Mislim da je zbilja svima jasno da je građanima ovo bitna tema i da je oni prate. Ako sada budu išli kontra onoga što su se građani borili i izborili djelomično da se zaštiti, reakcija građana mogla bi se vidjeti na izborima. Reakcije građana na onaj prvi prijedlog zakona je ono što je izmijenilo zakon. Svi su vidjeli da se zakon potpuno revidirao. Taj je prijedlog u 2. čitanju bio potpuno različit zakon. Znači shvatili su da je to tema koja zanima građane i na kojoj se gube glasovi. HDZ stvara ovisnost građana. Dok su god građani zarobljeni u tom krugu, dok god imamo vlast zajednice koja gleda samo svoje interese, rješavaju se interesi onih koji su njima važni, zaključila je Benčić.
Na novinarski upit osvrnula se i na nedavno dovršeni štrajk u pravosuđu.
-Bojim se da će se dogoditi odljev radnica iz pravosuđa, jer većinom su radnice. Razumijem one koji su htjeli dalje izboriti svoja prava, jer su imali podršku javnosti. Ali razumijem i one kojima je bilo neizdrživo egzistencijalno da im se ne plate dani u štrajku. Vjerujem da će se izmjenom vlasti promijeniti način pregovaranja. Ružno je da Plenković pojedinačno pregovara s grupama sindikata i da plaće ovise o njegovoj volji. Zemlje u kojima plaće rastu su one gdje sindikati direktno pregovaraju s poslodavcem. Tamo se ne može dogoditi da ministar ili premijer pregovaraju zasebno s jednim, drugim i trećim kolektivom. Kolektivno se pregovara sa svima u javnim i državnim službama. Minimalne plaće moraju biti vezane uz košaricu troškova života, pregovorima svima treba dati jasne okvire i uvjete za rast plaća. Naš program daje potporu sindikalnoj sceni i kolektivnom pregovaranju. Bez toga nema podizanja plaća, zaključila je Sandra Benčić.