U Dubrovniku je danas svečano otvorena Film & Media Sound Academy (FMSA), međunarodni obrazovni program koji mladim filmskim profesionalcima i autorima pruža priliku učiti od nekih od najuglednijih svjetskih stručnjaka za filmski zvuk, dobitnika Oscara, BAFTA-e i Emmyja. Prva generacija okuplja 20 polaznika iz 13 zemalja i s četiri kontinenta, a Grad Dubrovnik za realizaciju projekta izdvaja 150 tisuća eura.
Akademiju su zajednički razvili Dreamaker Productions i CARNET, uz potporu Sveučilišta u Dubrovniku i Grada Dubrovnika. O njezinu obrazovnom konceptu, mentorima i planovima govorilo se na konferenciji za medije održanoj uoči svečanog otvorenja, na kojoj je gradonačelnik Mato Franković istaknuo kako Dubrovnik ima potencijal postati središte filmskog obrazovanja.
Rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nebojša Stojčić kazao je kako je riječ o programu na kojem se dugo radilo, a koji predstavlja novi iskorak u internacionalizaciji Sveučilišta.
“To je jedan novi iskorak u internacionalizaciji Sveučilišta. Vjerujem da znate da je danas na našem Sveučilištu svaki peti student zapravo iz inozemstva, a ovdje su polaznici pretežito također iz inozemstva. Ono što me posebno raduje jest što je ovo inicijativa koja je suradnja niza institucija, kako u gradu, tako i u Republici Hrvatskoj. Prije svega, želim se zahvaliti Gradu Dubrovniku na potpori, što je prepoznao značaj i važnost, kako za Sveučilište, tako i za grad, zatim CARNET-u, koji nas tehnički prati od samog početka, ali i Dreamakeru, koji je bio most i omogućio nam da dovedemo vrhunske ljude u području filmskog zvuka, dobitnike Oscara, BAFTA-e i Emmyja. To je naš mali doprinos razvoju grada u području filmske industrije. Nadam se da ćemo kroz idućih nekoliko dana, u ovom prvom od tri ciklusa programa, imati zaista zanimljiva predavanja i sesije te da će svi polaznici uživati ovdje u Dubrovniku”, kazao je Stojčić.
Suosnivačica Akademije Marijana Glaser predstavila je program koji se odvija kroz dva semestra, od kojih je prvi posvećen snimanju zvuka za film, a drugi postprodukciji filmskog zvuka. Kurikulum je, istaknula je, razvijen u suradnji s mentorima i uz potporu CARNET-a, vodeći računa o zahtjevima hrvatskog obrazovnog sustava.
„Kada smo stvarali kurikulum, zaista smo uključili naše mentore i, uz potporu CARNET-a, Hrvatske akademske i istraživačke mreže, ispoštovali zahtjeve i metodologiju našeg obrazovnog sustava. Tako se mogu pratiti stjecanje znanja studenata, ishodi učenja i metode podučavanja, što je dobro i za nas i za studente jer unaprijed znaju kako će stjecati znanje. Jako je važno reći da oni uče od najboljih ljudi u industriji, ljudi koji imaju duge i uspješne karijere i koji su dobili najvrjednije svjetske nagrade u području filmskog zvuka. To je velika privilegija.
Imamo ukupno deset različitih kolegija, a provedba nastave počela je prije tri dana. Prva sesija u Dubrovniku traje do 13. studenoga. Nakon toga studenti nastavljaju raditi online, a ponovno će se vratiti u Dubrovnik krajem ožujka i početkom travnja sljedeće godine. Nakon još jednog razdoblja online nastave, ponovno dolaze u svibnju. U grupi je 20 studenata, koliko je i planirano jer je to naš maksimalni kapacitet za ovakav način rada. Studente se prati na tom putu i mentorski rad iznimno je važan. Dolaze iz 13 zemalja svijeta i s četiri kontinenta, a imaju različite profesionalne profile. Među njima su skladatelji zvuka, ljudi koji se bave snimanjem zvuka i oni koji rade u postprodukciji. Ono što je dobro jest da će naučiti cijeli proces. Oni koji rade u postprodukciji bolje će razumjeti i cijeniti rad svojih kolega na setu, i obrnuto. Smatramo da je razumijevanje drugih ljudi i kolega u tom segmentu jako važno.
Osim tehničkih vještina, studenti će učiti i o mekim vještinama potrebnima u tom poslu – komunikaciji, rješavanju problema i svemu onome što se često ne uči u klasičnim obrazovnim sustavima, a traži se od njih kada počnu raditi na filmskom setu. Naš program priprema ih upravo za takve situacije”, pojasnila je Glaser.
O ulozi CARNET-a u razvoju Akademije govorio je ravnatelj Hrvoje Puljiz, istaknuvši kako je suradnja započela u vrijeme provedbe nacionalnog projekta digitalne transformacije sustava obrazovanja, čiji je dio i multimedija.
„Naša potpora nije samo tehnička. Zajedno s kolegama iz Dreamakera uspjeli smo uspostaviti kurikulum na postulatima koje zahtijeva Hrvatski kvalifikacijski okvir, a taj je kurikulum naposljetku prepoznat i od stručnih udruženja te integriran u obrazovnu ponudu. Želim zahvaliti i Gradu Dubrovniku koji je prepoznao inicijativu jer, ako gledamo nogometnim rječnikom, napravili smo nešto kao da imamo nogometnu akademiju na kojoj zajedno predaju Ronaldo i Luka Modrić. To je rezultat dugogodišnje suradnje Dreamakera sa svim ovim ljudima i njihova socijalnog kapitala. Teško bi se igdje dogodilo da ovakav profil ljudi dođe na jedno mjesto i predaje te da uspostavimo internacionalnu školu kojom se možemo ponositi svugdje u svijetu”, kazao je Puljiz.
Gradonačelnik Mato Franković naglasio je kako je Dubrovnik idealno mjesto za ovakav program, s obzirom na dugogodišnju povezanost grada s filmom i kulturom, ali i sve češće dolaske filmskih produkcija. Istaknuo je kako, uz međunarodne polaznike, želi vidjeti i veće uključivanje lokalnih stručnjaka.
„Mislim da, kada gledamo Republiku Hrvatsku, teško možemo pronaći bolje mjesto za ovakav program. U Dubrovniku se film i kultura sljubljuju već desetljećima. Logičan slijed svega toga jest upravo ovakav obrazovni program, koji je iniciralo Sveučilište u Dubrovniku i koji okuplja stručnjake iz cijelog svijeta. Znamo koliko je zvuk važan kao efekt u kreiranju filmova i drago mi je što Dubrovnik ima takav program i okuplja ovakve ljude. Takav program putem sveučilišta u ovom trenutku nema nijedan drugi grad u Hrvatskoj, a usudio bih se reći čak ni u Europi.
Grad Dubrovnik nastavit će ga podupirati kroz različite segmente suradnje sa Sveučilištem. Želim čestitati rektoru jer je ovo dobar i prijeko potreban potez. Nadam se da će se program i dalje širiti jer ono što Dubrovnik treba i što želimo imati jesu i lokalni profesionalci, iako smo čuli da je većina polaznika iz inozemstva. Dolaskom filmskih produkcija u Dubrovnik, a to je sada postalo pravilo, a ne iznimka, imamo potrebu za lokalnim stručnjacima. Dvije velike produkcije su završile, treća počinje za dva-tri dana. Vjerujem da lokalni stručnjaci mogu dati svoj doprinos, ali i nešto naučiti tijekom rada ili volontiranja na filmskim setovima koji se odvijaju na području Grada Dubrovnika i šire okolice. Velika je čast biti u društvu ovih vrhunskih profesionalaca i to jako puno govori o kvaliteti samog programa jer će polaznici učiti uistinu od najboljih, od onih koje je struka prepoznala kao najbolje u svijetu filmskog snimanja”, poručio je Franković.
U mentorskom timu Akademije su Mark Ulano, Simon Clark i Chris Munro, stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom na nekim od najpoznatijih svjetskih filmskih produkcija. Ulano je istaknuo kako je prenošenje znanja sljedećim generacijama važan dio profesionalnog poziva, a Dubrovnik vidi kao posebno inspirativno mjesto za filmsko pripovijedanje.
„Ideja pripovijedanja vrlo je stara za nas kao ljudsku vrstu, a naša je strast pripovijedati priče kroz umjetnost zvuka u kinematografiji. To podrazumijeva golemu količinu mentorstva i usmjeravanje naših osobnih kreativnih karijera prema pomaganju drugima da izgrade svoje karijere nakon nas. Vrlo nam je važno uzeti sve ono što smo iskusili i naučili te to podijeliti s drugima, dati tome svrhu koja nadilazi naše vlastite živote i karijere. Mislim da je to vrlo važno za sve nas koji sudjelujemo u ovom projektu.
Biti ovdje u Dubrovniku, jednom od najljepših mjesta na planetu, nešto je posebno. Riječ je o vrlo raznolikom okruženju za različite vrste filmskog pripovijedanja, od filmova smještenih u različita povijesna razdoblja do suvremenih priča. Dubrovnik je vrlo prilagodljiv upravo zbog svoje vizualne jedinstvenosti. A i samo je mjesto jednostavno neodoljivo. Prekrasno je biti ovdje”, kazao je Ulano.
Simon Clark naglasio je kako se filmsko pripovijedanje ne temelji samo na slici, nego i na zvuku, koji je, kako je istaknuo, često zanemaren u filmskom obrazovanju.
„Priče pripovijedamo posredstvom zvuka jednako kao i slike. Svi razmišljaju o slici, svi su usmjereni na sliku, a mi smo usmjereni na zvuk. Zbog toga smo svojevrsna manjina i upravo zato je ovo toliko dragocjeno. Svi ovo neprestano nazivaju filmskom školom. Ovo nije filmska škola. Ovo je nešto gotovo jedinstveno u svijetu. Jedno od rijetkih mjesta na kojem možete doći i naučiti o drugih 50 posto pripovijedanja, a to je zvuk. Iznimno sam zahvalan Dreamakeru i svim ljudima koji su ovo omogućili. Svi smo imali privilegiju izgraditi karijere u području zvuka i sada je vrijeme da to znanje prenesemo mlađim generacijama. A gdje biste drugdje na planetu poželjeli to raditi nego upravo ovdje, u Dubrovniku?”, rekao je Clark.
Chris Munro podsjetio je kako ga uz Hrvatsku veže i profesionalno iskustvo jer je svoj prvi veliki dugometražni film radio u Zagrebu, sa Samom Peckinpahom. Kazao je kako mentori nisu uključeni samo kao povremeni predavači, nego su sastavni dio kurikuluma.
„Zanimljivo je da sam svoj prvi veliki dugometražni film radio u Hrvatskoj, davno, u Zagrebu, sa Samom Peckinpahom. To je bio prvi veliki film na kojem sam radio. Stoga je zaista nevjerojatno ponovno biti ovdje i pokušati nešto vratiti zajednici. Važno je istaknuti da mi kao mentori ovdje ne dolazimo samo održati poneko predavanje ili sudjelovati u povremenoj raspravi o nekoj temi. Mi smo zapravo dio kurikuluma. Važno je da postanemo dio oblikovanja ovih studenata kako bi sa sobom ponijeli dio iskustva koje smo mi stekli. Počeo sam raditi sa 16 godina i nisam imao priliku pohađati filmsku školu. Imao sam veliku sreću što su postojali ljudi koji su svoje znanje nesebično prenosili na mene. Mislim da je važno da i mi svoje znanje prenosimo na isti način. Toliko se filmskih škola usredotočuje na fotografsku stranu, na kameru, zaboravljajući da zvuk čini najmanje 50 posto pripovijedanja. Za pripovijedanje priče potrebni su nam i slika i zvuk. Oprema i tehnike kojima poučavamo za deset godina mogu postati zastarjeli. Ali ono što neće zastarjeti jest sposobnost prosuđivanja, prepoznavanja dobre izvedbe i slušanja. Nadam se da studente učimo kako slušati, interpretirati, prepoznati dobru izvedbu i, što je najvažnije, kako zvuk može ispričati priču i koliko je važan u pripovijedanju”, kazao je Munro.
Na pitanje koliko Grad izdvaja za projekt i na što će sredstva biti utrošena, Franković je potvrdio kako je riječ o 150 tisuća eura, istaknuvši da je upravo ta potpora omogućila dolazak svjetski poznatih stručnjaka i pokretanje programa na Sveučilištu.
„Grad ukupno izdvaja 150 tisuća eura za ovaj projekt. Ta su sredstva utrošena kako bi se sve ovo dogodilo, kako bi ovi cijenjeni ljudi iz svijeta filmskog zvuka uopće došli u grad i kako bi Sveučilište moglo pokrenuti cijeli projekt. Često volimo govoriti o istaknutim imenima i projektima. Zamislite, danas ovdje imate čovjeka koji je producirao zvuk za Titanic. Kolika je to čast za naš grad! Zamislite koliko je to velika čast i koliko će znanja i spoznaja taj čovjek prenijeti onima koji sudjeluju u ovom projektu. Ne znam koliko ljudi zna, ali imamo i čovjeka koji je radio na filmu Black Hawk Down. Kada gledamo filmove, obično prepoznajemo glumce kao glavne aktere. Ali u pozadini svega stoje ljudi bez kojih filmovi ne bi izgledali ni 20 posto onoga što jesu, ljudi koji u njih unose dio svog duha. Zvuk je oduvijek bio važan u filmskoj industriji. Čak i kada smo imali nijeme filmove, kada je Charlie Chaplin glumio, pratili su ga zvuk i glazba. Stručnjaci su i tada razmišljali kako dodatno dramatizirati filmove i podići pozornost gledatelja. Bez zvuka film jednostavno ne bi imao smisla. Bez zvučnih efekata to ne bi bilo to. Velika nam je čast imati ne samo ova tri izuzetna gospodina, koji su osvojili najveće nagrade u svijetu filmskog zvuka, nego i ostale kolege koji su nam se ovdje pridružili. I ne da mi nije žao što smo dali 150 tisuća eura, nego da je trebalo dati više, dali bismo i više. Nadam se da ćemo i u godinama pred nama imati nastavak ove sjajne priče jer želimo da ona bude u Dubrovniku. Želimo da Dubrovnik bude centar filmske znanosti i filmskog obrazovanja u svim segmentima, ne samo zvuka nego i svega ostalog. Dubrovnik to može, treba i zaslužuje, a imamo ogroman potencijal i za učenje izravno na terenu”, zaključio je Franković.
Franković se danas osvrnuo i na daljnje planove razvoja filmske infrastrukture u Dubrovniku.
„Mi smo s timom gotovo pri kraju izrade prvog idejnog rješenja prve hale u kojoj bi se moglo raditi snimanje i produkcija zvuka. Upravo su nam ovakvi ljudi potrebni kako bismo taj projekt mogli razviti i dovesti do kraja. Cilj nam je da Sveučilište u Dubrovniku u svom kurikulumu ima studij filmske umjetnosti kroz različite segmente. Filmska umjetnost obuhvaća cijeli niz različitih djelatnosti i to želimo imati u našem gradu. To ne možemo ostvariti bez adekvatne infrastrukture, a studio u TUP-u u Gružu zadovoljio bi potrebe znanstvenog i akademskog rada”, kazao je Franković.
Govoreći o dugoročnijim planovima, najavio je i mogućnost izgradnje velikog filmskog studija na području Grabovice.
„U našem budućem prostornom planu predvidjeli smo na području Grabovice jedan izvrstan prostor, prilično izoliran, za kvalitetno snimanje, lišen drugih zvukova, uz mogućnost kvalitetnog osiguravanja komunikacije i svega ostalog što je potrebno za izgradnju jednog ozbiljnog, velikog studija. Mislim da Dubrovnik apsolutno ima potrebne potencijale”, poručio je gradonačelnik.
O detaljima prve generacije polaznika, njihovu međunarodnom sastavu i kvalifikaciji koju će steći završetkom programa govorila je predstavnica Akademije, Marijana Gasler. Od ukupno 20 polaznika, njih 13 dolazi iz inozemstva, a među zastupljenim državama su Uganda, Saudijska Arabija, Iran, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, Poljska, Mađarska, Hrvatska, Kanada, Rusija.
Posebno je istaknuta potpora Grada Dubrovnika lokalnim polaznicima, kojih je u prvoj generaciji troje. Grad Dubrovnik u cijelosti financira školarine za dvoje studenata, dok jednoj studentici pokriva 95 posto troškova školarine. Ostali polaznici imaju različite oblike sufinanciranja školarine, dok troškove dolaska i boravka u Dubrovniku uglavnom pokrivaju sami, uz potporu matičnih zemalja i organizacija u pojedinim slučajevima
„Imamo jednog studenta koji je došao iz Ugande, a koji se profesionalno bavi produkcijom zvuka. Njega financira i podržava jedna organizacija Ujedinjenih naroda. Posebno nam je drago što imamo tako raznoliko međunarodno okruženje u kojem studenti mogu učiti ne samo o zvuku nego i jedni o drugima”, istaknula je predstavnica Akademije.
Rektor Stojčić pojasnio je kako je program u cijelosti akreditiran kao program cjeloživotnog obrazovanja Sveučilišta u Dubrovniku. Za razliku od klasičnih preddiplomskih i diplomskih studija, riječ je o programu kraćeg trajanja, čijim završetkom polaznici dobivaju diplomu sveučilišta i priznaju im se ECTS bodove razmjerni nastavnom opterećenju i ispunjenim obvezama.
„Oni dobivaju diplomu Sveučilišta u Dubrovniku i, ono najvažnije, znanje od stručnjaka iz industrije. Nije riječ o klasičnoj diplomi poput one za diplomiranog ekonomista, nego o potvrdi da su završili program cjeloživotnog obrazovanja”, pojasnio je.
