Sinoć je u prepunoj dvorani sv. Vlaha u palači Sponza održano književno predstavljanje znanstvene knjige u izdanju Doma Marina Držića – „Marin Držić: čitanje i književni turizam“ te njenog prijevoda na engleski jezik „Marin Držić: Reading and Literary Tourism“. Autorice izdanja su kroatistica i povjesničarka književnosti, nasl. izv. prof. dr. sc. Katja Bakija i Marija Konsuo Kuzmanić, profesorica hrvatskog jezika i književnosti. Ovo su druga i treća knjiga znanstvene nakladničke cjeline Doma Marina Držića „Biblioteka Držićijana“ koja objavljuje stručne i znanstvene tekstove, nezaobilazne izvore za sve današnje i buduće istraživače Držićeva života i djela, a prva na engleskom jeziku.
U predstavljanju je, osim autorica i ravnatelja Doma Marina Držića Nikše Matića, te pozdravni govor ravnateljice Državnog arhiva u Dubrovniku Nikoline Pozniak, sudjelovalo i troje recenzenata knjige: izv. prof. dr. sc. Martina Kolar Billege s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Leo Rafolt s Akademije za umjetnost i kulturu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i prof. dr. sc. Ivona Vrdoljak Raguž s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Dubrovniku. Četvrti recenzent je prof. dr. sc. Irvin Lukežić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Za grafičko oblikovanje knjiga zaslužan je Nedim Meco.
Ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak uvodno je pozdravila okupljene i naglasila važnost kulturnog turizma i predstavljenih knjiga za Grad Dubrovnik.
Nikša Matić, ravnatelj Doma Marina Držića i urednik izdanja, zahvalio je publici i Gradu Dubrovniku te čestitao autoricama. Istaknuo je kako su predstavljene knjige vrlo vrijedno gradivo ne samo za ustanovu, već i za recepciju Marina Držića u svijetu. Knjige otvaraju nove vidike u iščitavanju bogatog opusa Marina Držića u kontekstu književnog turizma te ujedno ističu važnost popularizacije čitanja, osobito kroz projektne aktivnosti koje su tijekom četiri godine autorice kroz suradnju s Domom Marina Držića provodile u dubrovačkim osnovnim i srednjim školama. Objasnio je kako se knjige sastoje od Prologa i tri poglavlja: „Marin Držić i njegova djela u kontekstu književnog turizma“, „Projekt Doma Marina Držića ‘Čitajmo Držića’ u dubrovačkim osnovnim i srednjim školama“ te „Prevođenje Marina Držića – lingvističko-kulturološki izazov“.
U prvom poglavlju autorice promišljaju Držićevu ostavštinu kao temelj autentičnog kulturno-povijesnog doživljaja, otvarajući mogućnosti njezine suvremene interpretacije u kontekstu održivog turizma i kulturne politike. Dubrovnik, u kojem Držić i dalje živi u jeziku, kazalištu i urbanom tkivu, prepoznaje se kao grad književne memorije, ali i grad živoga duha.
Drugo poglavlje obrađuje projekt proveden u višim razredima svih osnovnih škola u Dubrovniku te u nižim razredima Gimnazije Dubrovnik, kojem je cilj bio upoznavanje s bogatim opusom Marina Držića i stvaranje nove čitateljske publike, posebice među mladima. Danas, kada se govori o padu zanimanja za čitanje, autorice ukazuju kako upravo ovakvim projektima Dom Marina Držića nastoji poticati i razvijati interes mladih za čitanje i za upoznavanje kanonskih djela hrvatske književnosti. U sklopu tih dvaju pilot projekata koje su provodile autorice ove knjige nastala su i dva vrijedna istraživanja o čitanju općenito, kao i o čitanju odabranih Držićevih djela („Skup“ i „Novela od Stanca“) koja su dio knjige.
U trećem poglavlju autorice pišu o aktivnostima Doma Marina Držića na polju prevođenja i objavljivanja cjelovitih prijevoda Držićevih djela na svjetske jezike, što nije samo sredstvo jezične komunikacije, nego i važan alat kulturne diplomacije, interkulturnog dijaloga i globalne vidljivosti malih književnosti. Ističu kako objavljivanje kvalitetnih i funkcionalnih prijevoda Držićevih djela omogućuje da njegovi tekstovi izađu iz okvira nacionalne filološke i akademske uporabe te postanu dostupni stranim čitateljima, kazalištima, istraživačima i studentima.
Izv. prof. dr. sc. Martina Kolar Billege s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu navela je kako se bavi metodikom hrvatskog jezika pa je red i da njeno obraćanje bude upravo tako, u čemu je izvrsno uspjela. Istaknula je kako je bojazan svakog književnika da njegove riječi ne ostanu samo mrtvo slovo na papiru. A kakve nam je riječi ostavio Držić? One koje direktno i indirektno naglašavaju vrednote i to treba zadržati u suvremenom društvu, što nije lako. U obrazovnom sustavu književnost je sredstvo oblikovanja vrijednosnog sustava i to treba iskoristiti za očuvanje baštine. Ovu knjiga je poželjna lektira za proučavatelje, kreatore kulturne politike, turističke profesionalce i sve one koji žele razumjeti snagu književnosti u oblikovanju identiteta i poticanju kulturne razmjene. Uspješno argumentira važniju ulogu Držića u oblikovanju kulturnog turizma Dubrovnika i pruža plan za postizanje te vizije.
Prof. dr. sc. Ivona Vrdoljak Raguž s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Dubrovniku rekla je kako je književni turizam iznimno važan, posebno za Grad Dubrovnik. Knjigu „Marin Držić: čitanje i književni turizam“ ocijenila je inovativnom, s posebnim pristupom i novom idejom, a njen znanstveni doprinos je kritičko razmatranje problematike i provedeno istraživanje. Autorice su duboko ušle u tematiku kulturnog turizma, njegovu ulogu u razvoju i novom pristupu turizmu. Zaključila je kako je riječ o stručnom djelu koje može potaknuti čitatelje na kritičko razmišljanje. Dubrovnik baštini lik i djelo Marina Držića kao dio vlastitog identiteta, književnost postaje jedan od osnovnih temelja za izgradnju iskustva posjetitelja koji dolaze u ovaj grad, prvenstveno kroz povijesno i bogato kulturno naslijeđe. Autorice su prepoznale ovu važnost i kroz djelo potiču čitatelje na promišljanje o potrebi povezivanja humanističkih i društvenih znanosti, a što ne susrećemo tako često.
Prof. dr. sc. Leo Rafolt s Akademije za umjetnost i kulturu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku osvrnuo se na čestu usporedbu Držića sa Shakespeareom koju ne voli jer smatra da je važno obilježje Držićevih djela spoj lokalnog i globalnog kojeg nema u djelima engleskog barda. Marin Držić je živi klasik, a ako želimo da književnost participira u svijetu onda je moramo na neki način oživjeti. Knjiga uzdiže Marina Držića na pijedestal književnika važnih za kulturni turizam. On je paradigmatski autor u Hrvatskoj i svijetu jer osim onoga o čemu piše, skreće pozornost i na nešto drugo, poput rodnih problema, problema nacije ili problema malih književnosti. Masovni turizma je „brzi“ turizam, poput brze hrane, a Držić u tom kontekstu može biti primjer „sporog“ turizma. Treba ga „prošvercati“ u turizam i na neki način „reekspoloatirati“. Dubrovnik jest Držićev grad, ali može li on to i danas biti, na koji način možemo hodati Držićevim ulicama a da nismo samo vezani uz spomenike, rukopise ili Dom Marina Držića? Prepoznajemo li ga na ulici kao što turisti Dubrovnik prepoznaju po Game of Thronesu? Ključna snaga ove knjige leži u tome što autora, koji je neupitno stožerni pisac nacionalne književnosti i jedan od ključnih europskih autora svojega doba, ne tretira samo kao predmet akademskog proučavanja, već kao ‘živu’ inspiraciju književnog turizma i aktivni element suvremenog kulturnog identiteta. Na kraju je zaključio kako knjiga ne stavlja točku već otvara put prema nekim novim istraživanjima.
Marija Konsuo Krizmanić izrazila je duboku zahvalnost Katiji Bakija na dugogodišnjoj suradnji, kao i Domu Marina Držića na čelu s ravnateljem Nikšom Matićem.
Katja Bakija također je zahvalila suautorici, izdavaču i uredniku te recenzentima. Potom je navela kako nas je okupio Držićev genij koji prelazi stoljeća, uvijek aktualan, uvijek provokativan. Marin Držić, po sadržaju i jeziku, ključna je osoba za oblikovanje dubrovačkog identiteta. Po karakteristikama hrabrosti, duhovitosti i mudrosti Držić je idealni vodič kroz proturječja svog vremena. Završila je s bezvremenskim Držićevim citatom: „Tko doma ne sidi i ne haje truda, po svijetu taj vidi i nauči svih čuda“.
Knjiga „Marin Držić: čitanje i književni turizam“ i njen prijevod na engleski jezik „Marin Držić: Reading and Literary Tourism“ otvaraju novo poglavlje u promišljanju Držićeva nasljeđa sagledavajući ga u kontekstu suvremene kulturne ponude i turističkog identiteta Dubrovnika i Hrvatske. Kao ustanova u kulturi Grada Dubrovnika koja baštini, čuva i interpretira život i djelo najvećeg hrvatskog renesansnog komediografa, Dom Marina Držića ima trajnu obvezu promicati njegovo stvaralaštvo, ali i otvarati nova polja iščitavanja i razumijevanja njegove svevremenosti i aktualnosti. Upravo stoga su knjige „Marin Držić: čitanje i književni turizam“, odnosno „Marin Držić: Reading and Literary Tourism“ važni naslovi u izdavačkoj djelatnosti Doma Marina Držića i vrijedan doprinos afirmaciji čitanja, književnom turizmu i kulturnoj baštini u najširem smislu. U ovim izdanjima prepoznaje se most između prošlosti i sadašnjosti, između Vidrina Dubrovnika 16. stoljeća i Dubrovnika 21. stoljeća.
