Nešto iza devet sati u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnik započela je 8. sjednica Gradskog vijeća. Na predloženom Dnevnom redu nalazi se 27 točaka. Vijećnici će danas tako raspravljati o novo kreditnom zaduženju Grada, odabiru dva najpovoljnija ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru – parku u Pilama, prijedlogu izmjena Zone posebnog prometnog režima kao i kupoprodaji nekretnina u Mokošici.
Utvrđen je kvorum. Sjednici je prisutno 17 vijećnika, s tim da ni na današnju sjednicu nije došao predsjednik DDS-a i izabrani gradski vijećnik Pero Vićan.
Usvojeni su zapisnici sa 6. i 7. sjednice.
Predloženo je da se 21. točka dnevnog red izostavi s današnjeg Dnevnog reda – Prijedlog Zaključka o imenovanju Povjerenstva za ocjenjivanje programa, projekata i manifestacija iz područja skrbi o stradalnicima i sudionicima Domovinskog rata i njihovim obiteljima te iz područja skrbi o udrugama proizašlim iz II. svjetskog rata i poratnog razdoblja za 2026. godinu
Marin Krstulović predložio je da stanku od 15:15 do 15:45 zbog otkrivanje spomen ploče Franku Jerković, no predsjednik Gradskog vijeća Mako Potrebica kazao je kako postavljanje ove spomen ploče nije prošao proceduru Gradskog vijeća te zbog toga nije odobrio stanku. Pozvao je sugrađane da prilikom postavljanja budućih spomen ploča to podnesu na proceduru Gradskom vijeću.
Usvojen je Dnevni red u cjelini.
Prijedlog odluke o zaduživanju Grada Dubrovnika
Predsjednik Odbora za proračun i financije, Ivan Maslać, kazao je kako je Odbor zaključio da je odluka u skladu sa zakonima i pravilnicima te da je odbor s većinom glasova odluku podržao.
Gradonačelnik Franković pojasnio je da se radi o financiranju cijelog niza projekata: Park Gradac, Park’n’ ride, autobusna stanica i parking Trsteno – istok, Uvala Miramare – sanacija pokosa, oborinska odvodnja Andrije Hebranga, Montovjerna – Batala, oborinska odvodnja – semafori Lapada, prometnica iza zgrada Kineskog zida, OŠ Mokošica – rekonstrukcija i dogradnja, Sportska dvorana Orašac, Park ispod platane na Pilama, OŠ Mokošica – energetska obnova, sportska dvorana Gospino polje – energetska obnova, DV Komolac, Park Đorić Mayneri i DV Biskupski dvor.
“Ukupno se radi o 44.659.892,00 eura. Navedeni kredit će jedinom dijelom poslužiti za predfinanciranje europskih sredstava. Zbog same obrade dokumentacije uvijek nam kasne ZNS-ovi. Iz toga razloga je potrebno imati visoku likvidnost, a to s velikim brojem projekata koji se izvode nije uvijek lako. Plan je kad nam sjednu novci iz EU sredstava taj dio kredita automatski zatvarati – radi se o 9 milijuna eura. Iz vlastitih sredstava financirat ćemo 35 milijuna eura kredita, a za projekte koji se ne mogu financirati iz EU sredstava, a većinom se radi o projektima oborinske odvodnje koji se ne mogu financirati iz EU sredstava. Sufinanciranje za dva nova vrtića iz EU fondova je iznimno malo, no smatramo da je nužno izgraditi ova dva velika vrtića zbog broja djece. Izgradnjom DV Komolac omogućit će se početak radova na DV Mokošica koji je potrebno rekonstruirati. Građevinsku dozvolu imamo. U trenutku potvrde ovog kredita kreditno zaduženje Grada Dubrovnika bilo bi 14 posto. Grad Dubrovnik od 2029. do 2032. zatvara cijeli niz kredita od cestogradnje do Lazareta. 2032. ističu dva kredita, onaj za kupnju stanova u Mokošici i onaj kredit koji smo uzeli od Zagrebačke banke u koroni. Radi se o cijelom nizu bitnih i kvalitetnih projekata. Vjerujemo da ćemo ovim kreditom pokrenuti značajni investicijski ciklus i održati financijsku stabilnost Grada”, pojasnio je gradonačelnik.
Anita Bonačić Obradović kazala je kako je neupitno da je potrebno ovo kreditno zaduženje.
“Zašto je 50 posto kredita od OTP-a, a 50 posto od HBOR-a? Je li to za banke veliki rizik? Naplata kredita kreće 2030., na kraju gradonačelnikova mandata. O riziku moramo govoriti jer ovisimo o turizma. Grad je osjetljiv u krizama. Ako padnu prihodi onda nam raste zaduženost. Sad će se uzeti pare, do 2030. plaćat ćemo interkalarnu kamatu, a onda ćemo plaćati ratu oko 400 tisuća eura mjesečno. Grad živi od kredita i prihoda od imovine, a EU sredstva su pomoćna sredstva. Koliko ukupno Grad Dubrovnik kredita ima i koliko mjesečno iznose rate do 2030? Nemamo precizne informacije o zadužnici za ovaj kredit i možete li potvrditi da ovim kreditom ne nastaje založno pravo na imovini Grada Dubrovnika? Je li riješen prilaz za vrtić Biskupski dvori? Kod Kineskog zida i nove ceste, navodite da je cilj uvođenje novih autobusnih linija, a nemamo ni postojeće”, kazala je vijećnica SDP-a.
Franković je kazao da je s razlogom početak otplate kredita 2030.
“Elementarna je stvar da HBOR sudjeluje s brojnim komercijalnim bankama u razvoju kreditnog programa, tako i u ovom kreditnom programu i u prethodnim. Bitno je za istaknuti da nije bez razloga početak otplate 2030. godine. Grad Dubrovnik u ovom trenutku ima 9 kredita, a Grad Dubrovnik će 2029. godine će otplatiti šest kredita.. 2030. godine će se otplatiti sedam, a 2032., će se otplatiti osam kredita i ostat će samo još jedan i ovaj. I to vam sve jasno govori. Grad Dubrovnik će 2026. godine otplatiti kredit Vodovod Dubrovnik izgradnja uređaja za pročišćivanje otpadnih voda, 2026. Grad će otplatiti kredit Vodovod Dubrovnik izgradnja mjesnih mrežnih Termotherapia, Mirinovo i tako dalje. Tu je Vodovod dizao kredit, ali Grad je dao kreditno jamstvo i time će se navedeno riješiti. Nakon toga, 2029. Grad otplaćuje kredit cestogradnja Lazareti. Iza toga 2030. Grad Dubrovnik, a kada počinje ovo plaćanje, Grad će otplatiti kredite vezano za izgradnju infrastrukturnih projekata Vukovarske ulice, most Montovjerna – Vila Čingrija, Vodovod Dubrovnik, investicijski projekti vodoopskrbe i odvodnje i ostaje nam u 2032., to su dvije godine koje će se preklapati, kupnja stanova u Mokošici i društvena infrastruktura. Grad Dubrovnik u ovom trenutku, 2025., plaća 6 549 000 eura kredita, u 2026., 8 442 000 eura kredita, u 2027. pada na 7 596 000 eura kredita, 2028. ostaje na 7 596 000 eura kredita, u 2029. pada na 7 052 000 eura kredita, a u 2030. pada na 6 206 000 eura kredita i upravo je to trenutak kada ovaj kredit dolazi na naplatu. To je sve ciljano rađeno da se u niti jednom trenutku financijski ne opteretimo. 2031., padamo na 4 262 000 eura kredita, a 2032. padamo na 3 517 000 eura kreditno zaduženja. Na taj način se prati taj ritam zaduženja. Ovo je ono što je bitno za samo kreditno zaduženje”, kazao je gradonačelnik te se potom osvrnuo na projekte.
“Čekali smo trenutak kad ćemo se moći normalno kreditno zadužiti kako ne bi financijski opteretiti grad za budućnost. Postoje rokovi, otplatni planovi i ciljano zaduživanje. Svi mi želi izgraditi što više, to žele i građani, ali to nije niti moguće ni realno. Cesta Kineski zid je projekt koji se čak zadnjih 30, 40 godina. To je projekt koji ti građani trebaju kako bi tamo cestovna komunikacija bila normalna. Uz cestu ćemo izgraditi nekoliko parking mjesta, ono što mi moramo znati i ljude izvijestiti, je da Grad hoće graditi parking mjesta, ali nam to nije prioritet jer parking mjesta nisu ispred škola, vrtića, domova umirovljenika i nikad neće niti biti. Parking nije socijalna kategorija i nije pravo, on dolazi kao posljedica.. Cijeli niz naših sugrađana je kupio parking mjesto kada se uselio negdje. Parking dolazi kada ste napravili škole, vrtiće, kanalizaciju, riješili komunalnu i sportsku infrastrukturu – tada možemo pričati o garažama. Paking na Kineskom zidu se nikada ne bi izgradio da nije ove ceste. Danas ćemo raspravljati o kupnji mjesta u Mokošici gdje ćemo riješiti pitanje značajno broj parking mjesta. Ako Bog da izgradit ćemo više od 200 parking mjesta, to nam je cilj. Nakon izgradnje Park ‘n’ Ride sustava na Pobrežju sva ulična parking mjesta postat će residents only. Svi koji dolaze morat će ili parkirati na Pobrežju i onda koristiti javni prijevoz ili parkirati u neku od privatnih garaža u gradu u kojoj se parking naplaćuje po satu. Cesta Kineski zid, možda ćemo naknadno dobiti EU sredstva za ovu cestu, kao što smo to dobili za cestu Tamarić”, pojasnio je gradonačelnik.
Katarina Doršner replicirala je vijećnici Bonačić Obradović.
“Čudno je kako SDP u ovom gradu drži HDZ-ovom gradonačelniku predavanje o korištenju EU fondova. Oni se za doba vlasti SDP-a i HNS-a u ovom gradu nisu koristili”, kazala je Doršner.
“Mi imamo oko 8 milijuna eura kamata. S tim smo do sada mogli izgraditi 200 stanova. Kazali ste da će Park ‘n’ Ride godišnje uprihodovati 1,5 milijuna eura – to se može iskoristiti za smanjenje kredita. Što ako dođu novi krediti, pad prihoda od turizma, nova kriza? Ovoliko zaduženje se po meni trebalo početi odmah vraćat. Vi ćete izgraditi, a kredit će vraćati buduće generacije. Zanima me bianco zadužnica za ovaj kredit. Što će biti ako turizam padne za 5 posto?”, pitala je Bonačić Obradović.
“Teško je s vama razgovarati vijećnice, jer vi financijskog znanja nemate. Imate i još jednu manu – ne slušate. Da ste slušali što sam govorio, čuli bi i odgovore na vaša pitanja”, kazao je Franković Bonačić Obradović.
“Ako je itko pokazao kako upravljati financijama u vrijeme krize onda smo to mi. Ništa nije stalo u doba korona krize. Bilo je iznimno teško. Mjesecima nisam spavao, ali to je moj posao. Vi kažete da je temeljni problem parking – temeljni problem je kako doći do parkinga. Kako bi imali Park ‘n’ Ride da nismo prvo napravili novu cestu do Pobrežja i da nismo kupili potrebnu zemlju? Nisam rekao da parkinga na Kineskom zidu neće biti, bit će ga kad se za to steknu uvjeti. Treba prvo izgraditi cestu i riješiti oborinsku odvodnju. Treba znati razaznati bitno od nebitnog i što je bilo prvo kokoš ili jaje”, odgovorio je Franković te podsjetio kako se SDP borio protiv podizanja kredita kod Erste banke za kupnju TUP-a.
Pročelnik Vojvodić kazao je da je jedini instrument osiguranja kredita zadužnica.
“Kolegici ste poručili da pročita materijale i da se savjetuje. Jedan dio vaše rečenice zaparao mi je uši. Rekli ste da smo za 8 milijuna eura mogli izgraditi 200 stanova. Tih 200 stanova imalo bi 15 ili 16 kvadrata pod uvjetom da nema plaćanja komunalne infrastrukture. Nemojte se za ovom govornicom rasipati neznanjem”, poručio je Potrebica Bonačić Obradović.
“Osnovni problem ovog razgovara je pristojnost. Što je bilo prije kokoš ili jaje, tko nađe odgovor na to pitanje neki mi javi. Mislim da ćemo veliki novac okrenuti. Sjećam se riječi gradonačelnika da se TUP nikad neće kupiti, ali na svu sreću čovjek uči”, kazao je vijećnik Krstulović.
“Srđevci imaju poseban, eksplicitan odnos s javnim. Možemo ili moramo, može biti da moramo, će zauvijek biti u oporbi, zamislite kad bi oni preuzeli odgovornost za nešto”, kazao je Franković.
“S ovim sredstvima se može napraviti ono što vaš kolega Bačić govori, mikro stanovi. Gradonačelniče, vi funkcionirate, tako da vrijeđate na svaku kritiku. Ostaje činjenica da su rate 400 tisuća eura, da niti jedna od banaka nije htjela preuzeti odgovornost, nego su to podijelili 50-50. Konstantno s ove govornice lažete za TUP, SDP nije bio protiv kupnje TUP-a. Ispričavam se javno, na lažete nego ne govorite istinu. SDP je bio protiv načina financiranja i tu smo bili u pravu. Ako ćete govoriti da smo mi bili protiv kupnje TUP-a, to je laž. Što se dalje s tim TUP-om napravilo? Radi se knjižnica, ali ništa drugo ne znamo. Rekli ste da se najmovi neće dizati, ali onda su se podigli”, kazala je Bonačić Obradović.
“Ako je gradonačelnik “lažljiv”, onda Dubrovniknet govori istinu u članku u kojem navodi da vijećnik Tropan smatra da se TUP ne može kupiti. U tom trenutku je gospar bio vijećnik SDP-a i predstavljao politiku SDP. Sve vam u tekstu piše, pročitajte tekst. Oni špekuliraju da su se visoki predstavnici SDP-a sastali s investitorom, gosparom iz Češke, koji je došao i do nas – naš odgovor je bio da ako TUP kupi da neće moći tamo napraviti ništa jer mi držimo prostorni plan. Dobro znajte što se događalo u SDP-u, to je bila politika SDP-a”, kazao je Potrebica Bonačić Obradović.
I gradonačelnik Franković pročitao je medijske natpise o kupnji TUP-a.
“SDP je bio za kupnju, ali kroz model koji nije bilo moguće ostvariti. Imali smo jednu priliku, u korona vremenima. Drugog modela za kupnju TUP-a nije bilo. U TUP-u je danas Zajednica tehničke kulture, Obiteljski centar, Aster, Kolarini, uskoro će tamo biti i najmodernija knjižnica. Iduće godine krećemo s rekonstrukcijom hala pa će tamo biti filmski, glazbeni i gaming studio. TUP smo kupili jer smo htjeli upravljati prostorom, nismo htjeli da tamo budu zgrade i novi apartmani. Mi danas gledamo stvari na jedan način,a tko zna kao će se taj prostor gledati za 15 godina. Pokazali smo da imamo financijsko znanje i sposobnost i da smo proračun Grada doveli do 100 milijuna eura. Grad Dubrovnik nema 200 milijuna eura, jer to nisu sve izvorna sredstva. Godinama se pričalo da smo bogat grad, a to nismo jer bogat grad ima rješenju infrastrukturu, vrtiće i slično. Niste bogat grad ako samo dijelite pare, a ništa ne gradite. To je model rasipanja i kupnje glasova. Politika se mora odmaknuti od populizma kojeg je bilo previše u ovoj državi. Na nama je da radimo i gradimo”, kazao je gradonačelnik.
Vijećnik Krstulović pročitao je članak Slobodne Dalmacije od 9.9. 2021. u kojem je sadržana izjava gradonačelnika Frankovića o ne kupovanju TUP-a jer kupnja TUP-a osim kupnje prostora podrazumijeva i preuzimanje obaveza.
“Ja 9. rujna 2021., nisam pogriješio. Imao sam potpuni uvid u financije. Živjeli smo u vremenima korona krize. 9. rujna 2021. sve je izgledalo jako crno. 7. ožujka 2022. situacija je izgledala puno blistavije. Tada nisam bio sposoban vidjeti, tada smo razmišljao o tome što će biti sutra i kako ćemo isplatiti plaće djelatnicima, a prihoda nije bilo. Svakog jutra sam provjeravao bankovni račun Grada Dubrovnika, bio sam sretan kad bi stigla uplata od par tisuća eura. Ugostiteljima smo tad oprostili 50 milijuna eura. 9. rujna sam uistinu rekao što sam rekao. No nije se slučajno dogodilo da se društvo TUP nije prodalo 9. 9. 2021. Uprava društva nije čitala priopćenja Srđ je Grad i donosila odluke, tako se odluke nisu donosile. Nije bitno kada, neko tko. Nije bitno je li se predložio, nego je li se realiziralo”, kazao je gradonačelnik.
“Imamo dugovanje od 10 milijuna eura iz korone. Kada optužujete da smo bili na nekim sastancima, recite mi samo jesam li i ja bila na tim sastancima. Google sve pamti, 11. 12. 2023. – priopćenje SPD u kojem govorimo da nije točno da smo protiv kupnje TUP-a, već da nismo bili za kamatu koja je vezana za EURIBOR, pa se onda ugovorila fiksna kamata. 2017. kad ste došli na vlast rekli ste, da je Dubrovnik bogat grad, a danas Dubrovnik nije bogat grad”, kazala je Bonačić Obradović.
“SDP je bio protiv kupnje društva UTD Ragusa. Da Grad nije kupio ovo društvo, nikad ne bi kupio TUP. I ja sam htio fiksnu kamatnu stopu, ali to se nije moglo dogovoriti s OTP bankom. UTD Ragusa to sve vraća iz svojih sredstava, a stekli smo ogromnu imovinu. Svaka naša odluka o zaduženju bila je ispravna. Neki pojedinci su govorili da će Grad bankrotirati kad se uzimao kredit za javnu rasvjetu, a danas je to itekako financijski vidljivo. Mi kao Grad ćemo 2030. godine toliko smanjiti zaduženja, da nam ovaj kredit neće stvarati nikakav problem. Mi još uvijek plaćamo kredit za mikroasfalt, a to je bio bačeni novac. Današnji srednjoškolski kad počnu plaćati porez na dohodak već će kredit biti isplaćen”, poručio je Franković.
“Najmovi u TUP-u se financijski usklađuju sukladno odlukama Grada Dubrovnika i Gradskog vijeća. Svi ugovori koje je grad naslijedio produžuju se sukladno tim odlukama”, kazala je Muratti.
“Jesu li problem projekti koje financiramo ili kamata? Što bi trebali? Čekati do 2040. i skupljati novce? Koliki će ti radovi tad koštati? Bez kredita se ne može to je najnormalnija stvar” poručio je vijećnik Maslać.
Bonačić Obradović ponovila je da je SDP bio za kupnju TUP-a, ali da ih je brinuo model financiranja.
Potrebica je kazao kako u antologiju politike ludosti ulazi izjava Anite Bonačić Obradović o značenju suzdržanog glasa. Naime, vijećnica SDP-a kazala je kako suzdržan glas znači da je nešto primljeno na znanje.
“Da su svi bili suzdržani kao vi, TUP bi danas bio u vlasništvu Čeha”, poručio je Potrebica.
Franković je kazao kako je 2019. stvarno rekao da je Grad Dubrovnik bogat grad, ali i da su infrastrukturne potrebe velike. Pročitao je i svoju izjavu iz studenog 2018. godine o infrastrukturi na području Grada Dubrovnika.
“Suzdržan nije za, i nikad neće biti za. To je ni rit, ni mimo, što bi se reklo”, kazao je i nabrojao one vijećnike koji su bili za kupnju TUP-a.
Vijećnik Raguž kazao je da je na izborima prije devet i pet godina i prije osam mjeseci pobijedio sadašnji gradonačelnik.
“Imate potrebu izaći na govornicu, samo da bi nešto rekli”, poručio je Raguž Bonačić Obradović.
“Mislim da je vijećnicima i našim gledateljima sve ovo postalo toliko zamorno. Mnogi građani ne znaju o čemu mi ovdje na sjednici raspravljamo. Ne moramo ovoliko udugo ići. Imamo danas još važnih točaka koje će zbog ove rasprave pasti u zaborav”, kazao je Raguž.
Bonačić Obradović predložila je da se izbaci mogućnost odluke “suzdržan” i dodala kako su i neki članovi HDZ-a bili suzdržani pri glasovanju za subvencioniranje avio-karata onkološkim bolesnicima.
“Vijećniče Raguž, budite na listi HDZ-a”, poručila je Bonačić Obradović Ragužu.
“Oni koju su bili suzdržani za TUP, su glasali protiv, onda ja mogu špekulirati zašto je to bilo tako. Suzdržan glas je dobar paravan da vam se nešto ne dogodi”, kazao je Potrebica.
“Nekad je bolje iznijeti trosjed, nego mišljenje. Možete misliti koliko ste loši, kad vas čovjek koji imali lokalnu stranku, mete na svakim izborima. Takvi kao vi, prolaze kroz ovo Gradsko vijeće, a ja sam tu. Ja ne govorim, nego radim”, kazao je Raguž.
“Vratimo se na temu, 44 milijuna eura dižemo, 52 milijuna eura vraćamo, kamata je 8 milijuna. Mislim da su to dobri uvjeti”, kazao je Deraković.
Vijećnica Knežević pozvala je kolege da se vrate na temu točke.
Gradonačelnik Franković kazao je kako je SDP svojom suzdržanošću glasao protiv kupnje TUP-a.
“Koliko god vi puta govorili da smo mi bilo protiv, ja ću govoriti da smo mi bili za. Mi smo samo govorili o načinu financiranja TUP-a, kao što danas govorimo o ovom zaduženju. Nećete za ovom govornicom govoriti što sam ja mislila kad sam o nekoj točki glasala na određeni način. Što je s hodogramom TUP-a?”, kazala je Bonačić Obradović.
“Što ste vi mislili u tom trenutku nije bitno. Da su vas svi slijedili i glasali kao vi, TUP bi danas bio u češkim rukama. Članovi SDP-a sjedali su s investitorom koji je tad htio kupiti TUP. Vi ste uveli TUP u ovu raspravu”, kazao je Potrebica Bonačić Obradović.
Viktorija Knežević kazala je kako će podržati odluku o novom kreditnom zaduženju.
“Ispričavam se što protekli put nisam bila na sjednici Gradskog vijeća, no viša sila me spriječila. Nadam se da vam nisam previše nedostajala. No, sigurna sam da sam jednoj osobi, koja nas prati preko malih ekrana, silno nedostajala, Peru Vićanu. Mene hapse, pretražuju i privode zbog jedne igrice, a on sve moguće igre i igrice, po nekoliko puta u ovom gradu, i ništa…Bio je vjerojatno iznenađen i uvrijeđen. Pozdrav Peru Vićanu i svim Vićanima u ovom gradu”, kazala je Knežević.
Vezano uz sanaciju Uvale Miramare gradonačelnik je kazao kako se pregovara s jednom tvrtkom te da će radovi početi u studenom.
“Teren je iznimno opasan i nestabilan. Mi ćemo unaprijed potpisati ugovor”, kazao je gradonačelnik.
Prijedlog zaključka kojim se prima na znanje Izvješća o stanju kanalizacijskog sustava i upravljanju incidentnim preljevima otpadnih voda na području Grada Dubrovnika
“Informacije smo morali izvlačiti iz tablica. Sve kritične točke nastojimo riješiti kroz postupak Aglomeracije, to je u fazi realizacije. Veliki broj problema ćemo tako riješiti. Mreža je građena 80-ih godina i na mreži se mora raditi da bi ona funkcionirala. Nezgodno je kada dođe do ispada kanalizacijskog sustava dođe do prelijevanja otpadnih voda. Kod kanalizacije ne možete spriječiti dotok. Zadnjih pet godina nismo imali velike incidentne situacije, a to pokazuju i ispitivanja kakvoće more. Imamo 23 kanalizacijske crpne stanice i preko 130 kilometara kanalizacijske mreže. Dok se crpna stanica ne provjeri, mora doći do prelijevanja otpadnih voda. Konkretno, jučer smo imali puknuće kanalizacijskog cjevovoda u Mokošici, to smo uspjeli riješiti. Najveći problem kanalizacijske mreže su oborinske vode koje završavaju u kanalizacijskoj mreži i tad dolazi do incidentnih prelijeva”, kazao je uvodno Begović.
“Niste popisali sve situacije koje su vam se dogodile. Radite odličan posao, ali mislim da o svemu trebate obavijestiti vijećnike, bez obzira na uzrok. Mislim da je krajnje vrijeme da se riješi oborinska odvodnja Čajkovice”, kazao je Krstulović.
“Izvor Račevice se konstantno klorira, stanovnicima Čajkovića rečeno je da se priključenje na mrežu planira za 25 godina. Što se tiče pitke vode, imamo ilegalno odlagalište na Osojnik, utječe li to na izvorište Palata? Tamo su motorna ulja. Problem suhe marine u Rožatu – ima li ta osoba spremnike za ulje i boje i potrebne separatore? Grabovica ima direktan negativna utjecaj na vodu, imamo studiju inženjera Paviše”, iznijela je Bonačić Obradović.
Franković je pitao Bonačić Obradović je li bila na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća na kojoj je donesena odluka o početku sanitarne zaštite navedenih izvora.
“Na području Mokošice imamo problem ulijevanja oborinske vode u kanalizacijsku mrežu i dolazi do izbijanja i poplavljivanja. Dolazi do ogromnog opterećenja mreže, jedini je način da idemo od kuće do kuće. Potrebno je i bolje održavanje potoka. Voda s jednog potoka je bila skrenuta u kanalizacijsku cijev koja je jučer pukla u Mokošici, mi to smo sanirali i danas ćemo stabilizirati teren. Na Tenturiji uskoro krećemo s izgradnjom mreže, što će biti jako zahtjevno jer će dio mreže ići ispod razine mora. U projektu nemamo predviđena okna, ali izmijenit ćemo poklopce i stavit ćemo vodotijesne poklopce. Tuđa voda je prihvatljiva do 10 posto. Ne očekujemo da bi trebali imati problema s priključenjem oborinskih voda. Što se tiče Čajkovića, pored mjesta polazi tlačni cjevovod. Niz objekata bi se trebao priključiti, ali to ćemo raditi nakon Aglomeracije jer ne možemo izlaziti izvan građevinske dozvole jer to dovodi u pitanje penalizaciju i EU sredstva. Izgradnjom oborinske odvodnje kroz Vukovarsku poboljšala se situacija. S oborinskom odvodnjom u crpne stanice dolazi i velika količina pijeska. Po pitanju Osojnika, nemam saznanja o tom odlagalištu. Fenoli u Palati nisu bili mineralnog podrijetla. S uljarom smo dogovorili način zbrinjavanja nus produkata. Suha marina u Rožatu – nemamo saznanja kako zbrinjavanju vodu od čišćenja i pituravanja. Gdje to završava nisam siguran. Što se tiče Grabovice, napravili smo ispitivanja i mikrozoniranja i nismo dokazali utjecaj na pitku vodu. Mislim da je to tada slano u Ljubljanu. Nemamo dokaz o utjecaju na pitku vodu, ali da opasnost postoji, postoji”, odgovorio je, odgovorio je Begović.
“PGP prilikom postavljanja kanalizacijske mreže između Stare i Nove Čajkovice nije uspio staviti put u prvobitno stanje i izgubili smo kanal oborinske odvodnje. Do mene je došao glas da se ne može dogovoriti tko će očistiti kanal. Pored crkve Kuzme i Damjana, imamo siguran sam privremeno odlagalište, obavijestite ljude do kad će ono biti tamo”, kazao je Krstulović.
“Mi nismo zadovoljni s radovima PGP-a. Dio asfalta nije prihvaćen, ne smatramo da je dobro napravljen. Što se tiče tlačnog cjevovoda, naletjelo se na dosta oborinskih kanala koji su morali biti presječni, inzistirali smo da se tu postave cijevi. Obaveza izvođača nije bila do probije ponovno kanale koji su bili zapušteni. Izvođač je dogovorio privremeno odlaganje iskopa. Ne vjerujem da će tu biti problema” pojasnio je Begović.
“Mi danas raspravljamo gdje su nam rizici. U izvješću se navodi da su incidentne situacije u sezoni svedene na minimum. To nije dovoljno. U prilogu se nalazi izvješće za neke crpne stanice. Nemamo odgovor koliki je operativni kapacitet i koliko je opterećenje. Posebno zabrinjava dio o rezervnom napajanju. To nije plan upravljanja rizikom. Kod projektiranja novih stanica – gdje su brojke po lokacijama? Navodi se i da je sustav pod daljinskim upravljanjem, ali mi nemamo protokol tko i u kojem roku upozorava građane. Mi moramo imati integrirani plan što radimo dok mreža oborinske odvodnje bude funkcionalna”, kazala je Knežević.
“Imamo ljude koji dežuraju 24 sata i imamo alarme, službe održavanja moraju reagirati u najkraćem roku. Pozivam građane da informacije o nekom događaju dostavljaju Vodovodu, mi ćemo reagirati u najkraćem mogućem roku. U 80-ima su se radile, na sreću, za to vrijeme predimenzionirane stanice. Zato danas kanalizacijski sustav može podnijeti ovo opterećenje. Crpna stanice Pile pumpa 140 do 150 litara u sekundi. Svaka crpna stanica se projektira da bude duplo veća od maksimalnog dotoka. Uvijek radi jedna crpka, nakon toga se uključuje, a kad se stanica napuni, druga, što daje veliku sigurnost. Mi u trenutku kad je povećan dotok oborinskih voda paralelno se uključuju obje crpke. Nemamo problem s količinom dotoka na crpne stanice. Crpna stanica Pile bila trebala imati agregat od 320 kilovata koji je toliko veliki da je pitanje gdje ga smjestiti. Konzervatori u takvom prostoru ne daju mogućnost smještanja agregata i ograde crpne stanice”, odgovorio je Begović.
Vijećnica Petra Marčinko upozorila je na preljev fekalija u Donjem Obuljenom i kazala da je problem u privatnoj parceli.
“Glavna kanalizacijska cijev dvije i pol godine visi u zraku jer se i tu radi o privatnoj parceli. Sličan problem imamo iza restorana Galijun, donji put je asfaltiran. Kad će se to riješit? Nova kanalizacija na donjoj trasi Mokošice je problem i dalje”, kazala je Marčinko.
“Tu smo imali problem prilaza autocisterne kolektoru. Kod kiša jačeg intenziteta dolazilo je problema, to je riješeno. Dogovorili smo s čovjekom pristup. U desetak dana rada izvukli smo veću količinu pijeska. Sada vidimo da je tu stanje zadovoljavajuće. Što se tiče cijevi u zraku – došlo je do gradnje objekta, cijev je bila privremeno osigurana, napravili smo pritisak da se taj dio cjevovoda trajno osiguran. Ne znam o čemu se radi iza restorana Galijun. Po pitanju prodora mora u novi sustav u Mokošici tu smo imali probleme, izvođač nije otklonio problem. Mi smo naknadno tražili dozvolu da se angažira treći izvođač i u ljeto 2024. smo prodore sanirali, tu se slika poprilično popravila. Odradili smo tehnički pregled. Pozivamo ljude da se jave za priključenje na mrežu”, kazao je Begović.
“I opskrba i kanalizacija i odvodnja su nadležnost Vodovoda. Hrvatske vode imaju određenu nadležnost po pitanju potoka. Tko je onda nadležan za oborinsku odvodnju?”, pitala je Knežević.
Begović je odgovorio da je za urbane vode nadležna jedinica lokalne uprave, odnosno da je Grad Dubrovnik po zakonu nadležna za projektiranje i izgradnju sustava oborinske odvodnje, a da Vodovod to samo održava te da Hrvatske vode održavaju sustave oborinske odvodnje van urbanih područja, poput odvodnje oborinskih voda s padina Srđa.
“Kapacitet kanala ispod Stradunu je sad nekih 500 kubika. Upojne rešetke ne stignu popiti svu vodu pa se ispod zvonika skupi voda. Tu ćemo morati nešto napraviti, ali u dogovoru s konzervatorima, jer će to zahtijevati intenzivne radove. Lateralni kanali nisu bili dio Aglomeracije, a nismo bili sigurni kako ih sanirati. Planiramo ih sanirati, ali vjerojatno će trebati rješavati jedan po jedan lateralni kanal. Ovi kanali moraju služiti za fekalnu i oborinsku odvodnju, a oborinska odvodnja nam pomaže čistiti te kanale”, odgovorio je Krstulovićevom pitanje Begović.
Izvješće je primljeno na znanje.
Prijedlog zaključka o donošenju Odluke o usvajanju Plana pripravnosti i upravljanja rizicima za svjetsko dobro „Stari grad Dubrovnik“
Plan je izradila tvrtka Urbanex. Procijenjeni su glavni rizici za svjetsko dobro, a izrađen je i novi evakuacijski put, kazala je predstavnica izrađivača.
Analizirana je izloženost i ranjivost dobra, kao i postojeće mjere. Provedeno je i terensko istraživanje kako bi se utvrdilo stanje kulturnih dobara. Definiran je i akcijski plan kojim su utvrđena četiri prioriteta i donesene nove mjere. Predloženo je formiranje posebnog tima za zaštitu kulturne baštine na području svjetskog dobra kao i da se jednom godišnje provode vježbe evakuacije stanovništva.
Definirane su i mjere za ustanove u kulturi kao i za sakralne objekte te da se provode radovi obnove i zaštite povijesnih objekata.
Definirane su i mjere za evakuaciju pokretne kulturne baštine.
Vijećnica Katarina Doršner kazala je da će podržati plan. Čestitala je HT-u na projektu na kojem surađuju s PMF-ov, a vezanom uz potrese.
“Željno očekujem i novi zakon o obnovi Dubrovnika koji će ubrzati aseizmičku obnovu”, kazala je.
Petra Marčinko kazala je kako se radi o iscrpnom dokumentu.
“U planu je sadržana informacija o 1500 smještajnih jedinica u povijesnoj jezgri s 4 400 kreveta, što je više od broja stanovnika koji je ikad živio unutar zidina. Grad je mrtav, živio Grad”, kazala je Marčinko te sve osvrnula na nedavno plavljenje Tenturija.
“Ljudi su posuđivali pumpe za ispumpavanje preko Fejsa. Ovi problemi koje se naveli su problemi koji se godinama gomilaju. Nemam želju ići u političko nadmetanja, ovdje se radi o elementarnoj sposobnosti upravljanja rizicima. Nemamo dovoljno hidranata u Gradu, postojeći je neispravan. Turistička ambulanta nije opremljena za krizne situacije, potrebno je oformiti prvu pomoć unutar zidina, nabaviti adekvatno vozilo Hine pomoći. Mnoge nekretnine unutar povijesne jezgre su preinačene”, kazala je Marčinko.
“Grad je živ! Članovi koje političke stranke imaju najviše kreveta u Gradu? Članovi Srđ je Grad. To je činjenica. Treba poznavati Rijeku dubrovačku i područje o kojem govorite. Naši vatrogasci su odgovarali na izazove vezano uz plavljenje objekata. Osam godina sam radio u ACI Marini Dubrovnik i dobro znam kako plima i oseka može biti izgražena u Rijeci dubrovačkoj. Mnoge kuće su napravljene ispod razine mora i voda prodire kroz podove objekata, a vatrogasci onda rade Sizifov posao. Objekti koji imaju septičke jame – one se napune do vrha i onda dolazi do prelijevanja sifona i wc školjki. Tko tamo nije živio, radio i vidio kako to funkcionira, može malo o tome reći. Bi li tu Civilna zaštite i vreće s pijeskom pomogle? Ne bi. Ni jaružanje rijeke ne bi zaustavila tu razinu plime. Rijeka ima takvu snagu, da se u par sati razina vode spusti pa digne za 2.5 metara. To su ekstremni. Kuće koje se nalaze u tom dijelu, pogotovo koje su stare izgradnje i još ako nisu spojene na kanalizaciju, nažalost ništa ne može spriječiti vodu, jer ona ne dolazi samo preko puta, nego iz zemlje. Do 2017. nismo imali uspostavljen sustav Civilne zaštite niti smo imali povjerenike od tada ga gradimo, kazao je Franković.
Napomenuo je da je Dubrovnik jedini grad u svijetu koji u svakom trenutku za koliko je ljudi unutar povijesne jezgre.
“Nova zgrade vatrogasnog centra će biti na Konalu, a postojeći vatrogasni centar će biti interventni dom za kontaktnu zonu i samu povijesnu jezgru. Osigurana su sredstva za nabavu novog vozila za vatrogasce za povijesnu jezgru”, kazao je gradonačelnik.
Određena je pauza u trajanju od 45 minuta.
Utvrđen je kvorum nakon stanke.
Vijećnica Marčinko kazala je da je situaciju s plavljenjem na Tenturiji uzela kao primjer postupanja službi, odnosno kao ilustraciju postupanja nadležnosti u slučaju prirodnih katastrofa.
“Ombla je prioritet”, istaknula je vijećnica i kazala kako smatra da obuka povjerenika Civilne zaštite nije adekvatna.
“Ako je Dubrovnik svjetska baština onda i upravljanje rizicima mora biti svjetska klasa, a ne dokument koji ne mijenja ništa na trenu. Imamo plan koji je formalno uredan, ali nije suštinski uređen. Nemamo rokove. Moram reći da smo ovdje dobili dokument koji podsjeća na popis želja. Plan je jak u okvirima, ali slab u provedbi. UNESCO ne gleda imate li dokument, nego imate li upravljanje koje djeluje. Akcijski dio je postavljen, ali kad dođemo do aktivnosti nema troškovnika ni obvezujuće dinamike, kao ni što je minimalni standard. Plan ne postavlja mehanizme. Plan kaže da detaljniji urbanistički planovi za područje nisu napravljeni niti su u postupku. Ne želim napasti ideju plana, već to da plan postane sam sebi svrhom. Imamo dokument koji je upravljački slab. U krizi ne vrijedi imali smo plan, nego bili smo spremni”, kazala je Knežević.
Bonačić Obradović kazala je da je ostala frapirana pri čitanju plana s brojem problema koji postoje. Kazala da je sve što je navedeno u planu trebalo odraditi jučer.
“Rizik požara je veći zbog udaljenosti od pristupnih cesta, slabe hidrantske mreže. Naveli ste da je nužna nova lokacija za vatrogasce, predlažete Jadransku magistralu. Navodite da Crveni križ ima električna kolica za starije kao i da bi ih trebali imati i vatrogasci. Navodite i gabarite vozila za Hitnu pomoć i vatrogasce, da trebaju manja vozila, kao i da trebamo drugačije stupiće. Naveli ste da u povijesnoj jezgri mora postojati hitni medicinski tim. Spominjali ste i Lokrum, pristanište za intervencije je u Portoču, savjetovali ste pristanište u blizini samostana ili u Bočini. Kaše, iako su pod Županijom, navodite da je potrebno razmišljati o sustavu brana, zbog porasta razine mora. Naveli ste da je sjedište Kapetanije u Gružu, i da je potrebno imati plovilo u povijesnoj jezgri. Možda i najbitnije, uz ljudske živote, zaštita kulturne baštine u sklopu koje ste naveli potrebu nabave protupotresnih regala i uspostavu tima. Mene brine kako ćemo uspjeti išta od ovoga napraviti. Ne znam gdje bi se prvo trebalo početi. Mi imamo nekad više sreće nego pameti i o ovome se treba govoriti”, kazala je.
“Grad Dubrovnik šalje ove smjernice ustanovama kojima bi trebao. Jasno je propisano tko bi trebao biti zadužen za provedbu koje aktivnosti. Kroz razgovore s dionicima vidjeli smo da postoji jasna želja za provedbom”, rekla je predstavnica izrađivača plana.
“Pohvale na velikom dokumentu, ali što se tiče sadržaja, sad ćemo popričati. Sviđa mi se brojka ljudi – a to je 6 809. Naš proračun evakuacije kaže da će se 15 tisuća ljudi evakuirati u 37 minuta. Na istom evakuacijskom koridoru prolaze vozila vatrogasaca i hitne. U dijelu o evakuaciji ne spominje se pravilnik za pristup vatrogasnih vozila. Kao jedan od uvjeta navodi se skidanje stupića, da je potreba širina 3 metra. Najveći problem je evakuacija Domus Christi. Dom ima 78 korisnika, a 32 zaposlenika moraju organizirati evakuaciju korisnika, od koji su 54 nepokretna ili slabo pokretna korisnika. U planu se navodi da je to odgovornost vlasnika ili korisnika prostora u kojim se te osobe nalaze. Prije samo imali načelni stav da koridori za evakuaciju moraju biti slobodi. Tako samo došli da Ulica Miha Pracata mora biti slobodna od stolova. Na str. 17 kaže se da ako je koridor za evakuaciju zauzet, da se isto mora registrirati, i da vlasnik objekta mora osloboditi koridor. Što ćemo ako se potres dogodi u 3 ujutro, tko će oslobađati koridor od stolova i stolica?””, pitao je Krstulović.
“Korištena je brojka iz studije prihvatnog kapaciteta, a to je nekih 11 tisuća osoba, a ova brojka od 15 tisuća je maksimalna propusnost. Evakuacijski plan se pozvao na brojku od 11 tisuća osoba. Što se tiče doma Domus Christi, jasno je da osoblje ne može samostalno evakuirati sve korisnike doma. Vođeni su određeni razgovori s upraviteljima ustanove kao i sa Županijom. Morat će se poduzeti zasebne mjere za tu ustanovu. Ideja je da se sklopiva oprema, da se terase na kraju dana uklone i da se na taj način doskoči tom problemu evakuacije”, pojasnila je predstavnica tvrtke Urbanex.
“Jedna od odluku koju moramo mijenjati je odluka o zakupu javnih površina”, kazao je Krstulović.
Jasmin Deraković kazao je da se radi o okviru te postavio pitanje može li se plan prilagoditi mogućnostima Grada.
“Plan mora biti realno ambiciozan”, kazao je.
Prijedlog Programa javnih potreba u školstvu Grada Dubrovnika za 2026. godinu
“Ovdje ima puno stvari za pohvaliti među kojima je ulaganje u infrastrukturu i sigurnost. Želim istaknuti dva problema – deficit radnika STEAM područja i drugi deficit edukacijsko-rehabilitatorskog kadra. Gradsko vijeće ovo mora početi na neki način rješavati”, kazao je Deraković.
Bonačić Obradović kazala je kako sedam škola pohađa 3509 učenika, a da njih 609 koristi uslugu produženog boravka.
“Pratimo standard iz 2008. godine o broju stručnih suradnika. U školama imamo po jednog psihologa, ali problemi postoje. Najveći broj mentalnih problema imaju djeca do 14. godine. Odradilo smo sve što treba. Donijeli smo plan za zdravlje i osnovali koordinacijski tim, a kad ćemo krenuti s aktivnostima? Po meni problem je što nema sustavnog pristupa, sve je veći broj zlostavljanja, djeca nemaju socijalne vještine. Što se tiče produženog boravka, pet od sedam škola, ima uvjete za pripremu hrane. Razmišljamo li o centraliziranoj kuhinji i gdje bi ona bila?”, pitala je Bonačić Obradović.
Pročelnik Brčić kazao je kako je veliki dio pitanje koje je postavila vijećnica Bonačić Obradović izvan ovlasti Grada Dubrovnika.
“Problem mentalnog zdravlja je zabrinjavajuć. Koordinacijski tim će sutra imati prvu konstituirajuću sjednicu. Moramo dogovoriti i uvjete programa. Ne može se to riješiti od danas do sutra, niti bi to bilo dobro. Stručno-razvojne službe se najveći dio vremena bave s pitanjem zlostavljanja. Veliki je broj djece s poteškoćama. Volio bih da se ovaj program gleda kroz sufinanciranje škola. Radimo već neko vrijeme na stručno-razvojnim službama u vrtićima i školama kako se dobra ideja bi ne izvitoperila. Nadam se da ćemo biti uspješni. Kad govorimo o edukacijskim-rehabilitatorima njih ne fali na tržištu, ali oni rade ili u zdravstvenom sustavu ili imaju privatne kabinete, ali možda privučemo neke druge ljude”, odgovorio je.
“Vaš ured radi odlično, upravo zato želim podići svijest o problemima koji postoje. Stručni suradnici se jako trude, no posla je toliko da ne stižu sve. Po pedagoškom smo standardu po broju psihologa, no to je standard iz 2008. godine”, kazala je Bonačić Obradović.
Pročelnik Brčić kazao je da se razmišlja o centralnoj kuhinji, da lokacija postoji, no nije htio otkriti o kojoj se lokaciji radi.
“Sve mjere koje dižu standard djece to su mjere koje treba podržati. Postoji potreba za 93 pomoćnika u nastavi. Tri su ključna problema ovog programa. U programu pišu da su planirana decentralizirana sredstva u iznosu od 1 151 000 eura, Vlada je odredila nešto manji iznos. Drugi problem je što se ne vidi koliko sredstava ide na stručne službe, na održavanje i slično. Treći problem je pitanje pravednosti i dostupnosti. Produženi boravak je potreban roditeljima koji rade. Kolika je lista čekanja? Imamo topli obrok, ali ne vidimo što se plaća, a što se pokriva državnim novcem. Svi znamo da EU projekti dođu i prođu, a djeca ostaju, što radite kako ne bi nestalo sredstava, a da djeca i dalje imaju asistente?”, pitala je Knežević.
“Svi projekti su u opisnom i financijskom djelu proračuna. Grad Dubrovnik nikad nije osporavao rješenje o pomoćnicima za nastavu za pojedino dijete. Osigurali smo financiranje za pomoćnike. 40 asistenata se financira iz EU sredstava, a ostali su na teret Grada Dubrovnika. Produženi boravak je definiran Pravilnikom, kao i popusti za obitelji s više djece. Imali smo listu čekanja u 2024./2025. u OŠ Mokošica, jer su zahtjevi bili enormni, ali škola nije imala prostornog kapaciteta. Četiri škole su uključene u program toplog obroka. Samo Getaldić koristi vanjskog dobavljača. Nije to problem samo kuhinje, već i organizacijski problem jer ne mogu sva djeca u isto vrijeme ručati”, pojasnio je Brčić.
“Živimo u društvu u kojem su nam djeca genijalci. Treba postojati sustav koji će odrediti je li moja kći na razini Pogorelića ili na nekoj drugoj razini. U razred nažalost dolaze djeca s papirima, ali ta djeca nisu sposobna pratiti program. Ne može ni svako djece ići po prilagođenom programu u obični razred. O tome treba voditi računa zdravstveni sustav. Inače smo zakazali. Lijepo je biti plemeniti, ali u jednom trenutku trebamo biti iskreni. Težimo drugoj krajnosti. Društvo smo koje se ne bavi talentima, tu smo u velikom deficitu. Dio integracije je odlična stvar, ali u našoj školi postoje slučajevi koji nisu u školu trebali doći. Nasilje je u naše vrijeme bilo fizičko i verbalno, danas je ono na mobitelima. U potpunosti sam za zabranu mobitela u školama. Mi odrasli moramo stvoriti okruženje u kojem će se naša djeca osjećati sigurno” kazao je Potrebica.
Krstulović i Deraković kazali su da se Gradsko vijeće ne bi trebalo miješati u struku.
“Drago mi je se ponekad slažemo. Što se tiče vršnjačkog nasilja, SDP je predložio strože kazne, što uključuje privremeno udaljenje učenika s nastave u slučaju težih oblika vršnjačkog nasilja do 15 dana, a tom bi se učeniku omogućila online nastava. Nadam se da će se to usvojiti”, kazala je Bonačić Obradović.
“Dobro sam vagao riječi svjestan težine teme. Pođite u zbornice i pitajte. Svi mi u našem okruženju imamo djecu s poteškoćama. Ne možemo doći u situaciju da učitelji odlaze na bolovanje. Nekad čineći dobro, činimo veću štetu”, kazao je Potrebica.
“Vrlo skoro će doći dan kada ćemo obilježavati dan nasilja nad učiteljima i profesorima od strane roditelja. Vršnjačko nasilje potiče od roditelja. Na takav se način šalje poruka djetetu da je ono uvijek u pravu. Kad smo mi bili u školama, nije nam padalo napamet doma reći da nam je učitelj nešto rekao, jer bi mi bili krivi. Danas je za sve krvi učitelj. Ne moraju svi biti odlikaši, cilj je da budu dobri ljudi. Ambicije današnjih roditelji, istih onih koji doma nisu mogli reći da ih je vikao učitelj, su velike. Oni se natječu. Tu sav problem počinje. I to ne samo u školama. Pogledajte na dječjim natjecanjima kako se ponašaju roditelji, gore nego ekstremni pripadnici nekih navijačkih skupina. Djeca se pozivaju na svoja prava, a roditelji ih bodre i vrše nasilje nad učiteljima. Ta vrsta nasilja dolazi iz kuće. U ovih devet godina sam se susreo s puno vršnjačkog nasilja. Ne možete vjerovati što ta djeca proživljavaju. Nadam se da će se donijeti zakon u kojem će se roditelji pozivati na red. Roditelji nemaju pravo kucati na vrata učiteljima i pitati zašto je dijete dobilo ocjenu koju je dobilo. Kad djeca to vide, sve pođe nizbrdo”, kazao je Franković.
“Događa se da roditelji nakon prvog, drugog polugodišta ispisuju djecu. Radimo djeci traumu. Za inkluziju sam, ali kako protumačiti da onaj koji prati dijete kaže ne, a onda papiri pođu u Zagreb i ta osoba koja nije vidjela dijete kaže da”, kazao je Potrebica.
“Mislim da ne politiziramo, da svatko pokušava pronaći najbolji način. No dužnost je svih nas da pokušamo utjecati na sustav da takvih situacija ima što manje”,kazao je Krstulović.
Točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog Programa javnih potreba u predškolskom odgoju Grada Dubrovnika za 2026. godinu
Bonačić Obradović kazala je kako vrtiće pohađa 1500 djeca, a da je na listi čekanja 58 djece.
“Brine me nedostatak radne snage. Imamo prijedlog zakona kojim se planira financiranje plaća prebaciti na državnu razinu. Predloženo je i da se u vrtićima mogu zaposliti i učitelji s potrebnim kompetencijama. SDP je predložio da država sufinancira rad vrtića u iznosu od 59 posto”, kazala je.
Ustanove konačno rade sukladno pedagoškom standardu, kazao je gradonačelnik Franković, te dodao kako su odgajateljima nedavno povećane plaće.
“Primanja u predškolskom odgoju rastu, a rast će i u buduće. Započinjemo rekonstrukciju vrtića Biskupski dvor i rekonstrukciju vrtića u Mokošici, ali ključne su odgajateljice. Zato sam potaknuo rektora Stojčića da se otvori smjer predškolskog odgoja na Sveučilištu u Dubrovniku. Polaznici danom upisa na Sveučilištu mogu početi raditi u ustanovama kroz praksu. Trenutačno postoji suficit učitelja i učiteljica, zato je država dopustila prekvalifikaciju, a fali nam odgajatelja. Ubuduće će osnovna škola trajati devet godina. To nam je ogroman izazov. Mi ovom trenutku prema popisu djece, 60 posto djece pohađa vrtić. Kada bi sva djeca pohađala vrtić, u velikom smo deficitu s prostorom. U onom trenutku kad se studij otvori, vjerujem da ćemo postići željeni efekt”, kazao je Franković.
“Nemojmo producirati papire koji nam govore da u našem gradu ima 20 posto djece s poteškoćama. Bitna je metodologija. Po statistici u EU ima 3 posto djece s poteškoćama. Nemojte nam pročelniče dostavljati ovakve dokumente na Gradsko vijeće. Ne valja”, poručio je Potrebica.
Ako roditelji nemaju adekvatnu skrb za djecu, ne mogu raditi, istaknula je Knežević te dodala da je vrtić ključna infrastruktura.
“Dokument je nedorečen jer ne odgovara na pitanje kolika je stvarna potreba. Planiramo li sustav prema stvarnim potrebama građana. U nekim skupinama, pogotovo jasličkim, više je djece”, kazala je Knežević.
Deraković je kazao kako se ponovno govori o manjku logopeda, psihologa i rehabilitatora, kao i da u jasličkim skupinama ima više djece nego što propisuje pedagoški standard te naglasio da se taj problem treba riješiti.
“Logoped za početak, ne jedan nego deset”, kazao je.
“Poteškoće uključuju sve zdravstvene poteškoće, od dijabetesa, do govornih problema. Djece s poteškoćama u razvoju poput autizma je puno manji broj. Imamo veliki broj djece s govornim poteškoćama. Veliki broj roditelja dolazi s dokumentacijom u vrtić. Neke prostore koji nisu bili adekvatni smo u prošlim godinama zatvorili. Cijeli je niz problema s kojima se susrećemo. Po pedagoškim standardima mi bismo trebali imati još jednu ustanovu”, pojasnio je Brčić.
Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu
“Ovaj prijedlog se bavi detaljima. Uvode se nova pravila za prazne poslovne prostore, nove odredbe za pretovarnu zonu. Ovo neće uvesti red na Stradun. Dok mi ovdje propisujemo da posebna vozila moraju biti uredno parkirana u pretovarnoj zoni, mi ne odgovaramo na glavno pitanje – kako ćemo smanjiti broj ulazaka u povijesnu jezgru. U pješačkim zonama se uvode tehnička ograničenja, ali to je sve kozmetika. Mi uređujemo rubne stvari, a srce grada nam puca. Ne uređujemo ni gradilišta. Danas ne govorimo o redu, treba nam red, ali nam treba i red u prioritetima. Ni ova odluka neće uvesti red na Stradun”, kazala je Knežević.
Gradonačelnik Franković kazao je da se radi o bitnoj odluci.
“Sve ono što nije propisano vrati nam se kao bumeranga. Donosimo odluku o poslovnim prostorima u kojima se ne obavlja djelatnosti, mislimo na Stradun. Izlozi se oblijepe bijelim papirom i to izgleda smiješno. Grad ne može gledati takve stvari. Izlozi ne mogu tako izgledati, a disciplinirat ćemo one koji drže izloge tako, a ne urede ih za blagdane. Imamo zahtjeve brojnih naših sugrađana, koji na privatnim površinama žele postavljati naprave, a pristupa im se s javne površine. Ovo moramo izmijeniti kako bi mogli dati suglasnost. Što se tiče pretovarne zone – vraćamo se na početak. Kako je ona izgledala prije par godina? Ruglo na ulazu u grad, koncesionari koji su nam radili probleme i postavljali uvjete. Nije bilo jednostavno ni lako niti je gotovo. Imamo izvrsne ljude, djelatnike Sanitata, Grad im je dao prostor na korištenje i trebao bi se raspisati natječaj za prostor kako bi ljudi mogli odraditi posao. Značajno se smanjio pritisak na jezgru, stavili smo ograničenje tonaže. I uveli dozvole. Rasporedili smo vozila – jedne prema Stradunu, druge prema katedrali. Velika količina hrabe treba biti na dnevnoj bazi dopremljena u Grad. Nakon izmjena GUP-a cilj nam je napraviti pravu pretovarnu zonu. Iskopati one vrtove iza fontane Međed i onda će Sanitat imati pravu pretovarnu zonu. Problem opskrbe nije od jučer. Taj problem postoji od kada postoje vozila. Jesmo li sretni zbog toga nismo, ali to je život. Stradun je nekad bio glavna cesta. Dubravka Šuica i Srećko Kljunak su maknuli asfalt s Ploča. Grad je život. Zabranili smo mogućnost paletara jer su stvarali buku i uništavali kamen. Nije jednostavno, opskrba grada je izazovan posao. Sanitat radi sukladno svim normama. Kad nabave vozilo s frižiderom moći će raditi i sa smrznutom hranom”, kazao je Franković.
Anita Bonačić Obradović prikazala je fotografije na kojim se vidi u kojim uvjetima rade djelatnici Sanitata. Navela je kako turistički vodiči za vrijeme velikih vrućina i kiše dovode goste pod suncobrane u zoni. Navela je i da se za velikih kiša voda s Ulice Petra Krešimira IV slijeva u njihove prostore. Rekla je i da zadovoljna informacijom o uređivanju prostora za rad djelatnika Sanitata, no da ju brine iznos renovacije.
“Ženi su izgradili baznu stanicu ispred zgrade. Ova se odluka prilagodila odluci Vlade, a odluka Vlade je da su bazne stanice objekti od infrastrukturnog značaja. Na posljednja dva zbora građana u Gradu predloženo je da se omogući da im Sanitat dostavi jednom mjesečno ono što je naručio do mjesta gdje je to moguće. Onaj dio koji ne znam trebali li biti odluka o komunalnom redu ili o pomorskom…gradonačelniče, kakva je vaša odluka o Buži sv. Stjepana?”, pitao je Krstulović.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Pravilnika o kriterijima i načinu korištenja poticajnih financijskih sredstava za održavanje i razvoj tradicijskih obrta
Bonačić Obradović kazala da je kriterij obrta određen na 10 godina. Predložila je i da se boduje je li vlasnik obrta mlada osoba, žena ili osoba s invaliditetom, kao i da se boduje i ako obrt zapošljava osobu s invaliditetom i ako radi tijekom cijele godine, kao i ako se radi o deficitarnim zanimanjima.
Resorna pročelnica kazala je kako su deficitarni zanati uključeni i da je bodovanje definirano Pravilnikom, kao i da će se dodatno poticati rad obrta kroz cijelu godinu. Istaknula je da je i povećan iznos za izradu suvenira na 270 eura mjesečno, a za ostala obrte na 320 eura.
Vijećnik Krstulović pročitao je članak 3. koji se odnosi na mikro, male i srednje poduzetnike.
“Mislim da bi ovaj članak trebali prilagoditi jer nema smisla da financiramo srednje poduzetnike s obzirom na njihov promet. Navedene su tradicijske djelatnosti, a zaboravljen je priobalni ribolov. 20 do 25 obrta se na našem području bavi ribarstvom. Uz obrte imamo i OPG-ove, zadruge i srednje tvrtke. Spomenuli ste da ste povećali sredstva za proizvođače na 270 eura, nema smisla davati manje proizvodnji, a više preprodavačima. To bi trebalo izjednačiti. Fali i pravo na prigovor”, kazao je.
“Proširen je krug potpora, a to je smjernica EU, koja usvojena na ovom Gradskom vijeću 2025. godine. Moramo se toga strogo držati. Izrada suvenira je drugačija stvar od proizvodnje suvenira, to je 270 eura, a za ostalo je 320 eura. U nekim sljedećim izmjenama i dopunama svaki prijedlog je dobrodošao”, odgovorila je resorna pročelnica.
Krstulović je pozvao gradonačelnika da amandmanom uvrsti u odluku priobalni ribolov, na što mu je gradonačelnik odgovorio da je i on mogao napisati amandman i sudjelovati u javnom savjetovanju, a nije.
“Tradicijski obrti nisu folklor, nego radna mjesta i identitet grada. Podržavam poticaje, ali smatram da je važno da program bude jednostavan i pravedan. Način na koji se pomoć dijeli mora biti transparentan, a bodovanje stvara raskorak između cilja i metode. Program je potrebno doraditi. Ako nam je cilj prijenos znanja to se mora bodovati. Trebamo smanjiti birokraciju, ovdje se traži solemnizirana zadužnica, koja opterećuje obrtnika kao da ima kredit jer se to negdje registrira. Trebamo paziti da ne kažnjavamo najmanje. Imamo bodovanje za broj zaposlenik, a mi želimo spasiti one male, koji imaju jednog ili niti jednog zaposlenika. U pravilniku piše da ne postoji pravo na prigovor. Zbog ovoga neću moći podržati ovu odluku”, kazala je Knežević.
Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o osnivanju prava služnosti zemljišta sa društvom Hrvatski Telekom d.d. iz Zagreba u svrhu postavljanja FTTH -Dubrovnik- Nova Mokošica -DČ2 na dijelu kčbr. 829/1 i 1021/1, obje k.o. Obuljeno
Prijedlog Odluke o kriterijima i mjerilima te načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnog školstva u 2026. godini
Prijedlog Odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika (29.Mikrolokacija “Područje ispod parka u Pilama” broj lokacije 29.5)
Prijedlog Odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika (29.Mikrolokacija “Područje ispod parka u Pilama” broj lokacije 29.7)
Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o uvjetima ulaza, prometovanja i izlaza vozila iz zone prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni grada Dubrovnika
“Imamo dvije izmjene. Prijedlog da Zona bude na snazi od 1. travnja do 1. studenog. Druga izmjena je za sve one subjekte koji krše pravila u zoni, ponajprije za taksi vozila. Ako se zadržavaju na okretištu, npr. kraj Pizzerije Tomato na Pilama, tada bi se tim subjektima oduzimala mogućnost da tijekom sedam dana mogu ulaziti u zonu. A ako se prekršaj ponavlja, onda se dozvola oduzima na 15 dana, a u slučaju trećeg prekršaja onda trajno. Uvođenjem Zone ostali smo ugodno iznenađeni. U godinu dana u istom periodu kroz zonu je prošlo 300 tisuća vozila manje nego u istom periodu godinu ranije. Godina je iza nas, a najveći broj naših sugrađana se pridržavao odluke. Strani posjetitelji, korisnici rent a car usluga su ignorirali zonu. Samo onaj koji ima problema s vidom nije vidio da ulazi u zonu. Imali smo tih koje nije bilo briga. Bilo je i taksi prijevoznika koji su koristili činjenicu da osobnim vozilom obavljaju taksi prijevoz, a imali su PPK karticu, a vozili su za Uber i Bolt. To je radio i jedan dio naših sugrađana, ali svi će oni platiti kaznu. Stoga sam i inicirao izmjena zakona i inzistiram da se uvede registarska oznaka TX kako bi znali tko je autotaksi prijevoznik, a tko nije. Imamo i problem s agregatorima. Jedino kad nismo imali problem je kad je inspekcija bila u gradu. Kad naručite prijevoz putem aplikacije često se vozite u automobilima koji nisu registrirani za tu djelatnost, koji ne plaćaju veće osiguranje. To crno tržište će riješiti samo oznake TX, nikakve kartice na vjetrobranskom staklu. Kako bi to riješili: DU-507-TX. I svi sretni i zadovoljni. Trpimo i nasilje od cabrio buseva, a i to ćemo ako Bog da na idućoj sjednici promijeniti. Oni moraju imati licencu Grada Dubrovnika. Oni na Pilama vrše gospodarsku djelatnost, u vozilima prodaju piće. Kad kupite slot na Pilama autobus može stajati 10 minuta. Prvi put kad prekršite vrijeme na tu registarsku oznaku više nećete moći na tu registraciju kupiti slot. Previše je tu nasilja, svašta naši djelatnici trpe. Imamo jedan ozbiljan sukob interesa o kojem ću uskoro govoriti na Prekršajnom sudu u Dubrovniku” kazao je gradonačelnik te dodao kako će se postaviti novi totem na Ilijinoj glavici i da će se na samoj cesti 300 metara prije ulaska u zonu, zona označiti kao i da je sa Županijom riješeno pitanje izgradnje kružnog toka.
Deraković je zamolio da se promijeni pravilo jedna osoba jedna PPK kartica, na što mu je gradonačelnik kazao da će se to promijeniti kao i da će se promijeniti pravilo za PPK karticu za taksi vozila i da će oni moći kupiti PPK karticu za zonu u kojoj žive.
“Izdano je 29 milijuna eura kazni za pravne osobe, odnosno rent a car tvrtke, 5 milijuna eura za osobe koje su ta vozila vozile. Primio sam predstavnike rent a car tvrtki i rekao nam da nam zarada nije cilj, ali da oni koji su prekršili pravilo moraju platiti. Tražimo pravno rješenje kako bi se kazne naplatile, a da te tvrtke ne idu u stečaj, tražimo način nagodbe. Te rent a car tvrtke nisu dovoljno ozbiljno shvatile Zonu i o tome obavijestile osobe koje unajmljuju vozilo. Kod rent a carova je važno da oni imaju mogućnost ulaska u sustav RAO. Tvrtka može vidjeti je li njihov klijent dobio kaznu u Dubrovniku. U 2026., rent a car tvrtke se moraju operativno pripremiti, u zračnoj luci je 5 tisuća vozila. Naši sugrađani koji su dobili kazne su te kazne i platili, ali njih je bio manji broj”, kazao je gradonačelnik.
“Nisam vjerovao u zonu, ali sam postao njen glavni zagovornik. Jednu smo kategoriju zaboravili. Ima onih koji su se vratili sa studija u Zagrebu. Jedna takav obitelj mi se obratila i oni sad moraju čekati dvije godine da uzmu PPK karticu. U ovom konkretnom slučaju baba i đed su na Pločama. Molim da ovo izmijenimo na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća”, kazao je Potrebica.
“Spominje se odluka o pristupu rent a carova. Molim objasnite mi to, hoćemo li napraviti kakvu iznimku. Imamo situaciju dozvole za deficitarna zanimanja, moramo napraviti neki mehanizam lakšeg izdavanja PPK kartice. Gradonačelnik je više puta zavapio za inspektorima, nije to valjda isti inspektor koji je bio u zatvoru? Morate s Vladom dogovoriti da na neki način sufinancirate dolazak inspektora u grad”, kazao je Krstulović.
“Rent a car tvrtke će putem sustava RAO dobiti poruku da je automobil ušao u sustav zone posebnog prometnog režima. Obavještavat će ih se o potencijalnom problemu i onda će se morati potruditi i kontaktirati vozača i poručiti mu da mora regulirati statu, a to će napraviti tako da se parkira”, pojasnio je Franković.
“Što ćemo s agregatorima, znamo kako oni funkcioniraju? Jeste li uputili izmjene o kojma ste govorili u zakonsku proceduru?”, pitala je Bonačić Obradović.
“Kad u javnom prostoru čujete da vozači Ubera prosvjeduju jer im nisu isplaćeni novci, to znači da je Uber isplatio novce agregatoru, a on nije isplatio vozačima. Nama je prekršitelj vozilo, a ne vozač. To je problem rent a car kuća. Jedino policija može postupati na način da kažnjava vozača. Tko je vozio vozilo? Vlasnik je odgovoran za svoju imovinu”, pojasnio je Franković.
Prijedlog zaključka kojim se stavlja izvan snage Zaključak Gradskog vijeća od 13.studenog 2025.g. KLASA: 940-01/25-01/204 URBROJ: 2117-1-09-25-11
Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti društvu LIBERTAS DUBROVNIK D.O.O. za ishođenje posebnih akata o gradnji na kčbr. 315 i dijelu kčrb. 4072, sve k.o. Komolac
Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o osnivanju prava služnosti zemljišta sa društvom HEP Ods d.o.o. na nekretninama 220/4, 315, 346/4, 377/15, 377/38, 407/2, 410/2, 452/6, 452/8 , 454 i 466, sve k.o. Komolac, za potrebe izgradnje trafostanice TS 10(20)/0,4 kV Libertas na kčbr. 317/3 k.o. Komolac
Prijedlog Zaključka o prihvaćanju ponude i potpisivanju Ugovora o kupoprodaji nekretnina katastarskih oznaka kčbr. 373, 374/1, 374/2, 374/3, sve k.o. Obuljeno
Gradonačelnik je kazao kako Grad Dubrovnik ima namjeru kupiti više od 5 tisuća kvadrata zemljišta u Mokošici na kojem će se napraviti parkiralište što bi riješilo pitanje parkiranja u Ulici od Izvora i Ulici Marina Kneževića.
“Osigurat će se i pješački i cestovni prilaz s obje strane. Kad ovo riješimo ostajem nam problem rješavanja parkinga u Ulici Bartola Kašića. Fortenova je u postupku ishođenja lokacijske dozvole za shopping centar u Mokošici. Građevinska dozvola će biti izdana za par mjeseci. Taj nam je projekt ključan, jer se naslanjamo na njihove zidove” pojasnio je Franković.
Vijećnik Krstulović zamolio je pojašnjenje.
“Kupujemo ove čestice, a Fortenova radi shopping centar. Radimo li parking za građane ili za Fortenovu?”.
“Fortenova u sklopu svog projekta radi svoji parking, a i ova dva projekta se rade na dvije različite razine. Upravo nam je zbog zidova bitan taj projekt. Oni će imati više nego dovoljan broj parking mjesta po veličini objekata, pojasnio je gradonačelnik.
Vijećnik Škrabić pitao je hoće li parking biti rađen po dosadašnjoj praksi ili će se probati staviti dodatne etaže kako bi se povećao broj parking mjesta.
Prijedlog Zaključka o potpunom oslobađanju od plaćanja komunalnog doprinosa investitora Svetište Blažene Gospe od Milosrđa
“Kad će se realizirati nogostup oko svetišta?”, pitao je vijećnik Marković.
Prijedlog Zaključka o potpunom oslobađanju od plaćanja komunalnog doprinosa investitora JU Rezervat Lokrum – rekonstrukcija i obnova Benediktinskog samostana i Maksimilijanovog ljetnikovca na otoku Lokrumu, građevina javne i društvene namjene (kulturna i znanstvena)
Prijedlog Odluke o osnivanju i imenovanju članova Gradskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda
“Molim objašnjenja za ova imenovanja”, pitala je Marčinko.
“Radi se o zaposlenicima gradske uprave. Tu je pročelnica Pikunić Vugdejlija, Ivo Cvjetković je dip. ing. prometa, Viki Beusan je zaposlenik Upravnog odjela za financije, Šagarjelo je pravnica, a Lujak zaposlenik UO za komunalne poslove”, pojasnio je gradonačelnik.
“Nije lako ovima koji su odabrani. Povjerenstvo za velika međunarodna natjecanja: Drobac, Obradović, Kotlar Katičić, Silva Violić su tu. Kako se dolazi u povjerenstva?”, pitao je Krstulović.
Imenovani su:Paola Pikunić Vugdelija, Ivo Cvjetković, Viki Beusan, Šagarjelo, Pero Lujak
Prijedlog Zaključka o imenovanju Povjerenstva za ocjenjivanje programa, projekata i manifestacija iz područja skrbi o djeci, mladima i obitelji za 2026. godinu
Imenovani su: Natalija Barkidžija, Marko Grgurević, Elvis Agović
Prijedlog Zaključka o imenovanju Povjerenstva za ocjenjivanje programa, projekata i manifestacija iz područja socijalne i zdravstvene skrbi za 2026. godinu
Imenovani su: Katija Damjanović, Ana Radišić, Mirela Butijer
Prijedlog Zaključka o imenovanju Povjerenstva za ocjenjivanje športskih programa u području športskih aktivnosti osoba s invaliditetom i djece s poteškoćama u razvoju za 2026. godinu
Imenovani su: Silva Violić, Anita Simović i Miho Katičić
Prijedlog Zaključka o imenovanju Povjerenstva za ocjenjivanje velikih međunarodnih sportskih natjecanja koja se odvijaju na dubrovačkom području u 2026. godini
Imenovani su: Andrej Drobac, Paolo Obradović, Petar Kotlar, Miho Katičić i Silva Violić
Prijedlog Zaključka o imenovanju Povjerenstva za ocjenjivanje športskih priredbi od važnosti za Grad Dubrovnik u 2026. godini
Imenovani su: Silva Violić, Petar Kotlar i Andrej Drobac
Vijećnička pitanja
Vijećnik Deraković pitao je hoće li Grad Dubrovnik zabraniti konzumaciju alkohola u večernjim satima, kao i da placa u Gružu treba oživjeti.
“Placa do ovoga ljeta mora oživjeti i mora imati program u popodnevnim satima. Placa je ušla u krug najvažnijih arhitektonskih postignuća. Uskoro će doći i povjerenstvo iz Španjolske. Što se tiče alkohola na javnim površinama odluku je Vlada donijela na sugestiju Grada Splita koji ima veliki broj trgovina u kojima se prodaje alkohol. U užoj zoni grada ja to kod nas nisam vidio. Tamo se alkohol kupuje po nižim cijena i konzumira na ulici. Donijet će se navedena odluka. I mi razmišljamo da uvedemo nešto slično. Mi toga nemamo, ali nije loše spriječiti. Ali pričekajmo da se donese odluka. Mislim da je dobro i pozitivno da se zabrani prodaja alkohola nakon 20 sati. Apeliram da se alkohol i cigarete ne prodaju maloljetnicima. Vidjeli ste onaj neki prah koji se šmrče. HZJZ je spriječio prodaju toga. Time se simulira kokain i priprema se tržište za prodaju kokaina. Svaki dan, se više uhvaćenih. To je problem Europe i svijeta, koji se zbog nekog razloga stavlja pod tepih. Oni koji izlaze mi govore da je u WC-veću veći reda za šmrkanje nego za stvarno korištenje WC-a”, kazao je Franković.
Vijećnica Crnčević pitala je koliko će se parking mjesta ocrtati u Mokošici i kad kreće naplata parkinga. Kazala je i da i parking u Ulici između Dolaca odaje dojam nedovršenosti.
“Ne znam točan broj parking mjesta, to ćemo znati kad bude gotov elaborati. Sanitat će postaviti uređaje za naplatu. U Našem domu planiramo izgradnju garaže”, odgovorio je Franković.
Vijećnik Krstulović podsjetio je gradonačelnika da je na posljednjoj sjednici obećao dovesti odvjetnika Obradovića kako bi objasnio pitanje s parkom Đivović.
“Zbog radova na pločniku ispred katedrale, zbog deponiranja kamenog pločnika ne može se korisiti Ulica Damjane Jude. Potrebno je izmaknuti ogradu. Mislim da je ovo jednostavno rješenje”, kazao je.
“Vi kao predsjednik Gradskog kotara Grad, i gospar Banovac, kao predsjednik kotara Ploče iza Grada, htjeli ste znati više o tome, mislio sam da je dovoljno da gospar Obradović bude na sjednica kotara Ploče iza Grada, ako smatrate da je potrebno da dođe i ovdje to nije problem. Što se tiče radova iza katedrale proslijedit ćemo informaciju ravnateljici Zavoda i izvođaču, ako je tako moguće zašto ne. Ono što je zadovoljstvo je činjenica da se pronašao sarkofag. Ne znam je li cijeli tu ili je to samo poklopac. To je dodatna potvrda o povijesti našeg grada. Nadam se da će to biti evidentirano na vrijeme kako bi popločanje bilo završeno u planiranom roku od četiri mjeseca”, odgovorio je gradonačelnik.
Vijećnik Raguž postavio je pitanje gradonačelniku vezano uz Kinematografe Dubrovnik.
“Kinematografi imaju 18 zaposlenih. Kina kao da ne postoje, stali su u vremenu. Nalaze se na Bogom danim lokacijama. Ne mogu se oteti dojmu, dosta puta preko društvenih mreža idem i profile osnovnih škola koji dolaze u kino i gdje idu, u Cinestar. Nisu krive škole, nego onaj koji ih ne zove i ne animira. Tri stvari koje će događati bio jedan putnik ili gledatelj, to su avion, kazalište i kine. Oni zjape poluprazni. Netko s tri puta većom cijenom, pomete pod s njima. Ovdje govorimo o istom filmu, ali i o filmovima prije, i imate puno veće brojke. Zašto je tako tako? Molim vaše mišljenje i vaš osvrt na sve to”, kazao je Raguž.
“Vi ste se u vašim izlaganjima i pitanjima proteklih godina dotaknuli više firmi. Sjećam se i Turističke zajednice, kada ste propitivali poslovanje Turističke zajednice. Kada ste propitivali poslovanje Ljetnih igara i drugih. I nikad do prije par dana, nije o vašem istupu, nastupu ili postavljenim pitanjima napisan članak s ciljem zaštite ustanove. Od jednom je napisan članak u kojem se u korelaciju tog istog članka dovodi vas i mene, jer zamislite, mi nešto planiramo tamo napravit, pa se pokušalo unaprijed prevenirati da se nešto napravilo. Kinematografi ne rade dobro. Točka. Jesmo li zadovoljni radom Kinematografa? Nismo. Točka. Hoćemo li iznajmljivati prostore nekim raznim skupinama i slično kako se insinuira u članku? Nećemo. Pravo vas kao vijećnika, mene kao gradonačelnika je imati svoj stavi i mišljenje, bez obzira na članak ili ne članak ili ideju ili ne ideju. Vrlo je to zanimljivo ponašanje i postupanje Kinematografa. Tužno. Sve je to došlo iz Kinematografa. Umjesto da se trude raditi, da se trude programski i idejom, oni se trude napadati vijećnike Gradskog vijeća. To niti jedna ustanova ne može i ne smije raditi bez obzira radilo se o oporbenom ili vladajućem vijećniku. Pravo svakog vijećnika je pitati, svakoga. Ako ja mogu satima ovdje odgovarati, e onda da to mogu i moraju odgovarati ustanove. Nisam vidio niti jedan članak da piše o tome kako je meni jadnom teško jer me netko nešto pita. Nije mi teško. Na meni je da odgovaram narodu, medijima i vijećnicima. Tako i naši ravnatelji, ali su se svi lijepo zbili u neki ugodni komfor, netko će drugi za nas. E, neće! Pitajte i odgovorit ćemo vam, a oni koji misle da će se zaštiti člancima, naručenim, neće. To im jedino može naštetiti. Koristiti nikako ne može. Ti spinovi da će se nešto iznajmiti ili prodati, to je samo plod njihove mašte koja se bavi maštanjem umjesto radom. E pa, potaknut ćemo ih da prestanu maštati i da počnu raditi”, odgovorio je Franković.
“Postoji četiri i pol tisuće razloga zašto je izašao taj članak”, kazao je Raguž.
Vijećnica Hrnić postavila je pitanje vezano uz subvencioniranje karata Mostar – Zagreb, na što joj je gradonačelnik odgovorio da Vlada subvencionira i liniju Dubrovnik-Zagreb kroz PSO ugovor.
“To što Croatia ne prilagođava svoje cijene onako ako bi trebala, to je tema za dužu raspravu. Grad i Županija su s Croatiom razgovarali da mi kupimo ili da imamo na raspolaganju određeni kontingent karata koji bi bio povoljniji. I da na takav način način sugrađanima te i takve karte budu dostupne. Mi smo svjedoci, kad se intenzivira turistički promet, veliki broj gostiju listi Croatiom Airlines i tako se nama onemogući kupnja povoljnijih karata. Karte su neracionalno skupe. Jeftinije me došlo poći iz Zagreba u Pariz i natrag, nego u Zagreb. Ako je Vlada kroz PSO ugovor omogućila povoljnije letove, ako ih subvencionira, smatramo da za građane karte moraju biti jeftinije. Nastavit ćemo pritiskati. I onda kad je Dubrovnik subvencionirao cijenu karata, Croatia je digla cijenu do razine subvencije koji je grad davao. Nitko mi ne može reći da linija Zagreb – Dubrovnik – Zagreb nije isplativa”, odgovorio je Franković.
Maslać je gradonačelnik pitao kad bi s radom trebao početi Park ‘n’ Ride na Pobrežju i kakve će promijene donijeti. Gradonačelnika je pitao i postoje li planovi za tvrđavu na Žarkovici.
Gradonačelnik je kazao ja jučer potpisan ugovor za izvođenje radova, a da ću u drugoj fazi biti izrađen objekt za interventne službe.
“Park ‘n’ Ride bi trebao biti gotovo do ljeta 2027. Tvrđava Žarkovica je 1/1 vlasništvo Općine Župa dubrovačka. Načelnik je nedavno bio kod mene. Predložio sam da se u suradnji s DPDS-om izradi projekt obnove, a da se onda razmišlja o namijeni”, kazao je gradonačelnik.
Vijećnik Marković zahvalio je na radovima koji se izvode na Gornjem Konalu i saniranju odrona između Tivatske i Sinjske ulice.
“Između Ulice Gornji Kono i Privežne imamo građevinsku bombu, tamo vrlo lako netko može poginuti. Molimo da se sanira taj objekt. Kad možemo očekivati početak radova na Boškovićevoj poljani?”, pitao je vijećnik.
“U odnosu na kuću i zid u privatnom vlasništvu, ljudi koji su vlasnici, upozoreni su da su dužni sanirati zid. Poslat ćemo redare da provjere stanje. To je isključivo i jedino njihova odgovornost. Što se tiče Boškovićeve poljane, bili smo na sastanku s konzervatorima. Oni čekaju uređenje parka u Pilama gdje će se stavlja granulat sa smolom kako bi vidjeli kako će funkcionirati. Konzervatori žele da to bude puno pijeska, mi to želimo popločati, a srednje rješenje je granulat sa stolom. Uredila bi se oborinska odvodnja, smanjio bi se broj stolova i posadila stabla. Moramo dobiti konačni stav Konzervatorskog odjela kako bi počeli raditi. I Biskupija se priprema za uređenje klasične gimnazije, kad se i to napravi poljana će izgledati kao šaka u oko”, odgovorio je gradonačelnik.
Vijećnik Škrabić kazao je kako stanovnici Lozice apeliraju da se postave zaštitne barijere, a nakon nedavnog odrona. Pitao je i kad se može očekivati naplata parkinga u Mokošici.
“Pročelnica mi je danas poslala sliku. Uređen je pokos i sutra bi trebao krenuti postavljanje mreža. Što je tiče Mokošice, kad svi parkinzi budu ocrtani Sanitat je spreman za početak naplate parkinga u Mokošici, to bi trebao biti vrlo skoro”, odgovorio je gradonačelnik.
Vijećnik Lučić gradonačenika je pitao kad će se otvoriti parka u Pilama i kad će biti završen nogostup u Mokošici.
Gradonačelnik mu je odgovorio da je park trebao biti završen u siječnju, no da se posebna podloga nije mogla postaviti zbog kiše.
“Čekamo proljeće da park zazeleni. Mislim da će to sjajno izgledati. Na nama je da park čuvamo i pazimo i da mu damo jedan novi život. Radovi u Mokošici su dobro krenuli, ali onda je krenula kiša. Radovi će se malo oduljiti. Maknuli smo asfalt i odlučili smo postaviti beton. Nadam se da će sve biti završeno u idućih 15-ak dana”, kazao je gradonačelnik.
Katarina Doršner postavila je pitanje vezano uz novi Zakon o obnovi Dubrovnika, kao i što je s Postirom i trajektnim pristaništem na Lopudu.
“Što se tiče novog zakona tu smo bili zapeli. Grad i Županija nisu mogli postići dogovor. Sastao sam se sa županom Pezom, sve smo dogovorili i više nema zapreka. Očekujem da će Ministarstvo kulture uskoro pokrenuti potrebnu proceduru za usvajanje zakona. Županijska lučka uprava projektirala je pristan na Lopudu. Europska sredstva postoje i šteta je da se na Lopudu ne izgradi luka. Nadam se da će Lučka uprava napraviti svoj posao. Što se tiče novog broda, pokrenut je postupak nabave, očekujem da me iz Jadrolinije obavijeste tko će graditi brod. Da je bilo više sloge na Lopudu, možda bi to sve bilo i prije”, odgovorio je Franković.
Olga Muratti pitala je gradonačelnik je li riješeno pitanje osoblja koje će raditi u novom domu umirovljenika. Zamolila je gradonačelnika da se nađe način i da se hitno sanira put na Šipanu.
“Radovi na domu napreduju izvrsno. HEP je bio usporio sa radovima na polaganju kabela. Aktivno se radi na unutarnjem uređenju. Očekujemo da će do sredine lipnja sve biti gotovo za pregled. Proveli smo postupak nabave za opremu i slijedi potpisivanje ugovora. Možemo biti zadovoljni intenzitetom i brzinom radova. Znamo za problem na Šipanu, ali nismo mogli poslati operativu zbog lošeg vremena”, odgovorio je gradonačelnik.
Vijećnik Banovac zamolio je da Zavod za obnovu Lokruma bude nositelj obnove samostana na Lokrumu.
“Dva puta sam ove godine naišao na praznu placu u Gradu, a to znači da Grad umire. Molim da ih nekako potaknemo. Također bi mi mogli dati benefit malim ribarima, jer imamo uređenu Peskariju u gradu”, kazao je.
Franković se prvo osvrnuo na medijske istupe Banovca vezano uz otvaranje kanala nabave u Italiju.
“To se odnosi na onu robu koju možete nabaviti i ovdje. Ne razumiju to svi, ne dajte se. ZOD je dobio ovlast za obnovu Sponze, tako bi trebalo biti i na Lokrum. To je težak i zahtjevan projekt. Gledamo mogućnost EU sredstava jer ako postoje šteta bi bila to ne iskoristiti. Samo jedan ribar iskazuje interes za Peskariju, no Sanitat je spreman prilagoditi radno vrijeme, sve kako bi prodavali ribu na banci. Trebaju se Sanitatu javiti dan prije kako bi se Peskarija otvorila, a ne da na provama od barke prodaju ribu”, odgovorio je Franković.
Anita Bonačić Obradović pitala je postoji li mogućnost da škole uvedu programe edukacije vezano uz korištenje digitalne tehnologije kao i niz pitanja vezano uz Zonu posebnog prometnog režima.
“Uvođenje tableta je nedavno bio doseg. Moj prijedlog i sugestija za sve škole je da se zabrani korištenje mobilnih uređaja za vrijeme trajanja nastave. Mislim da će Vlada uskoro predstaviti program vezano uz korištenje društvenih mreža mladih. Apeliram na roditelje da djeci ograničene korištenje mobitela koji štetno utječu na djecu, ali na odrasle i osobe treće životne dobi, koji se druže s mobitelom, a ne sa svojim vršnjacima. Našim cilj sa zonom nikad nije bila naplata. Postavit ćemo dodatnu signalizaciju i veliki totem na Ilijinoj glavici. Grad je putem turističkih zajednica i veleposlanstava obavijestio o uvođenju zone. Mislim da su svi dionici trebali odraditi svoj posao. Mislili su neće mene”, odgovorio je gradonačelnik.
Vijećnik Bošković postavio je pitanje vezano uz trasu brze ceste kroz Općinu Župu.
“Pohvalio bih našeg župana na želji da sasluša sve suprotne strane kako bi se postigao dogovor na zadovoljstvo svih i kako bi brza cesta bila benefit za sve stanovnike. Kada se gradi cesta očekujete da 90 posto ljudi to vidi kao svoj benefit. Župan Pezo je promijenio stav Županije. Cesta bi trebala ići kako je to predlagao Grad Dubrovnik, ako se Župa odluči za gornju varijantu onda će to biti kompatibilno. U Hrvatskim cestama kazali su kako će se cesta projektirati od Konavala i raditi u tri građevinske dozvole. Vjerujem da će odluka koja je će biti usuglašena vrlo skoro biti na zadovoljstvo svih. Mislim da će župan Pezo uskoro moći reći da imamo trasu”, kazao je Franković.
Završena je današnja sjednica Gradskog vijeća.
