U Dubrovniku je više od četiri tisuće praznih stanova, od ukupno 24.000 stambenih jedinica. Potrošnja električne energije godišnje u tim je stanovima ispod 500 kW što znači da se ti stanovi uopće ne koriste. Prvi je taj podatak prije dvije godine iznio Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređena, graditeljstva i državne imovine na konferenciji koju je o nekretninama organizirala HGK – Županijska komora Dubrovnik, dok su se pripremali novi zakoni koji reguliraju priuštivi najam.
Iako su kod nas cijene najma stanova najviše, Dubrovnik nije jedini s toliko praznih stanova. Oko 600.000 stanova diljem Hrvatske godinama je prazno, pa je država nakon donošenja Nacionalne strategije i svih propisa vezanih za priuštivi najam putem svoje Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama upravo raspisala javni poziv kojim vlasnicima praznih nekretnina nudi dugoročan prihod, a građanima kontrolirane i niže najamnine.
Raspisani poziv traje do 15. veljače, a ključni uvjet je da stan ili kuća za najam nisu korišteni najmanje dvije godine.
Država, odnosno APN bi preuzela upravljanje privatnim stanovima za dugoročan najam i to na način da bi vlasnici nekretnina dobili naknadu koja će se isplaćivati u dvije rate, a građani koji ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje imali bi priliku za priuštivi, odnosno povoljniji najam. Razliku između priuštivog najma i tržišne cijene snosila bi država.
Cilj programa je povećati ponudu stanova za građane, ali i vlasnicima ponuditi stabilan i predvidiv prihod jer se ugovori sklapaju na razdoblje od tri do deset godina. Prema Programu priuštivog najma poželjno je da nekretnine budu u dobrom stanju i spremne za useljenje bez namještaja.
Visina najamnina u Programu priuštivog najma temelji se na medijalnim iznosima izračunatima na temelju prijavljenih ugovora o najmu, a tu je Dubrovnik na prvom mjestu u Hrvatskoj. Medijalne cijene je izradio Ekonomski institut Zagreb, a koriste se u sklopu Programa priuštivog najma.
U prošloj godini u Dubrovniku je zabilježena najviša medijalna najamnina od 15 eura po četvornom metru, a slijedi Zagreb s 12,7 eura po četvornom metru.
U našoj županiji nakon Dubrovnika visinom medijalne cijene najma slijedi Župa dubrovačka s 11,29 eura, Konavle s 10,32 eura pa Slivno s 9,96 eura i Ston s 8,87 eura o četvornom metru, a onda Vela Luka 8,57 eura. Dubrovačko primorje, Blato, Lastovo, Orebić, Lumbarda, Mljet, Smokvica i Trpanj imaju medijalnu cijenu od 8,53, a grad Ploče 8,32 eura. U Opuzenu je medijalna cijena najma 7,13 eura po kvadratu, Korčuli 6,98 eura, a u svim ostalim općinama Dubrovačko neretvanske županije medijalna najamnina iznosi 6,04 eura po četvornom metru.
Država je propisala da priuštiva najamnina ne smije prelaziti 30 posto ukupnih neto mjesečnih prihoda najmoprimca i članova njegova kućanstva umanjeno za režijske troškove. Vlasnicima nekretnina osigurana je financijska sigurnost kroz isplatu najamnine u dvije rate – prva rata, u iznosu od 60 posto, isplaćuje se na početku ugovornog razdoblja, dok se preostalih 40 posto isplaćuje nakon isteka polovice ugovora. To bi, očekuje država, u kombinaciji s povećanim porezima na kratkoročni turistički najam i nekorištene nekretnine trebalo potaknuti vlasnike stanova da se uključe u program i iznajme prazne stanove.
Ciljane skupine Programa su obitelji koje nemaju riješeno stambeno pitanje niti posjeduju vlastitu nekretninu, oni s minimalnim do prosječnim prihodima, mlade obitelji i obitelji s više djece, osobe s invaliditetom te osobe čija su zanimanja na popisu deficitarnih. Program će provoditi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) dok će jedinice lokalne samouprave dostavljati APN-u podatke o potrebama na svom području i popise deficitarnih zanimanja.





