13.8 C
Dubrovnik
Ponedjeljak, 27 listopada, 2025
HomeKulturaIstraživanje dubrovačkog identiteta - jedno od najintrigantnijih poglavlja hrvatske kulturne i...

Istraživanje dubrovačkog identiteta – jedno od najintrigantnijih poglavlja hrvatske kulturne i povijesne baštine

U suorganizaciji Hrvatskog instituta za povijest i Matice hrvatske, u Zagrebu je 24. listopada 2025. održan znanstveni skup „Dubrovački identitet kroz povijest: Od predmodernoga identiteta Dubrovačke Republike do oblikovanja modernoga hrvatskog političkog i kulturnog identiteta grada Dubrovnika (XIV.–XX. st.)“.

Skup je organiziran u sklopu provedbe znanstveno-istraživačkog projekta Hrvatska i Europa: institucije i pojedinci u razvoju modernoga društva i države, koji provodi Hrvatski institut za povijest, u okviru podprojektne teme „Oblikovanje modernoga dubrovačkog političkog i kulturnog identiteta“.

Na skupu je izloženo devet tematskih priloga koji su obuhvatili širok vremenski raspon – od srednjovjekovnih početaka Dubrovačke Republike do nacionalnih i kulturnih preobrazbi 19. i 20. stoljeća. Ugledni znanstvenici predstavili su najnovije spoznaje o razvoju religijskih, kulturnih, jezičnih, društvenih i političkih sastavnica dubrovačkog identiteta, naglasivši njegovu slojevitost i trajnu važnost za razumijevanje hrvatske povijesti i identiteta u cjelini.

Zdenka Janeković Römer istaknula je katoličanstvo kao temeljnu sastavnicu identiteta Dubrovačke Republike, koje je oblikovalo njezinu državnost, društvenu koheziju i osjećaj pripadnosti.

Zrinka Pešorda Vardić prikazala je djelovanje bratovštine sv. Antuna opata kao prostora društvene solidarnosti i građanske identifikacije u predmodernom Dubrovniku.

Marinko Marić analizirao je višeslojni identitet Ruđera Josipa Boškovića, između dubrovačke pripadnosti, isusovačkog univerzalizma i modernih nacionalnih atribucija u hrvatskoj i srpskoj historiografiji.

Katja Bakija istražila je djelovanje biskupa Mata Vodopića kao paradigmatskog primjera povezivanja vjerske i nacionalne svijesti u procesu oblikovanja modernog hrvatskog identiteta Dubrovnika 19. stoljeća.

Zoran Grijak obradio je pseudo-nacionalne fenomene slovinstva i ideologije dubrovačkih Srba katolika kroz časopise Slovinac i Srđ, ukazujući na njihovu neodrživu znanstvenu osnovu i političku pozadinu.

Akademik Stjepan Ćosić predstavio je „Dubrovačku omladinu“ kao borbeno krilo pokreta Srba katolika te analizirao njezinu agitaciju i pokušaj redefiniranja identiteta Dubrovnika izvan hrvatskog konteksta.

Stjepan Matković prikazao je kako su pravaške novine s kraja 19. i početka 20. stoljeća promatrale Dubrovnik kao sastavni dio hrvatskog nacionalnog prostora i simbol težnje prema teritorijalnom jedinstvu.

Ivan Viđen govorio je o važnosti katoličke sastavnice u identitetu dubrovačkih Srba katolika, osobito kroz primjer braće Murat, istaknuvši složenost njihova odnosa prema vjeri i naciji.

Domagoj Vidović osvrnuo se na položaj dubrovačkog govora unutar hrvatske i srpske dijalektologije te ukazao na njegove štokavsko-čakavske osobitosti kao važan element kulturnog identiteta Dubrovnika.

Skup je zaključen raspravom u kojoj su sudionici i slušatelji istaknuli potrebu daljnjeg interdisciplinarnog istraživanja dubrovačkog identiteta, koji ostaje jedno od najintrigantnijih i najslojevitijih poglavlja hrvatske kulturne i povijesne baštine. Naglašeno je kako je razumijevanje dubrovačkog identiteta ključno ne samo za povijest Grada, nego i za cjelokupnu povijest hrvatskog kulturnog prostora, jer upravo Dubrovnik stoljećima povezuje mediteranski, srednjoeuropski i južnoslavenski civilizacijski krug.

Znanstveni radovi izloženi na skupu bit će objavljeni u znanstvenom zborniku radova tijekom 2026. godine, čime će ovaj skup dobiti svoj trajan doprinos hrvatskoj historiografiji i daljnjem proučavanju Dubrovnika kao simboličkog i identitetskog središta hrvatske povijesti.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA