Nisu na meti kradljivaca samo najpoznatiji svjetski muzeji kao što je Louvre. Posljednji mjesec dana iz nekoliko stranih muzeja ukradeni su vrijedni predmeti, dovodeći ponovno u prvi plan pitanje sigurnosti kulturnih dobara u baštinskim ustanovama. Najnovije krađe pokazuju da su na meti visokovrijedne umjetnine, nakit i predmeti od zlata koji se mogu rastaliti, kao i povijesna oružja. I prije krađe u Louvreu Francuska je pretrpjela čak dvije krađe u kratkome vremenskom razmaku, navodi se na stranicama Muzejskog i dokumentacijskog centra čiji su se stručnjaci bavili upravo ovom rastućom prijetnjom za sve muzeje.
Kakvo je stanje u našim muzejima i drugim baštinskim ustanovama, kojima je dostupnost i otvorenost građe javnosti jedna od zadaća. Koliko su zbirke u njima sigurne i koliko se ulaže u zaštitu i sigurnost u Dubrovačkim muzejima, s kojim se izazovima po pitanju sigurnosti susreću, pitali smo ravnateljicu dr. Marinu Šišu Vivek:
– Dubrovački muzeji u posljednjih pet godina nisu zabilježili pokušaje krađe ni povrede intelektualnih prava. Zabilježen je jedan slučaj oštećenja imovine i to klupice na zapadnom pročelju Kneževa dvora, koji nije utjecao na sigurnost muzejske građe ni posjetitelja – navodi ravnateljica. – Sigurnost naših prostora i muzejskih zbirki je prioritet, zbog čega je cijeli sustav organiziran tako da osigurava neprekidan, 24-satni nadzor svih objekata.
Uz tehničku zaštitu – videonadzor i alarmni sustav, izuzetno je važna i stalna fizička prisutnost naših čuvara tijekom dana, kao i noćnih čuvara, koji osiguravaju dodatnu razinu kontrole. Osim toga, stručni djelatnici Dubrovačkih muzeja, posebno kustosi, svakodnevno prate stanje u zbirkama i izložbenim prostorima te redovito provode interne kontrole.
Iako je postojeći sigurnosni sustav pouzdan, svjesni smo potrebe za njegovim stalnim razvojem. U skladu s rastućim izazovima u zaštiti kulturne baštine, kontinuirano radimo na unaprjeđenju tehničke opreme i sigurnosnih protokola, kako bismo osigurali što višu razinu zaštite naše građe i prostora – dodaje dr. Šiša Vivek, ravnateljica DUMUS-a.
Muzejsko dokumentacijski centar u Zagrebu prenosi statistiku i istraživanja osiguravajućih kuća kao što je lanjsko istraživanje osiguravajuće grupa Ecclesiastical, koje je otkrilo da je devet od deset ispitanih baštinskih ustanova u Ujedinjenom Kraljevstvu pretrpjelo kazneno djelo u prethodnoj godini.
U Engleskoj je između 2020. i 2023. godine ova vrsta prijetnji bila u porastu, potaknuta krizom troškova života. U izvještaju se ističe da se s rastom inflacije koja i dalje utječe na cijenu robe može očekivati i povećanje krađe vrijednih kulturnih predmeta. Među njima su krađe povijesnog kamena i olovnog pokrova, visokovrijednih kulturnih predmeta iz muzeja i galerija te artefakata s podvodnih arheoloških nalazišta. Pokazalo se i da su, osim krađa, među većim prijetnjama nacionalno važnim povijesnim zgradama i arheološkim nalazištima podmetanje požara, vandalizam i grafiti, a kao rastući problem prepoznat je i kibernetički kriminal.
Prije nedavne famozne krađe dragulja iz Louvrea, početkom rujna u gradu Limogesu u središnjoj Francuskoj je tijekom noći provaljeno u Nacionalni muzej Adrien Dubouché koji čuva najveću javnu zbirku porculana iz Limogesa na svijetu, a ukradena su tri uporabna predmeta od kineskog porculana, ukupne procijenjene vrijednosti oko 9,5 milijuna eura. Provalnici su i ovdje ušli razbijanjem prozora te, iako je alarmni sustav bio aktiviran, brzo su pobjegli s mjesta događaja. Napadnut je i Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu, a ukradeni su nezamjenjivi primjerci samorodnog zlata iz Galerije mineralogije i geologije. Vrijednost primjeraka procijenjena je na 600 tisuća eura na temelju cijene sirova zlata, no njihova krađa neprocjenjiv je gubitak za kulturu i znanstvena istraživanja. Kradljivci su upotrijebili kutnu brusilicu i plamenik da provale tijekom noći, a alarmni i nadzorni sustavi Muzeja bili onesposobljeni kibernetičkim napadom dva mjeseca prije, no nije poznato je li taj napad na ikoji način povezan s ovom krađom. Opljačkan je i Egipatski muzej u Kairu i Memorijali muzej kralja Alberta u Engleskoj, a sve zadnja dva mjeseca.
UNESCO i Interpol pokrenuli su stoga prvi virtualni muzej ukradenih kulturnih predmeta, a kako bi doprinijeli jačanju svijesti o zaštiti svjetske kulturne baštine. U njemu bi svoje digitalno „utočište“ trebalo naći šest stotina od ukupno više od 52 tisuće predmeta iz Interpolove baze ukradenih umjetnina.
