U dvorani Studentskog doma u Dubrovniku održava se 18. sjednica Županijske skupštine. Na sjednici su prisutna 33 od ukupno 41 vijećnika. Na dnevnom redu su vijećnička pitanja.
Vijećnik Ivan Margaretić (HSU) imao je prigovor na zapisnik protekle sjednice, riječ je o tehničkoj ispravci odnosno dopuni, koja je prihvaćena, a ujedno je postavio i prva dva pitanja upućena Županu.
“Isplata božićnica umirovljenicima je planirana u proračunu i uspjeli smo ih osigurati. 2 433 osobe će dobiti božićnicu, svi imaju manje od 1 500 kuna miravinu. Jedinice lokalne samouprave ispunjavaju program. Razlike u iznosima dodatka u pojedinim općinama nastao je jer smo htjeli da što više općina prihvati ovaj standard, pa smo one jače općine sufinancirali s manjim, a slabije financijski s većim iznosima, ali kad smo shvatili da neke općine to ne mogu odlučili smo svima isplatiti 800 kuna”, odgovorio je župan Nikola dobroslavić na pitanje vijećnika Margaretića o ovogodišnjim kriterijima za iplatu umirovljeničkog dodatka.
“Za isplatu nagrada za medicinske radnike, vodili smo se kriterijima ugroženosti. Riječ je o djelatnicima bolničkih COVID odjela, dva odjela za sve zaposlenike po 1 200 kuna te svi drugi koji rade sa zaraženima u iznosu od 800 kuna po osobi”, odgovori je Dobroslavić na drugo pitanje vijećnika HSU-a, prema kojim kriterijima su dodijeljene ove nagrade.
Vijećnik Marko Mujan (MOST) pitao je župana zašto sudjeluje u devastaciji najvrjednijeg krajolika Rijeke dubrovačke gradnjom brze ceste preko izvora Omble. “Ako sve znate i sugerirali ste ministru Butkoviću da je na vašem terenu sve mirno i složno, ako Vas nitko nije prevario, onda Vi varate nas”, istaknuo je Mujan.
“Mi moramo nakon Pelješkog mosta pokrenut povezivanje Županije. Naš čvrsti stav je da ne želimo u Zagreb ići preko Trebinja, vjerujem da to nitko ne želi. Unijeli smo u planove autocestu kroz naš teritorij. Cesta od Osojnika treba izaći u BiH i nastaviti se kao Jadransko-jonska autocesta. U Zračnu luku Dubrovnik dolaze turisti za cijelu županiju. Dakle svaki grad i područje mora biti brzom prometnicom vezano na zračnu luku, nismo to dosad uspjeli napraviti, ali to moramo napraviti. Brza cesta se mora spajati na autocestu, na Pelješki most. Sve trase stoje u prostornim planovima, tražilo se da stavimo i drugu altenativu, ali stručna studija dala je prednost jednoj alternativi, a studija će dati odgovor ima li ta cesta utjecaj na okoliš. Raspravljat će se javno o tome. Prijelaz preko rijeke, ne vidim kako bi utjecao na izvorište Omble. Cesta ne ide preko izvorišta. Ovo je pitanje povezivanja hrvatskoga juga i geostrateške sigurnosti Dubrovnika i moramo mu tako pristupati”, kazao je župan.
Kad će se napokon pokrenuti brza trajektna linija Dubrovnik – Rijeka?
“Naše inicijative prema Jadroliniji su išle da se ta linija zadrži, ali se linija pokazala neisplativa. Slažem se da bi uz autocestu bilo dobro imati i brodsku vezu, ali moramo shvatiti da uz vezu Lastovo-Korčula-Dubrovnik, koju smo dobili trebamo vidjeti hoćemo li dobiti rezultat razgovora s Jadrolinijom”, odgovorio je župan na drugo Mujanovo pitanje.
Mujan je komentirao da mu je ovaj konkretan odgovor zadovoljavajući i kako se dosada ne zna ništa o podzemlju Omble te da će se tek nakon istraživanja moći reći o utjecaju na okoliš.
“Mi smo ove godine na širem području Dubrovnika od Stona do Prevlake imali katastrofalne turističke rezultate. Od toga nas je malo spasila pomoć Vlade, još uvijek to nije dovoljno za održavanje poduzetnika. Loši rezultati, rezultat su slabog zračnog prometa i COVID-a. Još jedna godina loših rezultata je za nas propast. Očekujemo da će situacija bit bolja ove godine, ali mi moramo epidemiološku situaciju održavati što boljom. Zadas smo najbolji u RH, ali to nije dovoljno, mislim da trebamo postići cilj da tjedno 50 zaraženih može biti na 100 000 stanovnika. Tad ćemo biti privlačna turistička zona, regija i to će nam otvoriti mogućnosti za pojačan dolazak turista. Cjepivo dolazi i treba se što više nas cijepiti. I ja ću se svakako cijepiti cjepivom koje prođe sve stručne provjere”, odgovorio je Dobroslavić na pitanja vijećnika Nikše Sentića (HDZ), koji je pitao o izgledima za turističku sezonu i hoće li se cijepiti protiv COVID-a 19.
Ante Damić (HDZ) pitao je župana koliko je vozila za domove zdravlja nabavila DNŽ i kakv je plan dalje?
“Drago nam je da smo ove godine mogli dodatne novce izdvojiti za zdravstvo, jer oni to zaslužuju. Mi smo ove godine ukupno nabavili 7, a u idućoj godini najmanje 5 vozila. Riječ je o vozilima hitne medicine ili za sanitetski prijevoz. To je dobro i zasad dovoljno u obnovi voznog parka zdravstvenih ustanova”, odgovoro je Dobroslavić.
Ivica Dajak (MOST) pitao je župana može li se u ovim posebnim uvjetima, kad su uvedene zabrane međužupanijskog putovanja, uvesti linije s Pelješca i Korčule prema županijskom središtu Dubrovniku, makar jednom dnevno.
“Ne mogu konkretno odgovoriti na ovo pitanje, ali kontaktirat ćemo prijevoznike i vidjeti kako zajedno možemo prevladati poteškoće. Radimo na projektu koji bi po novim mjerilima i bez interesa prijevoznika osigurao prigradski promet”, odgovorio je župan.
Pitao je Dajak zamjenika župana Joška Cebala, koji sudjeluje u sjednici on-line, hoće li se trajektna luka Perna kompletirati i prijaviti na javni poziv za financiranje.
“Ishođenje građevinske dozvole je u tijeku, očekujemo je u narednim danima i onda ćemo prijaviti projekt na sredstva Ministarstva mora, a projekt je prijavljen i na projekt oporavka od COVID krize, u slučaju da projekt ne prođe na prvom natječaju”, odgovorio je Cebalo, kazavši kako je nova luka Perna bitna za razvoj otoka Korčule.
Župana je Dajak pitao i zašto Županija i jedinice lokalne samouprave nisu zadovoljile obvezu iz Zakona o zaštiti životinja o barem jednom legalnom skloništu za napuštene životinje.
“Ono što Županije trebaju, mi smo ispunili. Grad Dubrovnik ima projekt i plan za sklonište. Sadašnje sklonište nije primjereno, ali i mi smo ponudili sredstva da pomognemo sestrama Sambrailo. Žao nam je da sve to nismo mogli prije, ali Županija nije sama to mogla”, kazao je Dobroslavić.
Dajak je reagirao na odgovore te je dodao kako se s Korčule i iz Orebića do Dubrovnika javnim prijevozom može doći samo 4 puta tjedno. Istaknuo je kako Županija prema zakonu mora imati sklonište, a ne plan za sklonište za životinje.
“Projekt rekonstrukcije ceste Račišće – Korčula, koja bi se sufinancirala iz EU i državnih sredstava. Do mene je došla informacija kako se manja grupa građana toj rekonstrukciji protivi. Ta je rekonstrukcija bila u svim planovima svih dosadašnjih vlastodržaca na Korčuli. Molim da mi župan odgovori postoje li oponenti koji žele zaustaviti realizaciju ovog strateškog projekta?”, pitao je vijećnik Alan Farac (HDZ). Njega je zanimalo i ulaganje Županije u školstvo na Korčuli.
“Vrijednost ceste je 170 milijuna kuna i 100 posto je osigurano financiranje. Obaviješten sam da postoji prigovor ili tužba od grupe građana. To je njihovo pravo,ali me čudi da investiciju koja njima donosi dobit, žele spriječiti. Nadam se da će ŽUC to razriješiti i da neće dovesti u pitanje projekt i činjenicu da će Korčula izgubiti i 170 milijuna kuna i uređenu cestu”, kazao je župan.
Za školu u Lovištu,koja je stajala 1, 3 milijun kuna, kazao je kako je mala, ali je osigurala uvjete, koje učenici i nastavnici dosad nisu imali. Za OŠ Petra Kanavelića kazao je kako su obnovljeni ravni krovovi kao i klimatizacija zgrade. Za OP Smokvica je kazao kako očekuje da će obnova početi sljedeće godine.
Marko Giljača (Srđ je Grad) postavi je tri pitanja na temu gospodarenja otpadom.
Prvo pitanje vezano je za Plan upravljanja otpadom Župe dubrovačke, koja jedina od svih gradova i općina u Županiji taj plan nije donijela unatoč zakonskoj obvezi.
“Načelnik općine Silvio Nardelli u medijima je izjavio čak 4 puta da taj Plan ne služi ničemu, čime je povrijedio i Zakon i odluke Vlade, koje je morao ispuniti, molim Vaše mišljenje o tome”, kazao je Giljača.
“Čuo sam da Plan Župe dubrovačke nije donesen, moraju ga donijeti, ali i bez plana oni moraju raditi sve da se usklade sa županijskim planom, odnosno odvajati sortirati i vratiti u ponovnu upotrebu 60 posto otpada”, odgovorio je Dobroslavić.
Drugo pitanje vezano je za trasiranje obavljeno u Lučinom razdolju, gdje bi se trebao graditi Centar za gospodarenje otpadom. “Bio sam na mjestu gdje je rađeno trasiranje prema geodetskim kvotama. Mjesto gdje bačena boja, točnije kvota 317, nije u obuhvatu CGO Lučevog razdolje i daleko je od bilo kakvog ponora, imam dokaze. Angažirao sami geodeta i odgovorno tvrdim kako je ova kvota 310 metara udaljena od najbliže granice obuhvata CGO-a. Znači javnost je ravnatelj Agencije za gospodarenje otpadom krivo informirao, kad je izjavio da je trasiranje obavljeno u obuhvatu Centra. Molim Vaš komentar na izjave gospodina Bačića.
“Ostatak otpada, koji se ne može razdvojiti 40 posto treba primati Centar za gospodarenje otpadom i tome nema alternative. Što se tiče trasiranja, svi su i dosad bili podložni primjedbama. Projekt razvijamo više od 10 godina sa svim poteškoćama. Siguran sam da je trasiranje provedeno kako treba, svi imaju pravo na prigovor”, kazao je župan.
“Ministar Ćorić je bio u Gradu i kazao nam da ne smijemo kritizirati Lučino razdolje. Jeste li s njim razgovarali o prijavi koju smo poslali Europskoj komisiji, jer je on odgovoran za tu prijavu, jer je on potpisao povećanje dodatnih 20 posto sredstava i poslao podatke izrađivaču studije izvediovsti. Jeste prijavili premijeru da je ministar ugrozio javna sredstva, proračune županije i države i time i ovaj projekt?”, pitao je Giljača.
“Što se tiče ministra Ćorića, mislim da je napravio sve ispravno, ali nikoga ne želim braniti. Ako bude prigovora, raspravljat će se o tome, ali mi alternativu ovom Centru nemamo”, zaključio je Dobroslavić.
Giljača je na ove odgovore kazao kako nije govori o recikliranju ni o lokaciji, nego o odgovornosti ljudi koji upravljaju, kao što je Nardelli, kao što je ravnatelj Agencije za gospodarenje otpadom, kao i ministra Ćorića koji je poslao krive podatke povećavši za 20 posto količinu otpada. “Pitao sam Vas možete li imati povjerenja u te ljude?”, kazao je Giljača.
Župan je odgovorio kako je Nardelli odličan načelnik, a neka općinski vijećnici rasprave ovaj problem, dodao je kako ne vidi nikakvu odgovornost ravnatelja Agencije za gospodarenje otpadom DNŽ Josipa Bačića, kao ni ministra Ćorića.