26.8 C
Dubrovnik
Ponedjeljak, 7 srpnja, 2025
HomeNaša čeljadKnjige po izboruZrinka Lucianović i Vesna Miović otkrile su nam pisane izvore o epidemiji...

Zrinka Lucianović i Vesna Miović otkrile su nam pisane izvore o epidemiji kuge u Dubrovniku

Ponudu da napišem popis knjiga za rubriku „knjige po izboru“ dobila sam na samom kraju priprema za izložbu „COVID-19 i kuga – sadašnjost u prošlosti“. Nakon višemjesečnog bavljenja isključivo ovom problematikom teško mi se bilo prebaciti na neko drugo područje. Zato sam Katarini predložila da Vesna i ja umjesto toga pripremimo popis literature vezane uz tematiku izložbe, radnog naziva „Za one koji žele znati više“. Navedeni članci i knjige su nadogradnja sadržaju prezentiranom na izložbi, koja pak donosi veći broj prvi put objavljenih i obrađenih dokumenata iz bogate riznice Državnog arhiva u Dubrovniku.

Popis sastavile: Vesna Miović i Zrinka Lucianović

Netko mudar jednom je rekao: narod koji ne poznaje svoju prošlost nema budućnost. Pozivamo Vas da nam se pridružite u proučavanju naše povijesti. Uistinu se imamo čime ponositi!

Gordan Ravančić – Vrijeme umiranja. Crna smrt u Dubrovniku 1348.-1349. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2010.

Ova knjiga izvrstan je uvod u problematiku srednjovjekovnih epidemija kuge s naglaskom na Dubrovnik. Pored osvrta na europske epidemije kuge od antike do 14. stoljeća, služeći se bogatom građom dubrovačkog i zadarskog arhiva, autor opisuje reakciju stanovništva i vlasti na kugu u Dubrovniku u 14. stoljeću. Reakcija stanovništva vidljiva je iz znatnog porasta broja oporuka sastavljenih u notarijatu. Reakcija vlasti bila je prvenstveno motivirana očuvanjem gospodarstva Grada i prije svega ogleda se kroz organizaciju Zdravstvenog ureda ali i kroz prilagodbu legislative u području nasljeđivanja.

Jurica Bačić – Nekad u Dubrovniku: Higijensko epidemiološke prilike u Dubrovniku u XV. stoljeću, Dubrovnik: Dubrovnik zdravi grad, 1990.

Poznati dubrovački liječnik Jurica Bačić, napisao je više knjiga iz povijesti medicine u Dubrovniku, a u ovoj daje detaljni prikaz higijenskih i epidemioloških prilika u Dubrovniku u 15. stoljeću, iz kojeg se vidi koliko je Republika bila napredna u brizi za zdravlje.

Risto Jeremić i Jorjo Tadić – Prilozi za istoriju zdravstvene kulture starog Dubrovnika, I. Beograd: Centralni higijenski zavod, 1938.

Knjiga je vrlo zanimljiva jer daje prikaz higijenskih i zdravstvenih prilika u Dubrovačkoj Republici, kratke biografije liječnika Republike, kao i kronologiju zaraznih bolesti, uglavnom epidemija kuge

Zlata Blažina-Tomić – Kacamorti i kuga; Utemeljenje i razvoj zdravstvene službe u Dubrovniku. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2007.

Monografija temeljito i sistematično opisuje razvoj, organizaciju i djelovanje zdravstvene službe u Dubrovačkoj Republici u doba najvećih epidemija kuge. Pokazuje kako je Dubrovnik zahvaljujući odličnoj organizaciji i inovativnom pristupu prednjačio u Europi te prikazuje značaj javno-zdravstvenih dostignuća Republike za razvoj javnog zdravstva uopće.

Rina Kralj-Brassard – Grad i kuga: Dubrovnik 1691. godine, Anali HAZU Zavoda za povijesne znanosti u Dubrovniku 54/1 (2016): 115-170.

Ovaj članak dubrovačke povjesničarke Rine Kralj-Brassard posebno je zanimljiv iz današnje perspektive. U njemu se mogu lako prepoznati situacije poput traženja nultog pacijenta, identifikacije kontakata zaraženih, određivanje izolacije za kontakte zaraženih. Autorica analizira protukužne mjere i njihovu primjenu, ali i troškove obrane od kuge.

Bogdan Krizman – Mémoire Bara Bettere austrijskom generalu T. Milutinoviću o Dubrovačkoj Republici iz 1815. godine, Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku 1 (1952): 423-464.

Baro Bettera bio je jako zanimljiva osoba, cijenjeni činovnik Republike, za francuske uprave ostao je općinski tajnik, a nakon dolaska Austrijanaca u Dubrovnik sudjelovao je u akcijama za obnovu Republike zbog čega je i zatvoren. Na kraju je postao vjerni austrijski podanik. Za potrebe civilnog i vojnog guvernera Dubrovnika i Albanije, generala Todora Milutinovića precizno je opisao ustrojstvo Dubrovačke Republike, a nama je bio posebno zanimljiv dio koji se odnosi na sanitarni kordon i na činjenicu da dubrovačka država nije ograničavala troškove Zdravstvenog ureda

Grupa autora – Lazareti u Dubrovniku: početak karantenske službe u Europi, ur. Ante Milošević. Dubrovnik: Zavod za obnovu Dubrovnika, 2018: 13-49.

Monografija o Lazaretima svojevrsni je multidisciplinarni katalog povijesnih, medicinskih, arhitektonskih, građevinskih i kunst-historijskih znanja o Lazaretima na Pločama. Nastala je u sklopu projekta „Lazareti-kreativna četvrt Dubrovnika“

Zdravko Šundrica – Arhivsko gradivo o izgradnji Lazareta na Pločama, Tajna kutija dubrovačkog arhiva, II, ur. Vladimir Stipetić, Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2009: 11-116.

Autor je prikazao odluke Senata i Malog vijeća koje se tiču izgradnje Lazareta na Pločama, zatim troškove izgradnje, kao i promet putnika i robe u Lazaretima u 18. stoljeću.

Patrick Deville – Kuga i kolera, Zagreb: Edicije Božičević, 2019.

Za kraj predlažemo romansiranu biografiju francuskog mikrobiologa Alexandrea Yersina,  učenika Louisa Pasteura. On je otkrio jedan od najsmrtonosnijih bacila u ljudskoj povijesti, uzročnika bubonske kuge, koji je po njemu dobio ime Yersinia Pestis.

Umjesto desete knjige prilažemo dodatni popis literature za one koji žele znati još više, a kada se upustite u čitanje, htjet ćete saznati još i više:

Bazala, Vladimir. Pregled povijesti zdravstvene kulture Dubrovačke Republike. Zagreb: Dubrovački horizonti, 1972.

Gelcich, Giuseppe. Delle istituzioni marittime e sanitarie della Repubblica di Ragusa, Trieste, 1882: 34-47.

Grmek, Mirko Dražen. »Le concept d’infection dans l’antiquit et au Moyen-Age, les anciennes mesures sociales contre les maladies contagieuses et la fondation de la première quarantaine à Dubrovnik (1377).« Rad JAZU 384 (1980): 9-55.

Đorđević, Slobodan i Katarina Carić, »Podaci o radu i organizaciji zdravstvene službe u Dubrovačkoj Republici prema zapisima Bara Betere.« Acta Historica Medicinae Pharmaciae Veterinae 3/1-2 (1963): 110-124.

Bazala, Vladimir. »Calendarium Pestis (II).« Acta historica medicinae, pharmaciae, veterinae 2 (1962): 72-87.

Bazala, Vladimir. Della peste e dei modi di preservarsene nella Republica di Ragusa (Dubrovnik). Zagreb: vlastita naklada, 1952.

Blažina-Tomić, Zlata. »Interakcija dubrovačkih vijeća i javnih zdravstvenih službenika (officiales cazzamortuorum) za vrijeme epidemija u četrnaestom i petnaestom stoljeću.« Rasprave i građa za povijest znanosti 1 (1989): 1-16.

Fatović-Ferenčić, Stella. »Šestota obljetnica karantenskog lazareta na otoku Mljetu u ozračju odluke Velikog vijeća 1377. godine.«, u: 600. obljetnica karantenskog lazareta na otoku Mljetu s početkom djelatne uslužnosti dezinfekcije, ur. Josip Bakić, Rajko Dujmović, Dubrovnik: “Cian” (Split), “Dezinskecija” (Rijeka), “Sanitacija” (Zagreb), “Sanitat” (Dubrovnik), 1997: 35-44.

Lučić, Josip. »Arhivska građa o kugi u Dubrovniku godine 1526.-1527. i obitelj Držić.« Rasprave i građa za povijest znanosti HAZU 3 (1992): 17-57.

Bazala, Vladimir. »Pomorski lazareti u starom Dubrovniku.«, u: Dubrovačko pomorstvo, ur. Josip Luetić, Dubrovnik, 1952: 296-303.

Mitić, Ilija. »O poslovanju dubrovačkih lazareta na Pločama krajem 18. stoljeća.« Dubrovnik 4 (1977): 98-102.

Vekarić, Nenad. »Kuga u Čepikućama 1815/6. godine.« Zbornik Dubrovačkog primorja i otoka 2 (1988): 135-139.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA