25.8 C
Dubrovnik
Utorak, 22 lipnja, 2021
NaslovnicaNaša čeljadLjudi NazbiljVlaho Hrdalo, odvjetnik koji ima znanja i iskustva sa sve popularnijom kriptovalutom

Vlaho Hrdalo, odvjetnik koji ima znanja i iskustva sa sve popularnijom kriptovalutom

U svijet blockchaina i kriptovaluta sam ušao prije nekih 5 godina s tim da me nije toliko privuklo spekuliranje koliko “ideologija” – pojašnjava prvi odvjetnik u Hrvatskoj s ekspertizom u blockchainu, 36 – godišnji Dubrovčanin Vlaho Hrdalo koji posljednjih godina živi na relaciji Dubrovnik – Zagreb gdje ima ured specijaliziran za IT pravo. Rodio se u Šibeniku, ali je od najmlađih dana živio u Dubrovniku, išao je u Gimnaziju pa otišao na fakultet u Zagreb gdje je i ostao. Prije nego je upisao pravo, honorarno se bavio novinarstvom i to u sportskim rubrikama, od lokalnih do nacionalnih medija.

Čime vas je u odabiru životnog poziva privuklo pravo? Odvjetništvo je bilo logičan slijed, a specijalizirali ste se za IT pravo. Voditelj ste jedine i novoosnovane Radne grupe za digitalnu transformaciju, prvi odvjetnik u RH s ekspertizom u blockchainu te predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalutu. Završili ste poslijediplomski studij diplomacije s disertacijom na temu digitalne privatnosti i digitalnih sloboda.

-Ne znam što me točno privuklo pravu, vjerojatno američki filmovi iz sudnice. Da, moj ured se specijalizirao za IT pravo, zastupamo dosta startupa s posebnim naglaskom na blockchain i kriptovalute. Ja sam bio jedan od osnivača i trenutni sam predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute. Osim toga sam, kako ste naveli, i predsjednik Radne grupe za digitalnu transformaciju odvjetništva pri Hrvatskoj odvjetničkoj komori te trenutno radimo na tome da se ponešto modernizira način pružanja odvjetničkih usluga što bi uključivalo i konzultacije putem posebne aplikacije i svašta nešto, ali za detalje je još prerano jer još uvijek zasjedamo.

Što je presudilo Vašem interesu za blockchain i kriptovalutu?

-U svijet blockchaina i kriptovaluta sam ušao prije nekih 5 godina s tim da me nije toliko privuklo spekuliranje koliko “ideologija” jer mi je jednom zgodom jedan poznanik objasnio blockchain do detalja i tad sam shvatio da je to jedini sustav na svijetu koji nema penalizacije – ako želite pisati lažne transakcije, možete slobodno, sustav je jači od toga i transakcija vam neće proći, ali nitko vas neće kazniti; ako želite iskopirati programski kod bitcoina i nazvati ga “bitcoin dubrovnik”, možete slobodno jer na blockchainu nema autorskih prava kojih ja osobno nisam ljubitelj. Sve to mi se jako svidjelo pa sam se uključio.

Kako biste osobi koja malo zna o digitalnom novcu pojasniti o čemu je tu riječ?

-Ako me pitate kako nekome pojasniti kriptovalute, najlakše je reći – svijet koji želi da je svatko svoja banka. Svijet koji predviđa novac odvojen od države. Kriptovalute su nastale uslijed recesije 2008. i nepoznati autor prve kriptovalute bitcoina, a koji se naziva Satoshi Nakamoto u prvi blok bitcoina ugradio je referencu na bailout banaka koji se u to vrijeme odvijao. Kriptovalute su posebne po tome što su digitalna imovina koja se ne može kopirati – isti pdf možete poslati i meni i još nekome, ali isti bitcoin ne možete dvaput potrošiti. To se postiže tako što je provjeravanje transakcija povjereno svima, a ne nekom središnjem tijelu zbog čega je praktički nemoguće krivotvoriti transakciju jer bi za takvo što bilo potrebno nagovoriti preko 50% sudionika (koji se medjusobno ne poznaju) da potvrde lažnu činjenicu.

Najčešće se spominje bitcoin koji je nedavno premašio vrijednost od 50 tisuća dolara… na koji način se ulaže u takav novac, kako se njime plaća? Naime, pročitala sam kako se odvjetničke usluge u RH mogu platiti bitcoinom i etherom…. kako?

-Pogrešno je gledati kriptovalute kroz prizmu bitcoina jer ih ima mnoštvo jako zanimljivih i naprednijih, ali bitcoin ostaje eponim i simbol cijelog ekosustava. Zato vjerojatno i veliki ulagači koji odnedavno ulaze u bitcoin kao sto su Tesla i Microstrategy ulazu upravo u njega. Kako kupiti kriptovalute? Isto kao i klasične valute, preko mjenjača. Najpoznatija hrvatska je Bitcoin Mjenjačnica koja omogućava kupovanje bitcoina i u poslovnicama Hrvatske pošte. Kriptovalutama se zapravo plaća vrlo jednostavno – korištenjem aplikacije i skeniranjem koda.

Da, u Hrvatskoj je mnoštvo usluga koje se mogu platiti kriptovalutama, a nedavno je i jedan veliki lanac benzinskih postaja omogućio plaćanje goriva kriptovalutama pomoću opet hrvatskog servisa Paycek.

Koji su rizici ulaganja u kriptovalutu i tko se sve može odvažiti na takvo ulaganje, kako se prati njena vrijednost?

-Najveći rizik ulaganja je naravno ostvarivanje gubitka, ali je tehnički gledano držanje kriptovaluta vrlo sigurno pri čemu se dodatno možete zaštititi ako ih držite na tzv. cold walletu (digitalnom novčaniku koji nije spojen na internet). Drugi rizik toga što je svatko svoja banka što ne postoji središnje tijelo koje će vam vratiti vaš ključ ako ga izgubite. Što se tiče trgovanja, uvijek se treba držati maksime da se ne ulaže više nego što ste spremni izgubiti.

Kako se povećava vrijednost kriptovalute na tržištu?

-Vrijednost pojedine kriptovalute ovisna je o ponudi i potražnji na tržištu. Bitcoin ima na određeni način ugrađenu tu potražnju jer je unaprijed utvrđen ukupni iznos bitcoina koji će ikada nastati i iznosi 21 milijun – trenutno ih je oko 18,6 milijuna, a zadnji će nastati tek za nekih 120 godina. Recentni rast vrijednosti kriptovalute duguju dvjema okolnostima – činjenici da središnje banke pojačano tiskaju novac zbog koronakrize što izaziva strah kod ulagača da će vrijednost novca pasti uslijed inflacije te pojava decentraliziranih financija (DeFi), automatskih protokola za kredite, štednju i financijske proizvode na blockchainu.

Hoće li kriptovaluta istisnuti i u kolikom bi se vremenskom razdoblju to moglo dogoditi, ovaj “opipljivi” novac, što se u odnosu na kriptovalutu događa s vrijednošću primjerice, eura, dolara, valuta u kojima ljudi u svojim državama štede?

-Kriptovalute će vjerojatno istisnuti “opipljivi” novac, ali tek u kombinaciji ovih “slobodnih” kriptovaluta kao sto je bitcoin i “državnih” ili CBDC (central bank digital currency) kriptovaluta koje će biti pod kontrolom središnjih banaka pa i neće biti posebno različite od sadašnjeg, fiat novca. Važno je napomenuti da ni novac koji nazivate “opipljivi” ne postoji u onoj količini u kojoj je u opticaju, za razliku od bitcoina. Ako štedite u euru i on zadržava svoju vrijednost, teoretski ste na nuli iako ste zapravo na gubitku zbog inflacije koja je veća od kamatne stope na štednju koju ćete dobiti u banci – u nekim državama banka naplaćuje vama kamatu zato što vam “čuva” novac.

Postoji li u našoj zemlji neka službena instanca, savjetovalište za one koji bi se htjeli upoznati s mogućnostima ulaganja u kriptovalutu?

-Najbolje mjesto za informiranje je svakako naša udruga i web stranica – ubik.hr te forum na adresi forum.ubik.hr. Redovito održavamo evente, trenutno u online okruženju zbog epidemioloških mjera, ali evo baš posljednji o decentraliziranim financijama je bio jako posjećen te je snimka dostupna na youtubeu. Interes iz godine u godinu raste, ali svakako korelira s ovakvim jakim porastima cijene pa ponešto splasne kad prođe tzv. bull market. Ali trend je svakako uzlazan.

Koliko su ljudi u Hrvatskoj zainteresirani za to, koliko ih je u to aktivno uključeno i je li riječ o mlađim ljudima ili nema pravila?

-Teško je procijeniti i brojčano iskazati koliko Hrvata sudjeluje u kriptovalutama, ali vidljivo je da ta brojka raste. Mlađi ljudi svakako su prvi prihvatili blockchain tehnologiju za koju kažemo da je prva koja je nastala nativno na internetu – nije preseljena na internet kao što su primjerice mediji ili bankarstvo koji su prvo nastali u fizičkom svijetu. Ali i druge skupine ljudi se zanimaju jer ne morate kupiti cijeli bitcoin ili cijeli ether, možete uložiti 50 kuna i priuštiti si da testirate mogućnosti koje tehnologija pruža. Nisu samo kriptovalute one koje preuzimaju ulogu novca, tu su i NFT tokeni koji su jedinstveni digitalni reprezentanti neke imovine (možete primjerice Picassovu sliku podijeliti na 1000 dijelova i prodavati svaki od njih zasebno, a netko će možda kupiti jedan takav dio očekujući porast vrijednosti cijele slike pa time i svog dijela).

Jesu li za ovo ipak zainteresiranije velike kompanije, svjetske , nego pojedinci, “obični” građani?

– Sada se kompanije pojačano interesiraju, čak i banke koje bi najradije bile zaustavile bitcoin na njegovom početku da su mogle. Ali izvorni su mu zamah i popularnost dali netizeni – stanovnici interneta.

Fotografija: Marko Lukunić / Pixsell











Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

Komentar tjedna by Lidija Crnčević

Put oko Svijeta

Slatki život Alise Nenadić