26.8 C
Dubrovnik
Subota, 13 srpnja, 2024
NaslovnicaVijestiTko i kako "štiti" dubrovačka stabla i zelenilo? GUP

Tko i kako “štiti” dubrovačka stabla i zelenilo? GUP

Lokacijska dozvola i izvjesna gradnja nove stambeno-poslovne zgrade u Šipčinama, pokraj popularno nazvane Karingtonke, potegnula je rasprave o zaštiti vrijednog zelenila u užem dijelu grada, a s obzirom na silne zelene politike EU i Hrvatske, koje, među ostalim promoviraju sadnju stabala u gradovima.

Zanimalo nas je kako Grad štiti svoje zelene površine, odnosno jesu li vrijedna stabla na građevinskim česticama na neki način zaštićena.

Odgovori koje smo dobili iz gradske uprave, mogu se sumirati u jednu rečenicu. Stabla štiti Generalni urbanistički plan.

U zelenim zonama ona su uistinu i zaštićena, ali na građevinskim zemljištima, priča je nešto drugačija. Slijede pitanja i odgovori.

Ima li Grad Dubrovnik registar vrijednih stabala na užem području Grada?

Generalnim urbanističkim planom definirane su javne zelene površine (javni parkovi, vrtovi, perivoji, spomen park Daksa) te zaštitne zelene površine (zaštitno i krajobrazno zelenilo: Spomen park Daksa i park šuma Petka). Katastar zelenih površina posjeduje Vrtlar Dubrovnik koji brine o održavanju i uređenju zelenih zona.

Tko procjenjuje koja su stabla vrijedna, a koja nisu, odnosno koja se zbog gradnje mogu, a koja ne mogu ukloniti? Kako je to regulirano na privatnim parcelama?

Nakon izrade geodetske snimke, ovlaštena osoba (npr. agronom, krajobrazni arhitekt, inženjer šumarstva) izrađuje elaborat valorizacije zelenila s procjenom boniteta stabala. Ovaj postupak na jednak način se primjenjuje i na privatnim parcelama.

Je li se pri izdavanju građevinskih i lokacijskih dozvola za gradnju vodi računa o stablima i vrijednom zelenilu na parcelama? Ako da kako?

Generalnim urbanističkim planom Grada Dubrovnika definiran je hortikulturno uređen teren, odnosno hortikulturno uređena površina, koja se definira kao teren koji se obračunava kao minimalni postotak zelenila na građevnoj čestici, a koji se odnosi isključivo na vrijedno prirodno i uređeno zelenilo, bez popločanja, terasa i parkirališta. Najmanje 30% građevne čestice mora biti hortikulturno uređen teren.

Nadalje, u svrhu zaštite visokovrijednog zelenila obvezno je sačuvati i ukomponirati visokovrijedno zelenilo u buduću kompoziciju građevinske čestice. Obvezno je prikazivanje postojećih i planiranih zelenih površina u svim vrstama akata o gradnji.

Geodetskim metodama potrebno je snimiti i vrednovati sva odrasla stabla te ih prikazati na situaciji pri podnošenju zahtjeva za dokumente kojima se regulira građenje i uporaba građevine kako bi građevine bile maksimalno uklopljene u postojeću vegetaciju te kako ne bi narušavale krajobrazne i panoramske vrijednosti prostora u kojem se nalaze.

Mogu li prema Zakonu i prostornim planovima, službenici Grada prilikom izdavanja dozvola zaštititi neko stablo? Kako, ako mogu? Tko to nakon izgradnje kontrolira?

Generalnim urbanističkim planom Grada Dubrovnika i to prema članku 57. propisano  je da je potrebno na građevinskoj čestici zadržati zelenilo prve i druge kategorije boniteta. Za eventualno uklanjanje stabla niže kategorije boniteta na građevinskoj čestici obvezna je nadosadnja stabala iste ili više kategorije boniteta.

Članak 131. istog  Plana propisuje da je prije planiranja zahvata na građevinskom području potrebna  izradba elaborata valorizacije postojećeg zelenila te pri potrebi uklanjanja, određivanje kompenzacijskih uvjeta tj. vrijednosti zamjenskog zelenila, zelenilo I. i II. kategorije boniteta ne smiju se uklanjati te je u okviru idejnog rješenja potrebno priložiti situaciju hortrikulturnog uređenja građevinske čestice.

Kako se štite preostale zelene zone u Gradu?

Kao što je prethodno navedeno, Generalnim urbanističkim planom definirane su javne zelene površine (javni parkovi, vrtovi, perivoji, spomen park Daksa) te zaštitne zelene površine (zaštitno i krajobrazno zelenilo: Spomen park Daksa i park šuma Petka).

Javne zelene površine planirane su na površinama koje se moraju krajobrazno urediti, a unutar kojih je moguće uređenje pješačkih staza, odmorišta, paviljona, dječjih igrališta, javne rasvjete te opremanje urbanom opremom.

Javne zelene površine obuhvaćaju postojeće i planirane parkove, igrališta te ostale javne zelene površine uz prometne koridore, biciklističke ili pješačke staze te zelene površine na područjima koja nisu primjerena gradnji, a u kontaktnom su području s prometnim površinama.

Definirana su i posebno vrijedna područja prirode zaštićena sukladno Zakonu o zaštiti prirode (npr. Otok Lokrum – posebni rezervat šumske vegetacije, park šuma Velika i Mala Petka, stablo azijske platane na Brsaljama – spomenik parkovne arhitekture).

Također se u GUP-u navode uvjeti uređenja i očuvanja spomenutih zelenih zona.

Iz Gradske uprave napominju kako je ove je  godine okončana izrada Krajobrazne osnove za administrativno područje Grada Dubrovnika.

Rezultati Krajobrazne studije primijenit će se u prostorno planskoj dokumentaciji Grada Dubrovnika i ostalim sektorskim dokumentima i razvojnim strategije te će poslužiti kao polazište za održivi razvoj prostora Grada. Sastavni dio krajobrazne studije su i smjernice za izradu Strategije zelene infrastrukture i Akcijskog plana zelene infrastrukture. Izrada Strategije i Akcijskog plana je prijavljena u okviru Programa transnacionalne suradnje Središnja Europa 2021. – 2027.  kroz projekt  URBan GReen INfrastructure framework u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i partnerskim institucijama iz Slovenije i  Republike Češke, uz podršku DURA-e. Glavne aktivnosti za područje Grada Dubrovnika se uz izradu Strategije zelene infrastrukture i Akcijskog plana zelene infrastrukture odnose i na  pilot aktivnosti uređenja pojedinih  zelenih javnih površina.

Uređenje Graca, parka u Pilama i na Brsaljama

Grad Dubrovnik ima spremno ili priprema više projekta ovog tipa za prijavu na natječaje za EU sufinanciranje.

Prvenstveno, Park Pile-ljetna pozornica, Park Gradac i Park platana su projekti koji su pripremljeni za prijavu na financiranje putem ITU mehanizma kao dio mreže zelene infrastrukture.

Naime, ukupna sredstva koja će kroz ovaj mehanizam biti na raspolaganju za 22 urbana područja u RH iznose 5,16 milijardi kuna za provedbu projekata u sklopu integriranog teritorijalnog ulaganja i održivog urbanog razvoja, a među više područja uključen je i segment zelene infrastrukture:  parkovi, drvoredi, sadnice, dječja  igrališta, manji sportski tereni u okviru parkova i slično.

Također, uskoro očekujemo i raspisivanje poziva Ministarstva turizma i sporta za JLRS-e i povezane ustanove/društva na kojega Grad Dubrovnik planira prijaviti Park oko platana i Park Pile.

Podsjećamo da je Grad Dubrovnik presudom Općinskog suda preuzeo vlasništvo nad parkom na Babinom Kuku površine 16.943 metra kvadratna. Ovaj prostor zadržat će svoju primarnu namjenu te će ostati zelena zona za rekreaciju i javni prostor za sve građane, odgovorili su nam iz gradske uprave.

Suma sumarum ovog cijelog odgovora je kako su one zone koje su u GUP-u proglašene zelenim zonama uistinu zaštićene, dok zelenilo i stabla na građevinskim parcelama ovise o dobroj volji investitora.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA