Informacije nacionalnih medija kako poslodavci u turizmu ove sezone, radnicima sezoncima uz plaću ne nude i besplatan smještaj i obrok, izazvala je veliku pozornost, no to se ne odnosi i na dubrovačko područje.
Ovdje radnike koji će odraditi sezonu, za koju još ne znamo kakva će biti, poslodavci već godinama nastoje privući besplatnim smještajem. Najveći među dubrovačkim poslodavcima u turizmu grupacije Valamar i ALH za smještaj svojih sezonskih radnika još su prije par godina sagradile i posebne zgrade, koliko im je taj problem opterećujući za organizaciju poslovanja.
Đani Banovac, predsjednik dubrovačkog Ceha ugostitelja pri HOK-u potvrđuje kako poslodavci upravo besplatnim smještajem pokušavaju privući sezonske radnike i da tu nema promjena. Kako je nedostatak stanova na dubrovačkom području ogroman, poslodavci u turizmu veliki su zakupci nekretnina većeg kapaciteta za smještaj radnika čiju je kvalitetu i uvjete koje prostor za smještaj mora imati propisala i država Pravilnikom o boravku državljana trećih zemalja u Hrvatskoj.
Jadranski luksuzni hoteli svojim sezonskim radnicima osiguravaju besplatan smještaj za vrijeme trajanja ugovora o radu, a ukupno trebaju osigurati smještajne kapacitete za nešto više od 400 radnika, odgovaraju.
– Dio zaposlenika smješten je u objektima namijenjenima za potrebe zaposlenika, dok je za veći broj zaposlenika osiguran smještaj putem najma stanova i kuća. Radnicima koji samostalno organiziraju smještaj troškovi najma sufinanciraju se do određenog iznosa – odgovorili su iz ALH.
Slično je i kod drugih poslodavaca na dubrovačkom području.
Nikolina Trojić, predsjednica Županijske komore Dubrovnik kaže kako je kod nas tako iz jednostavnog razloga što ni radne snage niti smještaja, nema ni za lijeka. Očekivati da će neki stranac tražiti smještaj je malo vjerojatno. Veća je potražnja za radnom snagom, nego je ponuda i naši se moraju za njih pobrinuti, kaže Trojić i dodaje kako je pružanje besplatnog smještaja radnicima i naša komparativna prednost na globalnom tržištu radne snage:
– Nikad nisam čula da netko svojim radnicima naplaćuje smještaj i hranu, nego im mnogi plaćaju i režije. Kada strani radnik dođe ovdje na posao on računa koliko će mu ostati novaca na kraju mjeseca. Kad izračuna kolika je plaća u Njemačkoj ili Francuskoj, a koliko mu tamo nakon svih troškova ostane da pošalje doma, onda pristane raditi devet mjeseci u Hrvatskoj. To nam je komparativna prednost zbog koje recimo Filipinci biraju nas pred drugim zemljama. I poslodavci radije biraju Filipince jer je za njih brže ishoditi papire i dozvole za rad, sve ide preko ministarstva, što je u aktualnim geopolitičkim okolnostima upitno hoćeš li dobiti i kada dozvolu za radnika – govori Nikolina Trojić, predsjednica Županijske komore Dubrovnik.
I u Sindikatu turizma i usluga Hrvatske kažu kako je vrlo ograničen broj poslodavaca koji radnicima ne nudi smještaj, no njih u vezi toga brine nešto drugo – odnos prema domaćim ljudima koji rade u turizmu.
– Naši su ljudi nezadovoljni činjenicom da strani radnici imaju plaćen smještaj i put i obroke i pranje rublja i praktički im ostane cijela plaća, a naši moraju plaćati i prehranu i stanovanje i struju, vodu itd. Tu Sindikat traži da se dogovori da se našim ljudima ipak dade neki stimulans kada strani radnici odu doma, krajem sezone da se isplati neka nagrada u vidu stimulacije upravo na osnovu te razlike između naših i stranih radnika – govori Eduard Andrić predsjednik STUH-a.
Potvrđuje kako i Sindikat zna za ove situacije da pojedini poslodavci više radnicima ne plaćaju smještaj, no kaže to još uvijek nije rašireno:
– Zaista bi trebali raditi pod istim uvjetima, zašto platiti smještaj strancima, a našima kojima mjesto stanovanja nije gdje rade, ne plaćaju ništa. Uvijek smo govorili da se ne smije dogoditi da stranci ruše cijenu rada, a nažalost, sada se s ovom minimalnom plaćom i strancima koji su voljni raditi za te minimalne plaće došli u poziciju da se približila plaća jednostavnih i složenih poslova što je pogubno. Jednostavno izgubit ćemo stručne ljude u turizmu koji su biti da bi imali kvalitetnu sezonu. S druge strane puno je oglasa gdje Austrijanci Nijemci nude poslove upravo s plaćenim smještajem i većim plaćama. Tako i ove godine imamo situaciju da se smanjio broj domaćih radnika koji će odrađivati sezonu, a porastao je broj sezonaca koji su potrebni. Za ovu situaciju krivim i poslodavce i državu koja bi trebala naći načina da promjeni poreznu politiku i oslobodi prostor da se radnicima podigne plaća, da osobni odbitak bude u visini minimalne plaće – objašnjava predsjednik STUH-a Andrić koji je prošlog mjeseca potpisao Kolektivni ugovor u turizmu i uslugama, u kojem su ostala četiri razreda složenosti poslova koji idu od 1050 eura bruto za jednostavne poslove za minimalnu plaću, do 1250 eura bruto plaće za najsloženije poslove.
