32.8 C
Dubrovnik
Srijeda, 17 srpnja, 2024
NaslovnicaVijestiSljedi nam bitka za javno pomorsko dobro - Srđevci i Možemo upozorili...

Sljedi nam bitka za javno pomorsko dobro – Srđevci i Možemo upozorili na zamke novog prijedloga Zakona

Srđ je Grad i Možemo danas su na konferenciji za novinare na Lapadskoj obali u Dubrovniku upozorili na opasnosti koje nosi novi nacrt prijedlog Zakona o pomorskom dobru. Prije svega to je mogućnost davanja zatvorenih koncesija na pomorsko dobro u nenaseljenim mjestima, davanje koncesije na 99 godina, ali i slab nadzor nad korisnicima koncesija. Kako su objasnili plaže na kojima nema naselja, a ima neki ugostiteljski objekt, mogle bi postati zatvorene za javnost. Pozvali su građane da aktivno sudjeluju u javnoj raspravi o ovom prijedlogu zakona upozoriovši kako je obala i prema Ustavu javno dobro, ali i zajednički resurs, koji ne smijemo prepustiti pojedincima.

Na konferenciji za novinare govorili su županijski vijećnik Marko Giljača, saborska zastupnica Sandra Benčić i gradski vijećnik Đuro Capor.

Pomorsko dobro je naš najvrjedniji prirodni resurs

Marko Giljača informirao je novinare o brojnim tribinama o obali koje su se tijekom posljednjih mjeseci održavala diljem jadranske obale od Dubrovnika do Istre i o zaključcima tribina iz svjedočanstava građana koji su na njima sudjelovali.

Svi smo očekivali izmjene zastarjelog Zakona o pomorskom dobru iz 2003., ali smo očekivali puno kvalitetniji zakon, nismo zadovoljni. Važnost kreiranja politika kojima će se upravljati obalnim područjem je ono što već duže vrijeme zagovaramo. Ove godine smo krenuli s nizom tribina i kampanjom o zaštiti obale, koja je krenula iz Dubrovnika i nastavila se sve do Pule, a prošli tjedan imali smo jednu uspješnu tribinu u Korčuli. Zajednički nazivnik svih tribina je da građani osjećaju taj grabež prema pomorskom dobru i pritisak investitora prema prvom redu do mora.

Građani upozoravaju da ne postoje stvarne kontrole nad koncesijama, kao i da se događaju stvarne devastacije obale od nasipanja do betoniranja i nelegalnih građevina. primjeri su brojni od Pule do Dubrovnika, a najbolji primjer imamo iza nas. Riječ je o Marini Frapa, projekt koji je Dubrovniku nametnut od Vlade RH prema Zakonu o strateškim investicijama, a suprotno volji građana, je ipak izgrađena Marina koja je devastirala i kulturnu baštinu i akvatorij, kazao je Giljača.

-Pomorsko dobro je jedan od najvrjednijhih prirodnih resursa, koje Hrvatska još ima. Mega projekti uz more donose jako mali prihod lokalnoj zajednici, a s druge strane predstavljaju obromno opterećenje na obalnu infrastrukturu naših mjesta. Sve te primjedbe građana ćemo uobličiti u primjedbe i poslati u javnu raspranu nacrta Zakona o pomorskom dobru. S tribinama ćemo nastaviti i dalje, kazao je Giljača

Što građani poručuju?

-Ono što građani s ovih tribina poručuju je NE ograđivanju i zabranjivanju pristupa te naplati ulaska javnom pomorskom dobru, kazao je Giljača i dodao kako je jasno da građani jadranske obale žele dostupnost javnogh pomorskog dobra svima, ali i jači nadzor nad koncesionarima, kao i jasne prostorne planove.

-O ovome ne govorimo od jučer, već smo 2018. godine napisali prijedlog akta Pravilnik o uporabi pomorskog dobra, u kojem smo sve tadašnje prijedloge građana uključili i definirati obveze koncesionara i obveze građana, kao i tko i na koji način kontrolira korištenje koncesija. Taj prijedlog smo uputili kao akt na Skupštinu, ali on nikad nije došao na dnevni red. Ta nas suradnja nije obeshrabrila, a mi smo ovim tribinam htjeli građane uključiti u kreiranje politike i pokazati kako se i građani mogu i trebaju boriti za pomorsko dobro, zaključio je Marko Giljača.

Što su sporne odredbe nacrta novog Zakona o pomorskom dobru?

Saborska zastupnica Sandra Benčić istaknula je kako nije sve u novom prijedlogu zakona loše i kako je nužno da se Zakon o pomorskom dobru iz 2003. obnovi, no upozorila je na mnoge odredbe koje bi moglwe dovesti do zatvorenih koncesija, kao i do devastacije prirodnih plaža nasipanjem, čime se direktno ugrožava ribarstvo.

-Treba reći da nije sve u ovom Zakonu loše. Dobra je stzvar definicija granica pomorskog dobra. Želim reći da nije sve apsolutno loše, ali nas brine nekoliko odredbi koje zaista vode komercijalizaciji pomorskog dobra, gdje zapravo vidimo da nam je pomorsko dobro postalo zadnja crta obrane onoga što je još uvijek zajedničko i čemu svi građani imaju pristup. To je prije svega pitanje davanja isključive koncesije u nenaseljenim mjestima. U naseljenim mjestima ta se mogućnost ne predviđa, ali u nenaseljenim da.Što to točno znači? Koji su to sve škoji i skrivene plaže koje Ministarstvo ovim Zakonom želi dati u isključive koncesije i zabraniti ili naplatiti ulaz, ne znamo sad. No ono što želim naglasiti da su plaže i pomorsko dobro i prema Ustavu zajedničke i opće dobro i takve trebaju i ostati, kazala je Benčić.

Ako se naš turizam bazira na ležaljkama, onda možemo staviti ključ u bravu

-Druga stvar koja nas brine, a o tome se malo govori je da ovakav nacrt zakona legarizira nasipavanje obale, a to je problem od Dubrovnika do Istre, objasnila je Benčić.

-Nasipanje plaža se koristi da bi se oteo dio mora i proširila obala ili mul. To je zapravo nezakonito, ali kroz ovaj prijedlog zakona se to legalizira. Predviđaju se iznimke kad je nasipavanje dozvoljeno. Nasipavanje je problematično i s aspekta morskog okoliša, koji je najviše devastiran uz obalu. To je pitanje staniša morskog svijeta, a to konkkretno utječe na ribarstvo. I sad ćemo mi dozvoliti nasipanje kako bi oni koji su dobili koncesiju mogli dobiti nekoliko ležaljki više?

Ako se naš turizam bazira na broju ležaljki na plažama, onda mislim da možemo staviti ključ u bravu.

Koncesije na plaže za 99 godina?

Benčić je naglasila kako novi nacrt Zakona predviđa i koncesije na plaže i pomorsko dobro na čak 99 godina.

-Predviđa se da Vlada može na pomorskomdobru dati koncesiju na 99 godina, ako ona ne bi bila isplativa u prvih 50 godina. Smatram da nema nikakve potrebe dea se unaprijed određuje hoće li nešto u 50 godina biti isplatljivo. Možemo dati koncesiju na 50 godina i ukoliko projekt utom vremenu ne bude isplatljiv da se eventualno koncesija može do dva putaproduižiti na 10 godina, a ne da automatski nekome na 99 godina dajemo pomorsko dobro, objasnila je Benčić.

Želimo li se s Grcima i Turcima natjecati za niže cijene?

-Borba i rasprava oko ovog zakona će zaistabiti borba da određeni dijelovi našeg teritorija ostanu opći, zajednički i svima dostupni.More, morska obala i plaže to moraju ostati. Ako krenemo u smjeru ovog nacrta Zakona, mi zapravo biramo smjer turizma kakv imaju Turska i dijelovi Grčke. Mi se s njima ne možemo natjecati, niti trebamo. Ako krenemo u tu utrku onda ćemo se za par godina natjecati tko će imati nižu cijenu. Je li to želčimo? Ja mislim da ne. Na ovom Zakonu trebamo povući crtu, zaključila je Sandra Benčić.

Za koga se gradi još 55000 ležaja, a nema radne snage? Za Dubrovčane ne!

Đuro Capor osvrnuo se na nedavno obajvljenju Strategiju razvoja održivog turizma, među ostalim, ističući kako naša Vlada kao zeleni turizam vidi povećanje broja mega jahti.

-U isto vrijeme kad je ovaj nacrt Zakona o pomorskom dobru pušten u javnost puštena je i nova strategija razvoja održivog turima, koja ne daje nikakve odgovore na devastaciju obale, kršenje koncesija, kazao je Capor.

-Zbog čega to kažem? Evo tri primjera koja to dokazuju. Svi smo svjesni nedostatka vode u Istri koji je prijetio i poljoprivrednicima, no nitko nije doveo u pitanje 25 planiranih golfskih terena na prostoru Istre. To je nevjerojatno.

Imamo i bliži primjer u našoj Županiji, gdje se u turističkim zonama planira novih 55 tisuća kreveta. Za koga? Mi smo iscrpili sve bazene radne snage i domaće i iz Hrvatske, a i iz susjednih država. Tko je onaj koji će profitirati s tim novim posteljama, kad ni za ove sada nema radne snage? Za koga se planiraju ti novi kapaciteti koji će se graditi uz obalu, koja će se devastirati? Za nas Dubrovčane sigurno ne, kazao je Capor.

Marina Frapa kao primjer megalomanije i devastacije obale

-Treći primjer nalazi se ovdje iza naših leđa. Priomjer ove marine koja je kroz korupcijske procese spuštena na more, tamo gdje za nju nije bilo mjesta. 400 do 500građana Dubrovnika je moralo otići s Lapadske obale i tražiti komunalne vezove tko zna gdje, da bi netko tko jeblizak strukturama vlasti ugurao ovaj projekt tamo gdje mu nije mjesto. Ne samo da ga je ugurao, nego ga je ugurao suprotno dozvoli koja je izdana. Koncesionar je izašao iz koncesijskog područja. I u HDZ-ovom ministarstvu HDZ-ov gradonačelnik Dubrovnika i stari lav HDZ-a koncesionar dogovaraju način na koji će izmijeniti GUP Dubrovnika kako bi se legaliziralo nezakonito izgrađeno, kazao je Capor.

-Zazto pozivamo sve građane da nam se pridruže u borbi za obalu i pomorsko dobro. HDZ neće zasigurno zaštiti interese lokalne zajednice jer je umrežen u interese raznih investitora i developlera, koncesionara i međetarima zemljišta, zaključio je Capor.

Zatvorene koncesije u nenaseljenim valama

Na novinarsko pitanje je li novi nacrt Zakona omogućava zatvorene koncesije kojih trenutno u našoj županiji nema, Marko Giljača je odgovorio kako i sadašnji zakon takve koncesije dopušta, ali kako treba biti pošten i reći da takve koncesije u našoj,ali ni Splitsko-dalmatinskoj županiji nisu dane nikome.

-Međutim, mi tu ovisimo o politici onih koji su na vlasti, a novi zakon daje puno lakše moguićnosti davanja zatvorenih koncesija u nenaseljenim mjestima. A još se omogućava i nastajanje funkcionalnih cjelina, na primjer hotela i plaže, kojima će lokalne jedinice u svojim planovima moći odlučiti da se hotelske plaže mogu naplaćivati. Dakle bilo koja građevina na plaži u nenaseljenom području, mogla bi dobiti zatvorenu koncesiju, kazao je Giljača.

Cijelu konferenciju pogledajte u videu.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA