Nakon uvodnih govora na javnom izlaganju Studije utjecaja na okoliš započela je rasprava. Građani postavljaju pitanja, kojih je cijeli niz, a daju i konkretne prigovore. Izvođači odgovaraju, no čini se da je nedostatak u projektu odabrane trase puno, a da gotovo nitko ni Riječani ni Župljani nisu zadovoljni predloženim rješenjima.
Katarina Šilje iz Mokošice postavila je tri pitanja vezana za proračun buke. Zanimalo je zašto na nekim naseljenim mjestima nema predviđenih mjera zaštite od buke, zatim zašto grafički prilozi 14. i 15. također vezani za utjecaj buke, nedostaju u Studiji, kao i zašto se utjecaj buke nije mjerio u svim naseljima, kao što su Obuljeno, Čajkovići, Prijevor…
Mario Pokrivač, predstavnik izrađivača studije joj je odgovorio kako bukobrane nije moguće postaviti uz svaki objekt jer bi se tako zagradili prolazi do nekih objekata, pa su na tim dijelovima predviđene pasivne mjere protiv buke. Za nedostatak grafičkih priloga se ispričao jer oni, kaže, postoje, ali ne zna zašto nisu postavljeni uz studiju, a pitanje vezano uz lokacije mjerenja buke pismeno će odgovoriti ovlaštena pravna osoba, koja je ta mjerenja radila, odgovorio je voditelj odjela za studije i projekte Dvokut Ecroa.
Mato Brnić, predstavio se kao stanovnik grada Dubrovnika. On je imao niz tehničkih prigovora na oznake toponima na grafičkim prikazima. Kazao je kako su oni razumljivi samo stručnjacima. Kazao je kako je niz ulaznih podataka upitan.
-Na primjer podatci o brojanju prometa su unešeni oni iz 2017. godine. Hrvatske ceste definitivno imaju loše brojače prometa, jer ne otkrivaju je li cestom prošlo malo auto, autobus ili kamion, a to je jako bitno za definiranje prometa koji će eventualno sutra prolaziti budućom trasom, ako je bude, a to definira količinu utjecaja na okoliš. Podatci su od 2017. do danas eskalirali, tad nije bilo električnih auta, danas ih ima puno, to je upitan ulazni parametar ove studije. Kad govorimo o financijama tu su kao podatci studije isplatljivosti od 2018. do 2046. godine. I mi bi po njima od 2018. do danas imali uštedu s nepostojećom cestom od 22 milijuna eura. Ovo je izazvalo smijeh prisutnih.
-U tablici 732. stoji da će se ta cesta graditi u dvije etape. prva etapa počinje 2022. a završava 2026. godine. Pitam Vas koji je danas datum? Studija utjecaja na okoliš bazira se na podatcima o stanovništvu iz 2011., a bazira se na 2021. i kaže da je za 20 posto porastao broj stanovnika u Župi dubrovačkoj od 2001. do 2011. Podatci iz 2021. govore drugačije. Te podatke treba korigirati, a oni utječu na rezultat studija. Cijena trase je 228 milijuna eura. Očekujemo 189 mijuna od EU, ali ne znamo datum na kojem su bazirani ovi podatci, a s obzirom da Kinezi koji su gradili Pelješki most pritiskaju ministra Butkovića za konačni obračun dodatnih troškova. Ovi podatci mogu biti magloviti. I na kraju 2046. uspjet ćemo isplatiti cestu, što govori da će ova trasa biti 20 godina u minusu. I još granični pojas, koji nije ovdje označen, a Ženevska konvencija govori da u krugu granične crte nema gradnje. Nalazi li se budući most Ombla u graničnom koridoru. Zanima me što je s graničnim prostorom?, pitao je Mato Brnić.
Na njegova pitanja je izrađivači su odgovorili kako je Studija izvedivosti završena 2019. godine i kako je prema tome je napravljen plan i cijene građenja. U zadnjih 5. godina došlo je do promjena, po sadašnjim cijenama vrijednost investicije bi bila 400 milijuna eura.
-Možemo ispraviti grafičke oznake, kao i podatke o prometu, kazao je Pokrivač te dodao kako je buduća cesta udaljena oko 600 metara od granice na najbližim točkama i to ne bi trebao biti problem. Oko brojanja prometa, kazao je kako su podatci relevantni kao i brojači Hrvatskih cesta.
-Studija je u proceduru upućena 2021. prije konačnih popisa, ažurirat ćemo podatke. Cesta je neisplativa financijski, ali je odnos 1.42 kad se uzmu u obzir sve ostale njezine društvene koristi ona je korisna i isplativa. Jako malo objekata u koje država ulaže financijski isplativo, kazao je predstavnik izrađivača studije.
Tomo Kristović, predsjednik Gradskog kotara Komolac pitao je zašto se ova cesta treba graditi kroz Rijeku dubrovačku, ako su protiv, građani, Grad i gradonačelnik.
-Na zborovima građana i ovdje svi smo se izjasnili protiv trase kroz Rijeku, a u jednoj TV emisiji Nikša Konjevod iz Hrvatskih cesta kazao je kako se ta cesta gradi za nas, a poslije je priznao kako je riječ o tranzitnoj cesti. To nije cesta za nas građane, nego za nekoga drugoga.
Zrinka Kasalo iz Župe dubrovačke kazala je kako su svi vijećnici Grada Dubrovnika glasali protiv ove trase, a pretpostavlja da će isto izglasati i općinski vijećnici Župe, pa me zanima imate li neku obvezu očitovati se gradovima i općinama. Pitala je jesu li pristupne ceste od strateškog značenja, ako je cesta proglašena strateškim projektom. Zanimalo je postoji li mogućnost da se projekt izmjeni?
Odgovorila joj je Branka Vuković da se naravno projekt može promijeniti te da tome služi javna rasprava te naglasila da se na sve pismene primjedbe mora odgovoriti i kad je riječ o trasi i o utjecaju na okoliš.
Načelnik Općine Župa Dubrovačka Silvio Nardelli obratio se skupu i naglasio kako će sutra biti javno izlaganje u Župi dubrovačkoj.
-Netko je rekao kako ova cesta nije za nas. S time se ne slažem. Pitajte bilo koje stanovnika Župe dubrovačke, bilo koga tko ide iz Zračne luke u Grad, svi će vam reć da nam ta cesta treba u ovoj ili onoj varijanti. Trebamo naći zajednički jezik kako bi napravili tu cestui riješili naše probleme, koji vjerujte, više nisu samo u ljetnim mjesecima. Po podatcima o brojanju prometa, ove smo godine dosegnuli vrhunac od 26 000 vozila koji su prošli kroz Kupare. Dakle činjenica je da je svake godine sve više vozila i da je sve teže i teže živjeti u Župi. Apeliram na sve da nađemo rješenje koje će nas zadovoljiti i napraviti najmanje štete. Niti jedna varijanta kroz Župu nije idealna, ali je to nužnost, koju moramo napraviti. Mi smo sagledali studiju i imamo određene primjedbe i siguran sam da će se u roku ove javne rasprave održati sjednica Općinskog vijeća na kojoj ćemo napisati sve naše primjedbe, koje se odnese na Studiju i tehnička rješenja, koje studija nije obradila. Ova varijanta prolazi kroz središnji dio Župe. na istočnom dijelu nemamo varijanti postoji jedina trasa iznad Plata , Solina do Petrače. O ovom drugom dijelu Župe, u ovoj Studiji je obrađena trasa koja prolazi ispod Postranja, središnjim dijelom Župe. Ono što mi ne želimo je da se cestom Župa podijeli na dva dijela. Ovim tehničkim rješenjem, koje se da ispraviti, je nasip od 17 metara, koji će Župu dijeliti stvarno na dva dijela. To nam je neprihvatljivo, zbog mreže lokalnih puteva, pristupa zemljištima…Naš prijedlog je vijadukt koji će omogućiti normalan život ispod. Ta dionica je duga 2 kilometra to je ogroman dio Župe. Čvor Gajine 15 000 m2 zemljišta, dolazi blizu obiteljskih kuća i ponovno je projektiran na nasipu. Naš prijedlog je da se to drugačije projektira. Spojna cesta između Kupara i brze ceste treba detaljno projektirati i izmijeniti i da se treba spasiti što se spasiti da jer ta spojna cesta prolazi kroz naselje. Ova cesta bi nam trebala olakšati život, a ne ga otežati, kazao je Nardelli.
Paula Klaić Saulačić, novinarka Nove TV pitala je izvođače zašto je Studija izrađena samo za jedno rješenje, kad su u Prostornim planovima ucrtane i druge trase. zanimalo je tko je odlučio da se Studija utjecaja na okoliš radi baš za ovu varijantu? I jesu li Hrvatske ceste izradile analizu brojki vozila kroz Župu i Konavle nakon otvaranja Pelješkog mosta i hoće li te brojke ući u analizu u daljnjim istraživanjima.
-Činjenica je da brza pelješka cesta negdje završava, a neki podatci kažu da je promet od otvaranja mosta veći, a ako je tome tako taj sav veći promet opet prolazi magistralom, poviše Grad, kroz Župu i Konavle uskim grlom do granice u Crnoj Gori, kazala je Klaić Saulačić.
-Ovo je idejno rješenje. Mikrolokacija se može promijeniti. Tehnička rješenja se mogu promijeniti. Dakle sve se može poboljšati. Cesta se radi za stanovnike, a tranzitni promet je na razini godine svega 9 posto. Lokalni je promet od 40 do 60 posto ovisno o sezoni je onaj koji vi stvarate u ovom prostoru, a ostalo je promet među jedinicama lokalne uprave, kazao je predstavnik izvođača.
-Nije neuobičajeno da se Studija utjecaja na okoliš radi za samo jedno rješenje, ako je tako odlučeno tijekom prethodne izvedbe projektne dokumentacije. Mi možemo izrađivati Studiju, ako nam je podloga za nju idejno rješenje. Za ovu varijantu imamo idejno rješenje, za druge ne. To nije na nama da odlučimo, odgovorio je Pokrivač.
Dubravko Arapović iz Župe dubrovačke pitao je izrađivača Studije zna li on gdje je izvor pitke vode Klanjevica. A ako zna gdje je taj izvor, kako tumači da cesta prolazi preko tog izvora u selu Klokurići koje nema vodovod niti drugi izvor vode osim ovoga.
-Vi ste ovo izvorište niste ni naveli, a s ovog izvora cijevima se opskrbljuje cijelo selo. Naveli ste samo dva izvorišta u Župi Zavrelje i Duboku Ljutu, a postoji još 20-ak izvorišta od kojih neka služe za opskrbu pitkom vodom. To su Klanjevica, Brašina, Skoračica u Petrači, koje je metar od uzvisine te buduće ceste, a to ništa nije obuhvaćeno ovom studijom. Kako to tumačite. Zašto cesta prolazi preko izvora pitke vode. Zašto stalno govorimo o brzoj cesti, kad je to samo druga dvotračna cesta, zaključio je Arapović.
-Dobro ste primijetili da izvor nije primijećen u dijelu zona sanitarne zaštiti, a to ima svoj razlog. Oni izvori koji služe za opskrbu pitkom vodom imaju zonu sanitarne zaštite i posebne mjere zaštite. Da se ovi izvori koriste kao pitka voda, mi to ne znamo, u planovima Općine Župa dubrovačka stoji da ti izvori nisu bakteriološki ispravni i zato smo ih obradili kao “pridodu”, ne izvore pitke vode, kazao je izrađivač.
-Brza cesta je cesta s jednim ili dva kolnika i čvorištima iznad razine. Znači ima kontrolirani pristup. Sve ove atribute ima planirana cesta o kojoj govorimo, odgovoreno je.
Nikša Grbić pitao je zašto se izrađivač nije držao Zakonskih odredbi (koje je nabrojio) u izradi ove Studije.
-Dobro ste primijetili da se nismo držali nekih zakonskih odredbi, kazao je Pokrivač, a iz publike je to popraćeno smijehom, nastavio je dalje, kazavši kako postoji i nastavak.
-Imamo Načelo predostrožnosti, Načelo smanjenja utjecaja. Nemoguće je sve sastavnice okoliša budu u predostrožnosti, nekad je uspjeh da se utjecaj umanji. Ne može se nešto napraviti, a da se ništa ne dogodi, odgovorio je predstavnik izvođača.
-Ocijenjeno je da ova trasa 2. kroz Župu dubrovačku najmanje utječe na život okolnoga življa. I imamo vašu Studiju, koja nije u skladu sa zakonom. Vi kažete mi moramo dobiti, ali izgubiti. Prema ovoj Studiji mi ne gubimo ništa, kazao je Grbić.
-Dobro ste i to primijetili. Međutim niste čitali do kraja. Kad se čita zaključak Studije izvodljivosti tamo je navedena varijanta o kojoj mi razgovaramo s obzirom na sve kriterije, kazao je Pokrivač.
Grbić je pitao zašto se nije radila Studija za druge varijante, ali Vuković je kazala kako tse to pitanje može postaviti i pismeno.
Grbić je postavio i pitanje načelniku Općine, hoće li on i Općinsko vijeće podržati trasu koju je podržao Grad Dubrovnik, a koja nije kompatibilna s trasom broj 2. kroz Župu o kojoj se trenutno raspravlja.
Nardelli mu je odgovorio kako vjeruje da će se naći rješenje dok traje javna rasprava.
Nikola Miloslavić iz Župe pitao je može li ulazak u tunel Baletići biti na čvoru Gajine. Zašto mora cesta ići preko baština, koje će uništiti, pitao je. Odgovoreno mu je kako to ne može. Branka Vuković mu je odgovorila da su to tehnički detalji i da pitanje, koje ga muči, postavi pismeno.
Mladen Bečić iz Komolca – Činjenica je gospodo draga da vi ne možete bit pošteni, i kad bi htjeli. Studija je puna metastaza, neistinitih navoda, odnosno krcata je lažima. Podatci se oslanjanju na one od 2015. do danas. Ova studija je u koliziji sama sa sobom i to je najveći dokaz da je ovo najlošije rješenje za Rijeku dubrovačku. Da je ova studija napisana za gospodina Škorića to je evidentno. Neću ništa pitati jer sve odgovore znam unaprijed iz izvora iz vaših institucija.
Marin Pavlović iz Komolca, kazao je kako je ova studija copy-paste raznih drugih studija te je pitao zašto kod zaštite obalnog pojasa Rijeke dubrovačke nije uzeta u obzir i zaštita nature 2000, prirodnih staništa?
-Sad pitam sve izrađivače studija, pred javnošću, hoće li svojom pokretnom i nepokretnom imovinom jamčiti da nećete uništiti i zagaditi prirodu, promijeniti i zagaditi izvorišta pitke vode, da nećete uništiti kulturne, arheološke i biospelološke objekte, da nećete područje zagaditi bukom, da nećete zagaditi zrak, napraviti svjetlosno zagađenje, da nećete ugroziti zdravlje ljudi i kvalitetu života građana Grada Dubrovnika? Izjave su tu, napisane, evo tko će ih potpisati? Očito je da je ova studija naručena za pojedince u hrvatskim cestama i neke u Županiji, zaključio je Pavlović.
Marko Miloslavić pitao je zašto mjera zaštite krajobraza, koja se navodi u zaključku Studije da treba trasu prilagoditi konfiguraciji terena i minimalno korištenje padina, usjeka i nasipa. Je li izrađivač te iste studije svjestan da je dva kilometra ove ceste na nasipu visokom 17 metara? Hotel Sheraton je manji od toga. Sad mi recite kako je to moguće? Zašto izvođač na ovom istom potezu nije definirao vododerine, puteve od tunela Parež do tunela Baletići. je li namjera svih vas da se iskop iz tunela nasut na taj nasip. Izgleda da je tradicija postala da se sve što se kopa u Gradu istrese u Župu?
Stjepan Kralj jedan od projektanata idejnog rješenja odgovorio je na pitanje.
-Ovo pitanje nasipa rekli smo da se radi o idejnom rješenju koje će se razrađivat. Svaki potok i vododerina će imati svoj odvod, što mislite da smo idioti koji će graditi cestu, koju će voda onda odnijeti, ali ta tehnička rješenja ćemo razraditi u detaljnom projektu, odgovorio je kralj.
Miloslavić je postavio još jedno pitanje.
-Župa ima oko 7 000 stanovnika i trebala bi po ovome imati četiri prilazne ceste , dva čvora, po kojoj je to računici potrebno i neophodno Župi. Prostor nam je ograničen, čuli smo načelnika, ali i vi ste rekli koliko čvorovi zauzimaju prostora, posebno što se grade na nepristupačnim terenima. Je li izvođač htio uštediti, pa šut iz tunela prosut na nasip.
-Konfiguracija je takva da traži toliko pristupa, a materijal je iz župskog tunela, ne gradskog, odgovorio je Kralj.
Mario Previšić iz Župe, kazao je kako je jasan stav Grada Dubrovnika, ali ne i onaj Općine Župa. Kazao je kako jest za brzu cestu, ali ne za ovo rješenje koje im je danas ponuđeno. Povjerenstvo je to koje će prihvatiti ovu studiju, Ja želim znati tko su članovi tog povjerenstva, neka izađu ovdje da vidimo tko su.
Branka Vuković rekla je kako Povjerenstvo imenuje Ministarstvo i da u njemu sudjeluju članovi svih ministarstava. Oni će vaše primjedbe čitati.
Đuro Capor kazao je kako se Studija zove Dubrovnik – Zračna luka, a to je, smatra falsifikat jer se Studija bavi trasom od Osojnika do sela Majseši u Konavlima.
-Nama se podmetnula cesta, ista varijanta projekta je i ona cesta Osojnik – Debeli brijeg, o kojoj smo raspravljali 2016. Lagali ste nas kad ste rekli da je ovo cesta za lokalne ljude. To je europski koridor do Debelog brijega, ova cesta ne dolazi do Zračne luke, ona dolazi do Cavtata s jedne strane, a s druge do sela Majseži. Čime je ona opravdana, ako nije dio tranzitnog koridora? Da se o tome ne radi, ne bismo govorili o trasi kroz Rijeku jer ona ne bi išla do Osojnika, preko Rijeke dubrovačke, nego do Dubrovnika. Ispričao bi se izvođačima za neke komentare, koje su dobili danas, ali ovdje se radi o IGH i njihovoj igri. Dupli pas između Župana i IGH je ovdje odigran i toga svi moramo biti svjesni. Ista ova tvrtka koja je radila Studiju utjecaja na okoliš je ocijenila varijantu 1 i varijantu 3. najboljima s minimalnim utjecajem, a onda je Studija izvodljivosti dala prednost najštetnijoj od 3 varijante brze ceste. Kako? Kabinetski. Postavljam pitanje za projektanta je li IGH dogovorio s Crnom Gorom most preko Veriga i zamolio bih ga, ako nam odgovori, točno. IGH je uključen u planiranje ovog koridora i van RH. Ne znam je li ovdje gospodin Kalafatović izrađivač konzervatorske podloge. Uglavnom svi ovdje i moji đaci u srednjoj školi znaju kad su Francuzi ušli u Dubrovnik, dr. znanosti Kalafatović to ne zna. Vi ste nam navodili u studiji u Mokošici da je ova Studija prošla brojne recenzije, ako je tome tako kako onda može takva pogreška proći ? I to baca loše svjetlo na kvalitetu studije. Uvredljivo je da u onom videu ovaj nasip od 17 metara je zelen, kao zelenilo, a on takav sigurno neće biti. To je razina falsifikata, koju odavno nisam doživio, zaključio je Capor uz odobravanje prisutnih.
Na pitanje je odgovorio Kralj kazavši kako se cesta čvorištem Cavtat spaja na postojeću cestu, a prolazi Zračnu luku i produžava dalje. Rekao je kako IGH nije ugovorio most Verige. Dodao je kako je studija pokazala da nije potrebna brza cesta dalje potrebna dalje od Zračne luke.
-Nastavak ceste je kontinuitet prema granici s Crnom Gorom, ne vidim problem, odgovorio je Kralj.
Načelnik Općine Konavle Božo Lasić javio se za riječ i kazao kako je Caporova konstatacija točna i da je Općina uputila pismeni prigovor. Kazao je kako se na D8 spaja brza cesta na magistralu i da se time problem gužvi u Župi rješava, ali onda nastaje problem u Konavlima.
-Mene je večeras nasmijao onaj Dosje X. Mi u Konavlima smo aktivno uzimali učešće u onom manjem dijelu koji ide kroz Konavle. Tunel poviše Oboda smo rješavali i problem na Zvekovici, sad imamo problem spoja na D8. Mi smo to cijelo vrijeme radili i rješavali, riješit ćemo i ovo. Nije mi jasno ako se Grad Dubrovnik protivi ovoj trasi, ne znam o čemu raspravljamo. Čudi me da Grad nije prije ovoga imao učešće u planiranju. Mi moramo riješiti ovaj problem nekako. Sjećam se rasprava o gradnji mosta dr. Franja Tuđmana, bila je slična rasprava, da je bilo pokrenut referendum, ne bi se napravilo ništa. Činjenica je da tu ima nelogičnosti i neznanja, ali moramo to ispraviti i popraviti. Sad nam se nudi prilika, a meni je danas trebalo 55 minuta da dođem. A zamislite u sezoni. Mi imamo probleme i moramo ih riješit. Pozivam vas da ih mirno riješimo, kazao je Lasić.
Marko Potrebica javio se kao predstavnik Grada Dubrovnika.
– Stav Grada Dubrovnika je jasan u kontinuitetu. na inzistiranje Grada Dubrovnika uscrtana je alternativna trasa u Prostorni plan Županije. To je ona trasa koju mi želimo i želimo da se za tu varijantu izradi Studija utjecaja na okoliš. Ja ne mogu vjerovati da je netko u Dračevu selu na 16 metara od kuća brzu cestu. Ja to ne razumijem. Želimo da se ta alternativna izabere jer je za nas najpovoljnija. Da je ta trasa izabrana ovdje nitko iz Grada ne bi ništa rekao protiv, zaključio je Potrebica.
Rudolf Arapović je pitao zašto nije obrađen stari rimski put u Župi, kao ni studija kulturne baštine, ali ni vizura Župe, koja je turističko mjesto i na čije će gospodarstvo izgled utjecati. Prijedlog moj je da napravite tunel kroz cijelu Župu i da na ove studije stavite vodeni žig da se ne mogu kopirati.
-Gospodin Kalafatić je napravio detaljnu studiju kulturno-povijesne baštine . Rekao bih da je rimski put uključen, ali Vi napišite, pa će se provjeriti, odgovoreno mu je.
-Tunel bez pristupnih cesta ne bi služio građanima, nego tranzitu, odgovorio mu je projektant Kralj.
Arapović je kazao kako Zagreb ima četiri ulaza na autocestu, a na ovom potezu gdje ne živi niti 100 000 ljudi brza cesta ima 9 izlaza.
Odgovoreno mu je kako je cesta projektirana po svim studijama i podatcima, koji kažu da u Dubrovniku, Župi i Konavlima živi 60 posto stanovništva cijele Županije, a izvan sezone 60 posto prometa generiraju stanovnici, drugo su turisti i 9 posto tranzit.
Uto se javio Capor, koji je pročitao članak iz Poslovnog dnevnika o potpisivanju ugovora IGD i Crne Gore o nastavku brze ceste iza naše granice.
Projektant Kralj je kazao kako on nije član uprave IGH i ne mora znati sve što radi ta firma.
Studija utjecaja na kulturnu baštinu treba biti uklopljena u Studiju utjecaja na okoliš, ali zbog naših
Marko Giljača je kazao je na osnovu svega što je danas rečeno, jasno kako je Studija o kojoj se raspravlja puna propusta i nedosljednosti.
-Puno toga se kroz ovu raspravu da popraviti, ali ono što je nepopravljivo je činjenica da je ona uzela u obzir samo jednu trasu i to je razlog zašto smo ovdje svi protiv i zašto stalno raspravljamo o trasi. To je jedan razlog, a drugi je što čovjek koji nam ovdje razlaže, svaki put daje drugačiji odgovor na pitanje zašto imamo samo jednu trasu. Ovaj gospar u drugom redu ovdje je rekao da je Studija izvedivosti odabrala ovu trasu. Zašto je to bitno, zato što od sve ove dokumentacije koja se radi Studija utjecaja na okoliš je prva koja nosi samo jednu varijantu. Vladina uredba kaže da se u obzir moraju uzeti sve varijante. Gospodin Pokrivač je u Mokošici rekao da je razlog što nije mogao uzeti neku drugu varijantu jer se ona ne nalazi u prostornom planu. Što je potpuno netočno. Zanima me stoji li i dalje iza tog odgovora. Smatram da ova studija nije u skladu s aktualnim prostornim planom Županije i da treba biti povučena i to zato što je činjenica da je u plan 2010. uvršteni članci kojima je definirana cesta kao četverotračna, a to je izmijenjeno tek 2019. To ne može biti argument da se izabere samo jedna trasa, jer sad je umjesto toga upisano samo brza cesta. Studija je izrađena prije izmjena prostornog plana i mislim da je to ozbiljna primjedba. Ova studija nema smisla. Treće pitanje za gospođu Katri Lisitzin, koja je rekla da je sad pravo vrijeme za HIA-u, a ja mislim da je to trebalo biti napravljeno prije. Gospođa mora znati da je ono što je ona napisala 2017. utjecalo na izbor ove danas trase.
Mario Pokrivač odgovorio je Giljači, kako je trasa odluka naručitelja. Branka Vuković je rekla je kako je Zakon o zaštiti okoliša dobar, ali da ovdje nije dobro primijenjen, ali se to može ispraviti.
Katri Lisitzin odgovorila je se slaže da je prekasno, no da HIA unatoč kašnjenju i svemu drugome može biti korisna.
Inženjer Željko Polović pitao je hoće li novi GUP uključiti ovu cestu u plan.
Božo Benić je rekao da je to jedno osnovno pitanje u izmjenama GUP-a.
Polović je kazao da je Ilijina glavica već previše opterećena. Njegov je prijedlog da se u težištu grada u Remizi napravi tunel, a da cesta dođe do Nuncijate te da ova cesta omogući širenje grada na Srđ.
Katija Matušić je pitala je li se radila procjena utjecaja potresa? Komentirala je kako se u nas radi cesta poviše izvora pitke vode, dok drugi vodu čuvaju na sve načine.
Pokrivač joj je odgovorio kako je potres uzet u obzir kao nekontrolirani događaj. Studija ne može davati odgovore na velike katastrofe i nesreće, samo utjecaj na okoliš.
Nikola Duper iz Župe dubrovačke rekao je da postavlja pitanja za deset ljudi pa da imaju strpljenja.
-Da ne bi bilo nedoumice, svi smo za izgradnju brze cesta koja će prometno rasteretiti Župu dubrovačku, i u to nema sumnje. Međutim, uvjeren sam da ogromna većina stanovnika Rijeke dubrovačke i Župe dubrovačke nisu za cestu po svaku cijenu, nisu za cestu koja će uništiti krajolik, izvore vode, kulturna dobra, zaštićene životinjske vrste itd.
Uredbom o provedbi postupaka utjecaja zahvata na okoliš, člankom 30., je propisano da zahvat, čiji se utjecaj razmatra, mora imati varijantna rješenja, odnosno da se kroz Studiju utjecaja na okoliš moraju razmatrati bar dvije varijante projekta i procijeniti koja je od njih povoljnija za okoliš.
Zašto to u slučaju brze ceste Dubrovnik Zračna luka nije napravljeno? Iznijeti ću dva moguća razloga:
Ide se na još jedan most, koji ću uništiti vizure takozvanog Zaštićenog područja – značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke, proglašenog prirodnim rezervatom još 1965., vjerojatno zato da struka ne bi morala srušiti most Dubrovnik i ponovo ga, stručno, sagraditi s četiri trake i stručno priznati da su ga, prije malo više od 20 godina, stručno podkapacitirali.
U Župi se ide ispod Postranja iz barem dva razloga:
- da bi bila moguća spojna cesta koja će tu jedinu župsku zelenu oazu uništili izgradnjom svih stanova i tako općina uprihoditi što više novaca kroz komunalne naknade i ostalo;
- da bi investitori novog turističkog kompleksa u Kuparima dobili direktnu vezu s brzom cestom i da slučajno usput ne bi stali na objed u neki od župskih restorana. Posljedice ove sulude varijante su mnogobrojne: Za Rijeku dubrovačku ću reći samo da mi je jednako stalo da je ne uništite jer je volim jednako koliko i Župu i cijelu Hrvatsku. Neću ulaziti u detalje jer ste već čuli sve argumente danas ovdje a nedavno u Mokošici i u Komolcu. Za Župu dubrovačku bez ikakve sumnje najveća i nepopravljiva šteta ovakve brze ceste je
trasa ispod Postranja. Ona će trajno uništiti jedinu zelenu oazu Župe koja bi trebala biti prostor za poljoprivredu, OPG-ove, parkove, biciklističke staze itd., jednom riječju sve ono što za nas predstavlja kvalitetu života a za turizam dodatni sadržaj i dokaz da smo civiliziran narod.
Na tom relativno kratkom potezu ćemo imati više od 1.500 metara nasipa koji je na grafičkom prikazu lukavo obojan zeleno. Kako u prirodi izgledaju naši nasipi nažalost možete vidjeti na mnogobrojnim primjerima po Župi a nijedan nije ni blizu zelen. Visina predviđenih nasipa je i do preko 17 metara. Ako se netko pita zašto toliko nasipa, odgovor je: pa zato da se iskopi iz tunela negdje smjeste a, eto, Župjani će rado ponuditi svoja plodna polja. Ionako već imamo ogromni ilegalni nasip na putu od Dupca prema Brgatu i nekoliko manjih. Trasa brze ceste prolazi besramno u blizini mnogih kuća, da ne idem u
detalje, pogledajte samo nasip koji u Klokurićima dolazi do samih kuća. Umjesto da napravite tunel ili galeriju vi ste bezobzirno nasipom ljudima ušli skoro pa u dnevni boravak.
Biti će ugroženi mnogobrojni izvori vode. Spomenuti ću samo Žeginjac, Brašinu, Skoraćicu, Klanjevicu, Zavrelje i Duboku ljutu. Voda je jedan od razloga zašto život na ovom prostoru postoji već tisućama godina a vi i taj resurs želite ugroziti. Na stranu to što voda postaje najvažniji resurs na planeti Zemlji, osim u Rijeci dubrovačkoj i Župi. Uz to spojna cesta prema Kuparima prolazi poplavnim područjem bujičnih potoka koje je ionako već ugroženo nebrigom i neodržavanjem. Ova trasa prolazi ili preko ili u blizini kulturne baštine. Da bi se sačuvala kvaliteta određenog okoliša potrebno je poštovati ne samo njegovo biološko već i kulturno-povijesno nasljeđe.
Nakon tunela Baletići trasa ide kroz usjeke, padinama Malaštice i Zvijezde pa dalje preko Plata, i ostavlja ogromne rane u prostoru koje će trajno unakaziti ovaj ionako već ugroženi prostor.
Planirate prometne čvorove Župa, Gajine i Soline. Tri spojne ceste na 5 km??? Gdje će Župljani s tri čvora? U Zračnu luku? Pa imamo magistralu! U Grad? Pa imamo magistralu, osim ako je struka neće srušiti! Neka bude jedan, koliko god bila upitna potreba, ali svakako ne onaj prema Kuparima. Bilo bi još dosta detalja ali ću stati ovdje i ponuditi rješenje:
Koristiti postojeći most preko Rijeke dubrovačke. Ako se dvije trake dovoljne za Pelješki most biti će i za brzu cestu. Nakon mosta tunelom negdje do blizine čvora Ilijina glavica, zatim tunelom prema Šumetu i Brgatu gdje će trebati kraći vijadukt, na izlazu iz tunela padinama poviše Postranja, pretežno galerijama i tunelima a ne usjecima i nasipima, dalje tunelom kroz Malašticu i Zvijedu i, koliko je moguće, sve do Duboke ljute, gdje će kao i sada biti potreban vijadukt, nakon toga ponovo tunelom prema Zračnoj luci.
Na takav način smo spasili Rijeku dubrovačku, oslobodili devastacije Župu dubrovačku a tuneli će nam dati mogućnost da se radi i u tri smjene 365 dana godišnje bez problema s vremenskim uvjetima, bukom itd. Osim toga barem s tunelima imamo iskustva pa nećemo morati zvati Grke ili Kineze da nam grade ceste. Župane, zaista mi nije jasno kakvo vi to sjećanje želite ostaviti na sebe i vaše političko djelo. Da ste radili protiv volje naroda? Da je vaša samovolja bila bezobzirnija i od komunista? Zamislite koja je to sramota da se i za vrijeme komunizma više pitalo i slušalo narod nego u ovoj, uvjetno rečeno, demokratskoj Hrvatskoj. S Lučinim razdoljem ste već trajno upropastili vaše Primorje, sad dolazite po Rijeku dubrovačku i Župu dubrovačku. Ostavite se naše đedovine, našega prosperiteta i naše budućnosti. Treba li vam se dogoditi da vam ljudi stanu ispred bagera kao onaj Kinez na Tiananmen trgu da bi shvatili da su vas ljudi izabrali da zastupate naše interese a ne da pogodujete interesima investitora i tko zna koga? Imate još jednu priliku da pokažete da ste jedan od nas, da živite na prostoru koji volite kao i svi mi. Nemojte je prokockati.Svi smo za brzu cestu, ali nismo za cestu koja će uništiti krajolik, izvore pitke vode i tako dalje.
-Cesta koja nema poveznicu na naselja u kojima živi stanovništvo, nema smisla ni funkcije. Nova cesta se provlači tamo gdje je potrebna, a čvorišta služe da cesta ne bude potpuno blokirana zbog jedne nesreće, kazao je Kralj.
Katarina Matović iz Rijeke dubrovačke pitala je župana radili se cesta kroz Rijeku kao najjeftinija varijanta, je li to istina?
-Što se tiče krajobraza, zaboravili ste na 15 ljetnikovaca koji su dio kulturnog krajobraza. Alternativna trasa za koju smo se mi zalagali, rečeno je da smeta ljetnikovcu Kaboga, a drugima ne smeta? Petnaest ljetnikovaca ćete prekrižiti u Rijeci dubrovačkoj. Molim da mi prokomentirate zašto je literatura u studiji od 1950. nadalje, a niste koristili aktualnu literaturu. Ognjen Bonacci, svjetski poznati hidrolog je o Vašoj studiji rekao da je skupo naplaćena hrpa bezvrjednih papira. Rekao je kako ima niz nepotrebnih informacija, a bitnih nema, a to su oni kako će ova cesta utjecati na vodonosnik.
Matović je pitala župana zašto ne posluša gradonačelnika i 15 000 stanovnika Rijeke dubrovačke i predložila novu studiju za trasu koju podržava i Grad.
Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je na pitanja upućena njemu osobno.
-DNŽ mora brinuti o prometnoj povezanosti , vidite kako smo to napravili s Pelješkim mostom. Mi moramo povezati Zračnu luku i Grad. To smo odavno usuglasili i nadam se da nitko nije protiv toga. U strategijama imamo povezivanje brzim cestama i to radimo. ova je cesta u našim strategijama, ona je u glavnom planu, sve je to bilo na raspravama i prije. Sve trase su bile u javnim raspravama, donijete su u procedurama. Napomenut ću da smo mi uvrstili u prostorni plan trasu koju je grad predložio, mi smo se uvjerili od Vas i oduprli HEP-u oko izgradnje HE Ombla. Mi se nemamo što pravdati, nismo birali trase. Trase je izabrala studija izvodivosti. Oni su to utvrdili, a je li stručno to ja ne znam, a Vi se potužite, pokušao je odgovoriti župan, ali su ga prekinuli u više navrata, pa je određena pauza. Rasprava je završila u ponoć, nakon punih 7 sati.
Cijelu raspravu nadalje od 3:59:17 pogledajte OVDJE.