32.8 C
Dubrovnik
Ponedjeljak, 15 srpnja, 2024
NaslovnicaLifestyleRE DU TILE - od čega i kako je nastala dubrovačka kupa...

RE DU TILE – od čega i kako je nastala dubrovačka kupa koja se izvozila diljem Europe?

Jeste li znali da su se u Kuparima stoljećima proizvodile kupe, cigle i tavele, koje su se brodovima izvozile diljem Europe? Revitalizacija dubrovačke povijesne kupe, obnova pete fasade Grada i utvrđivanje činjenica vezanih za materijale, tehnologije, kojima se nekad proizvodila kupa, kao i mjesta na kojima se glina vadila, ciljevi su projekta RE DU TILE u sklopu kojeg su se ovog vikenda u Kuparima i u Paljem brdu u Konavlima uzimali uzorci gline.

Uzimanje uzorka gline

Studentice Odjela za restauraciju dubrovačkog sveučilišta (smjerova keramike i metala) zajedno sa svojom profesoricom Kristinom Kojan Golužom te Martom Mileusnić s Rudarsko-geološko naftnog fakulteta iz Zagreba, uz pomoć inženjera Marina Krstulovića, na lokacijama u Župi i Konavlima, uzimale su uzorke gline koja će se poslati na analizu u laboratorij u Beču te će se temeljem dobivenih podataka utvrditi gdje se točno vadila glina za proizvodnju povijesnih kupa.

Kristina Kojan Goluža

-Projekt RE DU TILE je pokušaj revitalizacije dubrovačke kupe kanalice jer smatram da su krovovi, peta fasada Grada i ono prvo što se u Dubrovniku vidi. Nebrigom se ta peta fasada izgubila, ne samo u Gradu, nego u cijeloj Europi. Došlo je vrijeme da se nešto učini kako se ona ne bi potpuno izgubila i nestala. Naš je cilj istražiti toponime kuparica, odnosno ciglana koje su djelovale u Konavlima i u Župi. Jedna je studentica, kao svoj diplomski rad, napravila klasifikaciju svih povijesnih kupa, koje smo skupljali na našem području. Tijekom ove radionice uzet ćemo uzorke gline na dvije lokacije i putem analize kupa i gline nadamo se dobiti podatke s kojih gliništa se vadila glina za pojedine kupe, ali nam je bitno otkriti i proces izrade i temperature na kojima su kupe paljene jer taj tehnološki proces je ono što tim starim kupama daje čitav raspon boja, koje moderne kupe nemaju, kao i određena porozna svojstva, kaže inicijatorica i voditeljica projekta Kristina Kojan Goluža.

Jure Marić i Marta Mileusnić

U župi, nedaleko od autokampa u Kuparima na livadi koja je u vlasništvu Općine, bager je iskopao rupu. Pročelnik Odjela za komunalne poslove u župskoj općini Jure  Marić kaže kako Općina rado sudjeluju u ovom istraživanju, a direktorica TZ Župe dubrovačke Anamarija Kusalo ističe kako kako ova priča ima potencijalnu vrijednost i kao turistička atrakcija, kroz koju se može ispričati povijest Župe.

-Budući da je stara peć u Kuparima u vrlo dobrom stanju, nadamo se da ćemo je moći jednog dana pokazati i našim mještanima i turistima uz priču o kupama u Kuparima, radionice i prikaz izrade tih kupa.

Profesorica Marta Mileusnić upoznala je studentice s različitim vrstama gline , kao i metodama utvrđivanja vrsta sirovine na licu mjesta.

– Nisu sve gline iste, neke su dobre za izradu keramike i kupa, ali neke su apsolutno neprihvatljive za to, ali su jako dobre za neke druge stvari. Gline su jako važan industrijski mineral. Ima glina koje jako bubre u dodiru s vodom i  odlična su podloga za zaštitu odlagališta otpada ili za proizvodnju lijekova, a neke su druge pogodne baš za izradu keramike. Ove uzorke koje smo izuzeli, analizirati ćemo različitim metodama kako bi vidjeli njihov granulometrijski i mineraloški sastav, koji će nam onda pokazati kvalitetu i otkriti postoji li mogućnost da su stare dubrovačke kupe rađene baš od ovih glina. Različiti  minerali ponašaju se na različite načine i pečenjem se pretvaraju u neke druge minerale, zato je za ovaj projekt bitno da se detaljno analizira sirovina, ali i kupe i onda napravi usporedba.

Kad je bager iskopao jamu u njoj su studentice zagladile površinu, kako bi se jasno vidjeli slojevi tla/sedimenta. Površinski sloj nije uzorkovan budući da se radi o obradivom tlu bogatom organskom tvari. Studentice su uzorcima odredile boju, veličinu čestica te prisustvo karbonata. Terenska odredba služi za grubu procjenu kvalitete, no za konačni sud o kvaliteti materijala potrebne su sofisticirane laboratorijske analize.

Inženjer geologije Marin Krstulović objasnio je studenticama kako nastaju gliništa.

-Gline nastaju trošenjem stijena, erozijom te naknadnim taloženjem. Kuparice se u nas nalaze blizu Knežice, u Kuparima u Župi i u Konavlima kraj Pavljeg brda. Ljudi su prije vjerojatno imali kalupe za kupe i taj se obrt prenosio s generacije na generaciju. Specifičnost Župe je što se tu organizirala prva velika industrijska proizvodnja na ovome području. Količina proizvodnje se može brojiti u milijunima kupa. Mul koji ljudi koriste danas za vezivanje baraka u kuparskoj vali, nekad je bio kraj konstrukcije koja je vozila vagone i krcala kupe i opeku na brodove.

Sva se glina za proizvodnju vadila ovdje, a potrebna je bila ogromna količina sirovine. Samo za jednu kuću treba 3 000 kupa, a svaka kupa je teška 5 kila. To znači da je trebalo 9 kubika gline za kupe na jednoj kući. Gdje se točno vadilo ne znamo, ali znamo da su u Kuparima postojale dvije velike peći, znamo količinu izvoza, a postoji i ugovor iz 15. stoljeća,  kad se Stradun popločavao, u kojem stoji kako popločenje dolazi iz Kupara. Problem prekomjernog iskapanja gline bio je stvaranje jezera koja su se stvarala u župskom polju i komarci koji su se množili u njima i prenosili malariju. Župa nikad nije bila previše ugodno mjesto za život, naravno govorimo o ovom polju, ravnici. To je i bio razlog zbog kojeg su se naselja gradila na padinama brda, a ne u polju. Industriju kakva je nekad bila u Kuparima sigurno više nećemo imati, ali se nadam da će za obnovu povijesnih kupa biti dovoljno i sirovine i znanja, kaže inženjer Krstulović.

U Paljem brdu, obitelj Tonćija Ćeba izašla je u susret sudionicima radionice i dozvolila im da na njihovom zemljištu naprave iskop. Nakon uzimanja uzoraka, obišli su i peć za keramiku, koja se i danas nalazi u podrumu nekadašnjeg Hotela Grand u Kuparima.

Radionica “Dubrovački krovovi: od sirovine do kupe” dio je projekta RE DU TILE – pokušaja revitalizacije povijesne kupe Kanalice upotrebom novih tehnoloških procesa. Radionica se odvija u organizaciji Sveučilista u Dubrovniku, TZ Župa dubrovačka, Općinskog odjela za komunalno gospodarstvo Župa Dubrovačka i Dubrovačke biskupije a uz financijsku potporu Studentskog zbora Sveučilista u Dubrovniku i Austrijske akademije znanosti.Voditeljice radionice su doc dr.art. Kristina Kojan Goluža, mag.art. (Sveučilište u Dubrovniku) i red. prof.dr. sc. Marta Mileusnić (Rudarsko-geološko naftni fakultet Sveučilište u Zagrebu).

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA