33.8 C
Dubrovnik
Petak, 19 srpnja, 2024
NaslovnicaVijesti"Prvih 10" - rezime Županijske gospodarske komore o desetogodišnjem članstvu Hrvatske u...

“Prvih 10” – rezime Županijske gospodarske komore o desetogodišnjem članstvu Hrvatske u EU

„Prvih 10“ naziv je konferencije za medije koju je održala HGK – Županijska komora Dubrovnik, 3. srpnja u Dubrovniku, u cilju rezimiranja efekata desetogodišnjeg članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Sudionici Konferencije su predstavili sljedeće:

Glavni ekonomist HGK, Goran Šaravanja prezentirao je ekonomske učinke članstva u Uniji.

Ulazak u EU omogućio je hrvatskim poduzetnicima da povećaju izvoz, što je ključni razlog zašto je Hrvatska preokrenula kronične deficite u tekućem računu platne bilance i proračuna u suficite i time smanjila zaduženost javnog sektora, poduzeća i kućanstava. Sredstva iz EU svakako su pridonijela tom razduživanju, ali još važnije prisilila su nas da strateški razmišljamo o politikama koje vodimo. Kada vidimo koliko smo se brzo oporavili od duboke recesije, izazvane pandemijom, u odnosu na recesiju nakon globalne financijske krize, jasno je koliko je Hrvatska ekonomija stabilnija i otpornija, ne samo kao članica NATO-a i EU, nego i kao članica euro područja i Schengena.

Od ulaska u EU stvoreno je 200.000 radnih mjesta, veći dio u privatnom sektoru. Prvi puta u povijesti imamo manjak radne snage, čime smo se pridružili razvijenim zemljama Zapada. Došlo je do smanjenja zaduženosti privatnog sektora, a razlika kamatnih stopa po kojima se domaći poduzetnici i građani zadužuju je smanjena tj. izjednačila se s kamatnim stopama u ostatku zapadne Europe.

Državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, Zrinka Raguž predstavila je učinke europskih fondova po sektorima ističući sljedeće: najveći efekti postignuti su kroz Europski kohezijski fond, kroz koji je Hrvatska investirala u prometnu infrastrukturu; za istaknuti su Pelješki most, Zračna luka Dubrovnik, LNG terminal te brojne luke, marine, prometnice koje su Hrvatsku učinile dostupnijom. Također, iznijela je podatak kako je 300.000 kućanstava dobilo pristup pitkoj vodi te kanalizacijskom sustavu, koje realno, bez europskih sredstava ne bi bilo moguće.

U financijskoj perspektivi 2014. – 2020. Hrvatska je ugovorila 14,04 milijardi eura ili 123,92 % mogućih sredstava, od čega je do sad iskorišteno 85%, a do kraja ove godine će se taj podatak još dodatno poboljšati, na što moramo biti izrazito ponosni. Hrvatska je zemlja neto korisnica europskih sredstava, gdje je u deset godina ostvarila 10 milijardi prihoda iz ovih fondova. BDP po stanovniku po EU prosijeku iznosio je 2013. godine 61%, a 2022. godine 73%.

Župan Dubrovačko-neretvanski, Nikola Dobroslavić, prije svega zahvalio se braniteljima na očuvanju naše slobode, prvom hrvatskom predsjedniku, Franju Tuđmanu, na usmjerenju ka euroatlantskim integracijama, zbog čega mi danas možemo sumirati dobre efekte Hrvatskog članstva u EU. Naglasio je kako je Dubrovačko-neretvanska županija s povučenih 742 milijuna eura u prethodnoj financijskoj perspektivi jedna od vodećih županija u iskorištenju sredstava koja su joj bila na raspolaganju, što je sve doista unaprijedilo naše društvo i gospodarstvo. Isto tako naglasio je snažan angažman kroz Europski odbor regija, gdje je sudjelovao na nekoliko mišljenja. Posebno je zanimljiva inicijativa za ulazak svih zemalja Zapadnog Balkana u europsku obitelj, za što će morati ispuniti stroge kriterije usuglašavanja s pravnom stečevinom, prije svega po pitanju obračuna sa korupcijom, kriminalom, ratnim zločinima, slobodom medija te ljudskim pravima. Često puta u Europskom odboru regija Župan je čuo pohvale na račun Hrvatske, za koju se smatra da može biti primjer i uzor kako se uskladila i nosila sa izazovima ulaska u članstvo u NATO savez, EU, Schengenski prostor te eurozonu.

Moderatorica konferencije, Nikolina Trojić, predsjednica ŽK Dubrovnik uvodno je istaknula veliki put koji je Hrvatska prošla kroz pretpristupni proces kako bi postala punopravna članica. Ulaskom u EU Hrvatska je u svim segmentima društva napredovala: razvilo se civilno društvo; što smo mogli vidjeti na primjeru projekta Golfa na Srđu, otvorilo se tržište s preko 500 milijuna potrošača, omogućilo se kretanje ljudi s naglaskom na mlade koji se kroz program Erasmus mogu školovati diljem EU, a ono najvažnije ulaskom u euro zonu smanjen je kreditni rizik i za gospodarstvo i za građane. Ono što nas čeka idućih deset godina jest veći rad na povjerenju u pravni sustav, ubrzavanje sudskih procesa te smanjenje birokracije i administracije, što se može postići uvođenjem digitalizacije.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA