U Dvorani Visia, u organizaciji Kinematografa Dubrovnik, na Poljani Paska Miličevića 4, u ponedjeljak 28. rujna 2026. u 19 sati prikazuje se dokumentarni film redatelja Tomislava Žaje „Igor Zidić: Jesmo li živi?” koji portretira jednog od najvažnijih hrvatskih intelektualaca današnjice, usko vezanog i za dubrovački kraj.
Projekciji će nazočiti Tomislav Žaja i Igor Zidić, dok će pozdravnu riječ održati dr. sc. Vesna Čučić.
Uz redatelja Žaju, autorski tim čine snimatelj Jasenko Rasol, montažer Ivor Šonje te skladatelj i dizajner zvuka Vjeran Šalamon, kojih rad doprinosi atmosferi i slojevitosti filmskog izraza. Film je producirao T-FILM u suradnji s „Vjetrokazom”.
Novi film Tomislava Žaje iz 2026. godine u trajanju 90 minuta, prati povjesničara umjetnosti i pisca Igora Zidića tijekom 2025. godine kada promovira svoju monografiju o slikaru Vlahu Bukovcu i počinje pisati novu knjigu o Emanuelu Vidoviću. Putovanjem po gradovima i mjestima Dalmacije – Cavtat, Dubrovnik, Split, Prvić Šepurine – i u zagrebačkom domu, tonom i slikom bilježe se trenutci iz sadašnjosti, ali se i evociraju oni iz prošlosti: rad u kulturi, borba za hrvatsku samobitnost i društvene vrijednosti. U filmu se pojavljuju i Zidićevi prijatelji, suradnici i kolege kao autentični svjedoci tih događaja.
Arhivski materijali korišteni u filmu iznose na vidjelo mnoge nepoznate ili zanemarene detalje iz Zidićevih višedesetljetnih nastojanja, od sudjelovanja u radu Matice hrvatske, borbe za hrvatski jezik i pokretanja „Hrvatskog tjednika” do prvih – nakon osamostaljenja – prezentacija hrvatske likovne umjetnosti u svijetu. Tu su i žive slike iz obiteljskog okruženja.
Projekciji filma prethodile su one u Zagrebu, Splitu i Rovinju.
Zidićeva „dubrovačka sekvenca”
Igor Zidić (Split, 1939), povjesničar umjetnosti, likovni kritičar, pjesnik, esejist, dugogodišnji ravnatelj Moderne galerije (1989-2008) i predsjednik Matice hrvatske (2002-2014) u svom dugogodišnjem i plodnom djelovanju posebice se bavio Dubrovnikom, njegovim umjetnicima, slikarima i piscima te drugim dubrovačkim temama.
Priredio je niz izložbi dubrovačkih umjetnika među kojima izdvajamo retrospektivne preglede Vlaha Bukovca u Narodnom muzeju u Pragu, Modernoj galeriji u Zagrebu i Umjetničkoj galeriji Dubrovnik 2000. godine; u Gemeentemuseumu u Den Haagu 2009/10. i u Klovićevim dvorima u Zagrebu 2010. godine. U suradnji s Michelom Hilaireom i Musée Fabre-Montpellier i Umjetničkim paviljonom, u Zagrebu 2018/2019. postavlja Povijesni susret učenika i učitelja – Vlaho Bukovac i Alexandre Cabanel. Ti su projekti izmijenili Bukovčev status na europskoj i anglo-američkoj likovnoj sceni.
Spominjemo i retrospektive Iva Dulčića u Modernoj galeriji u Zagrebu i Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, iz 2003, Mata Celestina Medovića u Klovićevim dvorima u Zagrebu, 2011/12. i Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, 2012. te Antuna Masle u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, 2019/20. godine.
Zidićeve monografije o Vlahu Bukovcu (2009, 2024), Ignjatu Jobu (2010), Ivu Dulčiću (2016), Antunu Masli (2020) važan su doprinos poznavanju tih istaknutih dubrovačkih i hrvatskih slikarima te vremenu u kojemu su živjeli i djelovali.
Pisao je i predgovore za izložbe Božidara Rašice, Đura Pulitike, Josipa Trostmanna, Dubravke Lošić, Anabel Zanze, Ane Opalić i Mare Bratoš.
Od historiografskih naslova uredio je Povijest Dubrovnika do 1808 I i II Vinka Foretića, monografiju Miho Klaić Trpimira Macana, knjigu Pomorci i jedrenjaci Republike dubrovačke Josipa Luetića te knjigu Dubrovačka država u međunarodnoj zajednici (od 1358. do 1815) Ilije Mitića. Pisac je predgovora za zbornik odabranih tekstova Miljenka Foretića Dubrovnik u povijesnim i kulturnim mijenama.
Za Zidićevo razumijevanje Dubrovnika, dubrovačke kulture i povijesti indikativna je studija Svjetla i boje Dubrovnika: ljudi, grad i okolica u djelima modernih slikara (za izložbu Svjetla i boje Dubrovnika u organizaciji Muzejsko-galerijskog centra Gradec u Zagrebu i Umjetničke galerije u Dubrovniku, iz 1988) u kojemu grad-u-zidinama i njegovu okolicu – riječju: Republiku – interpretira kao specifičnu civilizacijsku, kulturalnu i prirodno-inspirativnu cjelinu.
