Predstavljanje knjige doc. dr. sc. Jasenke Maslek „Običaji i narodna vjerovanja na Pelješcu (Prema zapisima Nikole Zvonimira Bjelovučića)“ održano je u amfiteatru središnje zgrade Sveučilišnog kampusa. Riječ je o djelomičnom objavljivanju rukopisne građe Nikole Zvonimira Bjelovučića koja je dulje od 60 godina pohranjena u arhivskoj zbirci HAZU-a, a sada je, kao kritičko izdanje, prvi put objavljena.
Knjigu su predstavile prof. emer. Ljiljana Marks, prof. dr. sc. Marijana Tomelić Ćurlić i dr. sc. Zrinka Režić Tolj, a predstavljanje je moderirala doc. dr. sc. Irena Ipšić. Predstavljačice su istaknule vrijednost ovog djela koje donosi etnološko-folklorističkim pristupom zapisane neobjavljene običaje, vjerovanja i priče s poluotoka Pelješca koje su zanimljive ne samo istraživačima i znanstvenicima već i široj javnosti. Knjiga je namijenjena studentima na svim stupnjevima obrazovanja u humanističkim i društvenim disciplinama, etnolozima i folkloristima u znanstvenim istraživanjima, povjesničarima, lokalnim djelatnicima u kulturi.
Ljiljana Marks, zaslužna znanstvenica (prof. emerit.) u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, naglasila je kako je ovaj rukopis „iznimno vrijedan doprinos etnologiji, folkloristici, povijesti, kulturnoj antropologiji i kulturi uopće“ te da „oživljava glasove davno nestalih ljudi, budi sjećanja u današnjim naraštajima“. Sama autorica doc. dr. sc. Jasenka Maslek zahvalila je svima na dolasku, a poglavito onima koji su joj pomogli da bi ova knjiga danas bila pred čitateljima.
Knjiga „Običaji i narodna vjerovanja na Pelješcu (Prema zapisima Nikole Zvonimira Bjelovučića)“ sastavljena je od šest poglavlja i rječnika lokalnih i manje poznatih riječi i izraza te opremljena s 24 fotografije posvećene uglavnom liku i djelu Nikole Zvonimira Bjelovučića, autoru rukopisne zbirke te pravniku, odvjetniku, povjesničaru, publicistu i etnografu, rođenom u Janjini na poluotoku Pelješcu. Njegova rukopisna zbirka, ovdje donesena u kritičkom izdanju, nastajala je od 1935. do 1940-ih godina 20. stoljeća i predstavlja korpus i središte Bjelovučićeva istraživačkog interesa. Tema rukopisa je iznimno zanimljiva danas kad se ponovno otkriva i revalorizira vlastita nematerijalna kulturna baština kao važna uporišna identitetska točka.
