Zbornik radova „Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala. Rezultati istraživanja lokaliteta dubrovačke katedrale 2018.-2022.“ bit će predstavljen u četvrtak, 9. travnja u 19:30 sati u dvorani pape Ivana Pavla II. u Dubrovniku.
O zborniku će govoriti dr. sc. Maja Zeman (urednica ovog izdanja), dr. sc. Ana Marinković i dr. sc. Ivan Viđen (suradnici na projektu) te dr. sc. Antun Baće (jedan od recenzenata). Sunakladnici izdanja su Gradska (katedralna) župa Gospe Velike i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a recenzenti su dr. sc. Antun Baće i dr. sc. Danko Zelić.
Zbornik radova projekta „Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala“ prva je u nizu cjelovitijih i obuhvatnijih objava rezultata istraživanjā lokaliteta dubrovačkih katedrala, koji su postignuti u suradnji svih timova uključenih u projektne aktivnosti istoimenog projekta.
Višegodišnji nositelji projekta su Gradska (katedralna) župa Gospe Velike u Dubrovniku i Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s Odsjekom za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za arheologiju i Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu.
Projekt o kojemu je riječ potaknut je 2015. godine (tada samo u suradnji s Odsjekom za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu) da bi zajedničke aktivnosti započele 2018. godine, točno trideset godina nakon što su završena arheološka istraživanja prostora katedrale Gospe Velike i susjedne Bunićeve poljane (1981.-1988.). Rad na projektu bio je prvenstveno usmjeren na prvu stručnu i znanstvenu obradu svih pokretnih nalaza koje su tijekom 1980-ih godina bili pohranjeni u provizornom depou (lapidariju katedrale) smještenome uglavnom njezinome južnom potkrovlju.
Zbornik se sastoji od više znanstvenih radova različitih autora uključenih u rad projekta “Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala”.
Zbornik otvara rad Marte Perkić, Pregled arheoloških istraživanja dubrovačke katedrale i Bunićeve poljane od 1981. do 1988. godine napisan na temelju raznorodne i obimne dokumentacije koja uključuje bilješke istraživača i skice, nacrtnu dokumentaciju i fotografije. Ista je korištena kao relevantno polazište u poglavljima Suzane Damiani, Ostaci zidnih slika s lokaliteta dubrovačke katedrale. Rezultati konzervatorsko-restauratorskih istraživanja 2018.-2022., te Maje Zeman i Ane Marinković, Kamena plastika lokaliteta dubrovačke katedrale. Kontekst nalaza i metode istraživanja.
Rad Matka Matije Marušića, Flora dubrovačke romaničke katedrale: detalj za ikonografsko čitanje usmjeren je na ikonografsko čitanje specifičnih cvjetnih i lisnih motiva dovratnika ili elemenata gređa u kojima naslućuje inspiracije biljnim vrstama iz Svete Zemlje.
Autorice Marija Šiša Vivek i Ivana Ožanić Roguljić u poglavlju Stolna keramika iz istraživanja katedrale Gospe Velike i Bunićeve poljane u Dubrovniku – preliminarni pregled, sumiraju i rezultate dosadašnje sistematizacije upravo tih nalaza te uz pojedine primjerke iz razdoblja 4. do 6. stoljeća, ustvrđuju kako na lokalitetu ipak prevladavaju globularne amfore ranog i razvijenog srednjeg vijeka.
Zbornik završava radom Groblje sv. Marije Velike u Dubrovniku – uvodno razmatranje Marte Perkić, a koje na neki način sadržajno zaokružuje sva prethodna i kojim se upozorava na važnost poznavanja rada prethodnika, kao i na složenost ovoga katedralnog nalazišta.
