8.8 C
Dubrovnik
Naslovnica istaknuto Pitali smo Stjepana Srhoja - tri ekonomska scenarija u Dubrovniku, nakon pandemije

Pitali smo Stjepana Srhoja – tri ekonomska scenarija u Dubrovniku, nakon pandemije

Pitali smo dr. Stjepana Srhoja s Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku što bi se moglo uslijed pandemije događati s dubrovačkim gospodarstvom, koje je gotovo u potpunosti bazirano na turizmu i s njim povezanim djelatnostima. Zanimalo nas je i hoće li Vladine mjere i kako utjecati na oporavak gospodarstva. Stjepan nam je vrlo detaljno i jasno objasnio tri scenarija: pesimistični, srednji i optimistični scenarij . Pročitajte, jer ovo se tiče svih nas.

Pandemija virusne bolesti COVID-19 utječe i utjecat će na turizam i putovanja, osnovne djelatnosti na kojima Dubrovnik, ali i veći dio Hrvatske, već cijelo desetljeće zasniva svoje gospodarstvo i od kojeg žive brojne dubrovačke obitelji, ali i javna uprava. Možete li našim čitateljima objasniti što bi se moglo događati u slučaju da ova situacija potraje? 

– Upravo sam u procesu izrade jednog meni zanimljivog istraživanja, kako kaže moj profesor „zagnjurio sam u temu“, ali s obzirom na to da me znatan broj sugrađana kontaktirao za mišljenje, odlučio sam se prihvatiti vaš poziv. Još uvijek postoji veliki broj nepoznanica, pa je ovo zakučasto pitanje i stoga nezgodan trenutak za davanje razmišljanja o temi, ali opet kao znanstvenici imamo odgovornost ponuditi odgovore društvu i kada to nama nije ugodno. Naglasio bih da nisam stručnjak za epidemiologiju, ali davanje bilo kakve ekonomske analize u ovoj situaciji traži ponajprije osvrt na temeljne epidemiološke varijable.

Prva pretpostavka je da je koronavirus uistinu znatno smrtonosniji od gripe te da nije samo zamjena za gripu, već dodatak, kao što to navode doktori iz Italije.

Drugo, kako inače to biva u znanosti i farmaceutskoj industriji pretpostavljam da efektivno cjepivo i lijek neće biti dostupno barem do 2021.

Treće, pretpostavljam da su pogođeni posebice stariji ljudi, a znatno manje mlađi ljudi, kao što to navode u medijima. Ovdje trebamo postaviti jedno grubo i neugodno ekonomsko pitanje, a to je pitanje koliko vrijedi ljudski život? Koliko vrijedi život vaše majke, oca, djedova i baka? Koliko vrijedi život vaših prijatelja koji možda neće moći izdržati zarazu? Ako se slažemo da su njihovi životi neprocjenjivi, možemo se također složiti da je temeljni cilj društva sprječavanje širenja pandemije. Istaknuo bih, kako navodi znanstvenik Igor Rudan, da postoje i oprečna mišljenja o širenju pandemije, koja ću za potrebe ovog članka zanemariti.       

Četvrto, trebamo imati neke temeljne varijable o širenju pandemije. Prošli tjedan nismo znali puno, međutim, sada se već mogu vidjeti obrasci širenja koronavirusa, i možemo reći kako smo dobili prva četiri uvida, prvi uvid dolazi iz Njemačke i istakao ga je i naš ministar zdravstva, a to je da će pandemija vjerojatno zaraziti dvije trećine populacije, drugi, iz istog izvora kaže da će većina imati blage simptome, treći je da će manjina, posebice stariji i bolesni imati teže simptome, te četvrti, bolnice ne mogu odjednom primiti sve pojedince s težim simptomima. Ovim bismo došli do zaključka kako mi zapravo ne sprječavamo u potpunosti širenje, već sprječavamo brzinu širenja koronavirusa.  

Peto, a s obzirom na to da smo se složili da je cilj spašavanje ljudskih života koji su neprocjenjivi, želimo razvući zarazu na dovoljno dug period kako bismo s jedne strane, postepeno stvorili kolektivni imunitet, te s druge strane pružili svim bolesnicima s težim simptomima adekvatnu njegu i time omogućili u čim većem postotku preživljavanje zaraze.

Šesto, nismo još dosegnuli vrhunac epidemije, a razvlačenje širenja zaraze će prema mišljenju epidemiologa trajati minimalno 2 mjeseca, dakle sredina svibnja, a pretpostavljamo da će ostaviti dozu straha kod starijih ljudi nakon tih 2 mjeseca.  

Sedmo, pretpostavljam da se epidemija sporije širi kada su visoke temperature.
Bilo koja ekonomska analiza o kretanju gospodarstva u Dubrovniku snažno ovisi o prvoj, drugoj, šestoj i sedmoj pretpostavci.  

Temelj turizma – odluka turista

– Kažu neki mudri ljudi „turizam, to ti je pokvarljiva roba“. Naime turizam je aktivnost bez koje se može živjeti, a kada se već putuje, u turizmu se često putuje u sigurne destinacije. Ako turisti trenutno ne putuju, neki novac su uštedjeli, pa je pitanje što će naši turisti učiniti s tim novcem? Najlakši odgovor je da će odluku o putovanju odgoditi za sigurnije vrijeme. Ali što zapravo znači „sigurnije vrijeme“?       

Hoćete li vi putovati? Ovisit će o tome možete li plaćati vaše primarne potrebe, kredite; a zatim i je li destinacija u koju idete u danom momentu sigurna. Pitanje odluke turista stoga ovisi o barem dvije varijable, s jedne strane o tome hoće li širenje pandemije početi jenjavati, a s druge strane o ekonomskoj politici drugih velikih zemalja iz kojih dolaze naši gosti. Već sam pisao o mogućnosti recesije u zemljama odakle dolaze naši gosti, naime recesija znači pad kupovne moći, a kada padne kupovna moć onda se ili ne putuje ili se putuje u jeftinije, a sigurne destinacije. Sada je uz epidemiološku borbu, velika uloga na donositeljima politika u svim zemljama kako bi osigurali funkcioniranje gospodarstava.

Pesimistični scenarij – ekstremno mala vjerojatnost

 
Što bi se dogodilo u Dubrovniku kad koronavirus ne bi jenjavao i kada ne bi bilo intervencije države? Ekstremno su male vjerojatnosti za ovaj scenarij jer počiva na gotovo nevjerojatnim pretpostavkama kako se godinama nije razvilo cjepivo, događaju se čudne mutacije virusa i pandemija traje godinama. Prethodno je, gotovo pa, nemoguće. Međutim taj scenarij je temelj za analizu, a sljedeća dva scenarija imati će isti smjer efekata na gospodarstvo, samo sa znatno manjom magnitudom.

Pretpostavljam elementarno poznavanje ekonomije, a grafikoni su dani upravo da analiza bude jednostavna što većem krugu čitatelja. Grafičkom prikazu ću dodati ne-tehnička objašnjenja. Unaprijed se ispričavam kolegama ekonomistima na ne-tehničkom karakteru poruka.   

Na slici 1 u četiri stupca prikazana su odabrana tržišta u Dubrovniku. Svaki grafikon ima krivulje ponude i potražnje s ravnotežom i stoga ravnotežnom cijenom i količinom, odnosno u slučaju tržišta rada s ravnotežnom nadnicom i količinom rada.  

U prvom stupcu je opisano tržište za prijevoz putnika, npr. avio prijevoz, prijevoz autobusom, taxi prijevoz ili transferi. Zatim ide tržište smještaja za turiste, npr. hotelski smještaj, apartmani i kampovi. Slijedi tržište za usluge hrane i pića, npr. restorani i kafići.

U drugom stupcu je tržište za najam stanova, tržište za kupnju stanova i zemljišta te tržište gradnje stambenih zgrada.   

U trećem i četvrtom stupcu je tržište rada: u turizmu npr. konobari, kuhari, čišćenje, turističke agencije, zatim tržište rada u obrtništvu, npr. postolari, krojači, frizeri, zatim tržište rada u poljoprivredi i ribarstvu, tržište rada u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama i konačno, tržište rada u javnom sektoru.   

Pitanje koje slijedi jest što se događa sa svim tim tržištima, ako koronavirus ne jenjava i nema intervencije države?


Slika 1. Odabrana tržišta u Dubrovniku (2019.)







Napomena: P označava cijenu, Q količinu, S ponudu, D potražnju, L rad, a W nadnicu. Prilagodba autora, inicijalna ideja:  Jurin, S. & Šohinger, J. (1990). Teorija tržišta i cijena.

Pad turističke potražnje  

Koronavirus koji opstaje u Europi, Republici Hrvatskoj pa samim time i u Dubrovniku vodio bi padu turističke potražnje. Prvo, smanjila bi se potražnja za prijevozom putnika (D2), ovdje bi zbog jednostavnosti obuhvatili primjerice skupno tržište avio prijevoza, taxi prijevoza ili transfera. Takav razvoj događaja vodio bi nižoj cijeni  usluga prijevoza (P2) i nižoj količini pružene usluge prijevoza. Prethodno bi vodilo smanjenju broja obrtnika u prijevozu putnika, npr. manji broj zaposlenih koji pružaju usluge transfera i  usluge taxi prijevozništva. Manji broj turista također vodi i do manje potražnje za smještajem u hotelima i apartmanima, što je zabilježeno smanjenjem potražnje s D na D2 (Smještaj za turiste), što rezultira manjom cijenom noćenja i prenamjenom te zatvaranjem nekih smještajnih jedinica. Kako je manje turista u Dubrovniku, dolazi i do pada potražnje za uslugama hrane i pića, što rezultira manjom količinom prodanih usluga hrane i pića, pa neki ugostitelji stoga zatvaraju svoje ugostiteljske objekte.

Slika 2. Scenarij 1 –prelijevanje pada turističke potražnje u 2021. godini







Napomena: P označava cijenu, Q količinu, S ponudu, D potražnju, L rad, a W nadnicu. Prilagodba autora, inicijalna ideja:  Jurin, S. & Šohinger, J. (1990). Teorija tržišta i cijena. 

Pad potražnje za nekretninama i građevinskim uslugama

Povezano, na tržištu stanova i zemljišta dolazi do rasta ponude stanova i zemljišta za prodaju jer će se završiti gradnja stanova koji su u tijeku, međutim, kako dio građana ne može plaćati kredite zbog manjka turističke potražnje, nekretnine koje prvotno nisu bile na prodaju sada jesu, a u isto vrijeme dolazi i do pada potražnje za nekretninama, jer pada kupovna moć uz veću neizvjesnost budućnosti pa to rezultira manjom cijenom nekretnina i zemljišta (P2), ali i nižom količinom kupnji na tržištu.

Navedeno se prelijeva i na građevinski sektor, pa nagao pad potražnje za gradnjom vodi nižoj cijeni gradnje i nižoj količini gradnje, zbog čega dio građevinara više ne može preživjeti na tržištu i idu u stečaj.

Potražnja u sektoru poljoprivrede i ribarstva i IT sektoru

Zanimljivosti se događaju i na tržištu rada. Prvo, potražnja za radom u turizmu pada (D2), što vodi do niže nadnice i nižeg broja zaposlenih radnika u turizmu.

Naime, vlasnicima u turizmu se više ne isplati zapošljavati toliki broj zaposlenika pa ih otpuštaju. Sezonci se vraćaju doma, dio novo nezaposlenih počinje raditi drugdje, a to vidimo na nekim od odabranih tržišta rada – npr. Dubrovkinje i Dubrovčani žele više raditi kao postolari, krojači, frizeri, međutim, u isto vrijeme se smanjuje potražnja za takvim radnim mjestima, jer nema turista. Stoga dolazi do većeg broja sugrađana koji rade u obrtništvu, ali uz nižu nadnicu nego sada.

Također, raste ponuda rada sugrađana u poljoprivredi i ribarstvu, a pretpostavimo li (vrlo optimistično) da raste potražnja za domaćim proizvodima, iako broj turista i sezonaca pada, onda raste i potražnja za radom u poljoprivredi i ribarstvu, pa više ljudi radi u poljoprivredi i ribarstvu uz nadnicu kakva je i sada na tržištu. Očito, ako potražnja za domaćim poljoprivrednim proizvodima i ribom pada ili ostaje konstantna, Dubrovčani i Dubrovkinje rade ove poslove za nižu nadnicu nego je ona bila 2019.

Raste i ponuda rada u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (ICT-u), npr. razvoj softvera i upravljanje podacima, a pretpostavimo li slijedom digitalne revolucije da raste potražnja za softverskim rješenjima dolazi i do rasta potražnje za takvim radom, što rezultira većim brojem zaposlenih sugrađana u ICT-u uz istu nadnicu kao i sada (ako potražnja za ICT rješenjima pada ili je konstantna, onda je nadnica niža).

Smanjenje zaposlenih i plaća u javnom sektoru

Konačno, kako pada potražnja za radom u turizmu, dio sugrađana se želi zaposliti u javnom sektoru radi sigurnosti, međutim, u isto vrijeme pada potražnja za radnicima u javnom sektoru iz dva razloga, prvo nema dovoljno novca za sve plaće, a drugo više nije potrebno toliko zaposlenih u javnom sektoru koji se bave turizmom, npr. u lokalnoj samoupravi i gradskim poduzećima. Navedeno bi rezultiralo manjim brojem zaposlenih u javnom sektoru i to uz manje plaće. S različitim pretpostavkama o gospodarskom kretanju moguće je napraviti i neke različite pomake na odabranim tržišt ima, ali to nije toliko važno.

Ono što je važno je da je ovo vrlo pesimistični scenarij koji ima enormno nisku  vjerojatnost. Temeljni razlog zbog kojeg se neće dogoditi je zato što su već uložene milijarde eura u najbolje znanstvenike i poduzeća za razvoj cjepiva protiv koronavirusa, te već postoje naznake o njihovoj uspješnosti. Pitanje je vremena kada će cjepivo doći. To je izgledan i dobar ishod za Dubrovnik, jer nakon desetljeća rada u turizmu, izrazito je teško pronaći druge, ne turističke načine prihodovanja, posebice na ovoj razini prihodovanja. Prekvalificiranje pojedinca iz turizma u druge djelatnosti kao što je primjerice ICT traži znatno uloženo vrijeme u stvaranje novog ljudskog kapitala i postoji rizik da bi opet rezultiralo nekonkretnošću tih novih djelatnosti u Dubrovniku.  

Za kraj, ovaj pesimistični scenarij treba svima biti lekcija koliko smo ranjivi i kako je potrebno ulagati u znanje, ne usmjeravati sva ulaganja u jednu košaru (turizam) te ne trošiti na nepotrebno skupe automobile i putovanja.     

Srednji scenarij – niska do srednja vjerojatnost

Kad smo riješili scenarij s ekstremno malom vjerojatnošću i pri tome naučili lekciju, dolazimo do srednjeg scenarija koji ima malu do srednju vjerojatnost.

U srednjem scenariju, turistička godina 2020. je izgubljena, a cilj je ekonomski preživjeti ljeto 2020. i doći do 2021.

Efekti na gospodarstvo su kao oni u slici 2, s razlikom da su manji pomaci krivulja potražnje i ponude. Ono što je važno u ovom scenariju jest spoznaja kako je negativni šok potražnje – kratkoročan, odnosno traje do kraja ljeta 2020. Pretpostavke za ovaj scenarij su da se do 2021. razvilo cjepivo, stvorio kolektivni imunitet, nije došlo do čudnih mutacija virusa te virus ne kreće ponovo s jeseni, a tada naš turizam nastavlja u ljeto 2021. kako je to bilo i do sad.  

Iako nema sličnih ekonomskih radova na temu, ističe se rad kolegice Tkalec i kolege Žilića koji su istraživali utjecaj bombardiranja u Srbiji, Crnoj Gori i Kosovu u 1999. na turizam u Republici Hrvatskoj i utvrdili pad turističke potražnje, posebice u hotelima. Međutim ono što je važno, već sljedeće godine je došlo do znatnog rasta turističke potražnje, čak većeg nego onog u godini prije bombardiranja. Dakle, negativni šok na potražnju je kratkoročan (u 2020.) a zatim dolazi do znatnog porasta u 2021. godini.  

Optimistični scenarij – srednja do visoka vjerojatnost

Dolazimo do trećeg scenarija, a kako sam ja optimist po prirodi, ovo je po mom mišljenju najvjerojatniji scenarij, a sve pretpostavke za ovaj scenarij sam iznio, pa čitatelji shodno različitim pretpostavkama može uspostaviti vlastito mišljenje. Pomaci krivulja za 2020. godinu kreću se kao oni iz slike 2, uz razliku da su pomaci mali.   

Naime u prvom dijelu turističke sezone 2020. dogodio se niži promet od sezone 2019., međutim, uslijed naglog pada pandemije s rastom temperature, rizik od zaraze koronavirusa pada, ekonomije su provele pametne ekonomske politike, a turisti su samo odgodili odluku o turističkom putovanju na drugi dio sezone, odnosno na vrhunac sezone i rekordnu postsezonu.

Vladine mjere pomoći gospodarstvu

U drugom i trećem scenariju cilj je omogućiti preživljavanje poduzeća u 2020. godini. Naime, iako već sada vidimo neke od pomaka na tržištima (smanjena potražnja za uslugama prijevoza, uslugama smještaja, hrane i pića, ili tržišta rada u turizmu), ono što je bitno jest dužina trajanja pada potražnje.  

Vlada je već pokrenula mjere za spašavanje gospodarstva koje pozdravljam. Cilj mjera je omogućiti likvidnost gospodarstvenika i to odgađanjem otplate kredita, odgađanjem različitih poreznih i drugih davanja državi, omogućavanjem kredita uz nisku stopu kredita poduzećima, sufinanciranjem plaća te bespovratnim potporama za mikro, mala i srednja poduzeća što je veoma financijski zahtjevno.  

Povećanje poreza?

Dok će se dio paketa mjera za gospodarstvenike financirati iz fondova Europske Unije, vjerojatno će se dio financirati iz nacionalnih omotnica. Ovdje treba imati mjeru, jer Republika Hrvatska ima ograničeni javni budžet, a sve rashode ćemo trebati nekako u budućnosti vratiti. Prisjetimo se prethodne šestogodišnje recesije (2009.-2014. godine), kada smo povećavali porez, što nikako sada ne bismo trebali raditi, već bismo trebali snižavati poreze u duhu ekonomike ponude i Lafferove krivulje.

Problem sa snižavanjem poreza je u tome što treba sniziti i javne rashode, primjerice  otkazima i smanjenjem plaća  u javnom sektoru, a to bi bilo političko samoubojstvo napraviti u izbornoj godini. Vrijeme će pokazati što će biti u godinama koje slijede.

Uz sve najavljene horizontalne mjere, specifično glede davanja bespovratnih sredstava, ono što je važno jest da poticaji trebaju ostvariti neki specifičan cilj.

Na slici 3 je primjer dvaju poduzeća, na ordinati je likvidnost poduzeća, a na apscisi vrijeme u mjesecima počevši s prekidom poslovanja uslijed koronavirusa.

Dva poduzeća imaju sve manju likvidnost kako broj mjeseci od početka epidemije raste. Međutim, poduzeće 1 nakon četiri mjeseca dolazi do problema s plaćanjem obveza i stoga do stečaja poduzeća. Na ovom fiktivnom primjeru davanjem bespovratnih sredstava tom poduzeću produžuje se vrijeme do stečaja za tri mjeseca.  

Kojim tvrtkama dati potporu?  

Pod pretpostavkom da se uslijed prestanka koronavirusa nakon 5 mjeseca poslovanje nastavi, navedeno poduzeće je spašeno i nakon toga nastavlja poslovati. Dakle, potporom se poduzeću kupilo 3 mjeseca do stečaja što je bilo dovoljno za spašavanje poduzeća. S druge strane, poduzeće 2 je dovoljno likvidno i davanje bespovratne potpore ne spašava poduzeće već vodi do supstitucije privatnog za javni novac bez učinka na preživljavanje poduzeća. Svjesni ograničenosti javnog budžeta, treba se donijeti odluku što raditi s poduzećem 2 sa slike 3? Ovo je pitanje koje će voditi do žestokih rasprava različitih lobističkih skupina, ja u ovom članku želim ostati u pozitivnoj ekonomskoj analizi bez sugestija o tome treba li takva poduzeća poticati.

Stoga, s državnim intervencijama imamo nekoliko izazova. Prvo, trebamo biti svjesni da s intervencijama isključivo kupujemo vrijeme do završetka epidemije. Drugo, Republika Hrvatska ima ograničeni budžet i želi maksimirati vrijednost za javni novac, stoga je potrebno identificirati ona poduzeća koja bi svejedno propala bez obzira na koronavirus te takva poduzeća ne bi trebalo pomagati.  

Treće, važno je da u intervenciji novac ne dobivaju ponajprije politički povezana poduzeća, već oni kojima je taj novac uistinu nužan.   

Četvrto, a posebno u scenariju 3., pa možda i 2., pod pretpostavkom da država može jasno identificirati i procijeniti stanje pojedinih poduzeća, potrebno je pomoći poduzećima koja imaju problem s likvidnošću isključivo zbog pandemije, u koje se ubrajaju često i mala obiteljska poduzeća.  

Peto, na politici je donijeti odluku što s poticanjem poduzeća poput poduzeća 2 na slici 3, jer će sigurno i oni tražiti javni novac.

Razlika u slici 3 između 2. i 3. scenarija je u tome što je u 2. scenariju potrebno dodijeliti veće potpore većem broju poduzeća, dok je u 3. scenariju broj poduzeća koji ne mogu opstati znatno niži, a potpora manja. U scenariju 1. s ekstremno niskom vjerojatnošću, javno financiranje danas propulzivnih grana poput turizma bio bi promašaj.  

Konačno, iskoristio bih ovu priliku javno zamoliti sve sugrađane da pažljivo prate preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ostanu u svojim domovima, izbjegavaju grupna okupljanja i smanje interakciju posebice sa starijim sugrađanima. Iskoristite ovu situaciju za učenje, npr. kroz besplatne online platforme s Ivy League sveučilišta, čitanje knjiga ili šetanje u prirodi. Pomozite  starijima, donesite im namirnice ili lijekove, ne paničarite, budite opušteni, bez nervozne te mislite i na druge oko sebe. Moramo ozbiljno shvatiti problem, a u ovom trenutku nam je potrebna sloga i disciplina, preživjeli smo teže stvari, preživjet ćemo i ovo.  

PITALI SMO STJEPANA SRHOJA: što bi nobelovci ekonomisti rekli o Hrvatskoj i Dubrovniku?

ČESTITAMO: Stjepan Srhoj postao član recenzentskog odbora renomiranog znanstvenog časopisa

KAKVA ČAST: Dubrovački znanstvenik Stjepan Srhoj održao predavanje na Princetonu

Dr. Stjepan Srhoj pojačao tim za pripremu Regionalnog centra kompetentnosti

2 KOMENTARI

  1. Nadnice i poduzeca … Ima li nam spasa?
    Predvidjati kako ce 2021 godina biti uspjesnija od 2019 uz statistiku kako je 2019 bila losija od 2018 je malo preoptimisticno. Usporedjivati turizam sa bombardiranjem Srbije 1999 godine takodjer nema smisla jer se bombardirala Srbija, a ne Srbija i cijeli svijet. Ova pandemija Covid19 ce imati dalekosezne posljedice na ekonomiju cijelog svijeta i sva moguca poduzeca, pardon tvrtke, korporacije u svijetu, a i na nadnice, pardon, place svih zaposlenih koji budu imali posao jos uvijek.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

KORISNI SAVJETI: Dobra rezidba – manje štetnika i bolesti

Dr. sc. Marin Krapac, stručni suradnik Maslinara, piše o povoljnim utjecajima proljetne rezidbe na suzbijanje štetnika i bolesti masline.

PROJEKTI GRADA: Viber grupa, Upravljački centar Civilne zaštite, isplata stipendija…

Nakon izbijanja pandemije koronavirusa Covid-19, Grad Dubrovnik je prvi u Hrvatskoj izašao u javnost s određenim informacijama, mjerama i rješenjima. O mjerama...

NAKON OSAM GODINA Lift u pothodniku na Ilijinoj glavici uskoro u funkciji?

Radovi na rekonstrukciji raskrižja Ilijina glavica, započeti 2012.godine, izvodili su se bez dozvole za gradnju te je poznato kako do današnjeg...

Lukša Klaić jedini prijavljeni za ravnatelja Športskih objekata Dubrovnik

Upravno vijeće Javne ustanove Športski objekti Dubrovnik raspisalo je natječaj za imenovanje ravnatelja/ice koji je objavljen 24. siječnja 2020. Na natječaj je...

Dubrovnktv.net

KRATKI REZOVI: drama ljudske izolacije na filmu

Stjerani u naše domove tim sićušnim, oku nevidljivim entitetom na razmeđi žive i nežive prirode, koji ni ne zna da smo ga...

SUSRETI UTORKOM: Mato Franković: raskidat ćemo ugovore s onima koji ne podmiruju obveze

Kako podmirivati obveze prema gradu ako je prihod nula? Kakve sankcije očekuju one koji ne podmiruju obveze za zakupe gradskih prostora i...

ETO NAS: Dubrovčani/ Volonteri u akciji kontra COVID-a 19

Mnogi su se uključili u borbu protiv korona virusa, Civilna zaštita Grada Dubrovnika čini se dobro funkcionira, a ne fali im ni...

Najnoviji komentari

Komentar tjedna by Lidija Crnčević

Put oko Svijeta

Slatki život Alise Nenadić