Okrugli stol pod nazivom „Dubrovnik: natalitet i demografske perspektive“ održan je u ponedjeljak 24. studenoga na Sveučilišnom kampusu u Dubrovniku.
Sudionici okruglog stola bili su ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, dubrovački biskup Roko Glasnović, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, demografi Marin Strmota i Stjepan Šterc te povijesni demograf Marinko Marić.
Grad Dubrovnik posljednjih desetljeća bilježi pad broja stanovnika, odlazak mladih, dolazak novih stanovnika i ubrzano starenje, što traži usklađeno djelovanje svih razina, od države do lokalne zajednice. U sklopu toga uočavaju se pitanja dostupnosti stanovanja, tržišta rada, društvene potpore obiteljima kao i izrada novog zakona o demografskoj revitalizaciji, o čemu je bilo govora na okruglom stolu.
Povijesni demograf Marić, koji je moderirao okruglim stolom, uvodno je istaknuo kako je prosječna starost stanovništva Dubrovnika iznad 43 godine. Predstavio je neke statističke podatke i izračune koji pokazuju da se proteklih dvadesetak godina broj stanovnika Dubrovnika smanjio za 5 %, da je udio starijeg stanovništva porastao, da je došlo do pada broja novorođene djece i istovremeno do doseljavanja novog stanovništva.
Projekcije pokazuju da će broj stanovnika u Dubrovniku rasti, no pitanje je, kako je kazao Marić, “hoće li to biti naša djeca”. Što se tiče dobne strukture, sada je dvostruko više starijih nego djece. Dubrovnik se, prema podacima Ujedinjenih naroda i Eurostata, ubraja u “vrlo stara područja” te se teret razvoja i skrbi prenosi na sve manji broj radno sposobnih ljudi.
Demograf Strmota je istaknuo kako je i Dubrovnik dočekao ono što je pojava u ostatku Hrvatske te da cijela ova situacija nije ideološko, nego ekonomsko pitanje. Razne mjere postoje, no kao problem je istaknuo sve manji broj žena u fertilnoj dobi. Skrenuo je pozornost kako ni samo doseljavanje stanovništva nije revitalizacijsko jer dolaze ljudi koji su tu samo u prolazu. Integracija je vrlo zahtjevna i tu treba učiti od drugih zemalja.
Osvrćući se na situaciju u Dubrovniku, gradonačelnik Franković je kazao kako je jedan dio njegovih stanovnika otišao živjeti u Župu dubrovačku i Konavle zbog preskupih nekretnina za život obitelji. Ilustrirao je to primjerima zgrada koje su građene za stanovanje, a velikim dijelom se iznajmljuju za kratkoročni najam te dalje analizirao složenost i posljedice takve situacije za život grada. Bez toga da se osigura mladim obiteljima krov nad glavom, nema nataliteta, istaknuo je gradonačelnik te naveo neke postojeće gradske demografske mjere i želju da se mladi ljudi zadrže u gradu.
Ministar Šipić je kazao kako je Dubrovnik u prosjeku Europske unije te da je cijela Europa izabrala put starenja. Naveo je što se sve poduzima kako bi se, s obzirom na ozbiljnu demografsku situaciju u cijeloj Hrvatskoj, zaštitila obitelj i majčinstvo te kako bi se potaknulo rađanje. Više novca se, među ostalim, izdvaja za porodiljne i rodiljne naknade te su pokazatelji takvih mjera vidljivi. Ministar je izrazio predanost pronatalitetnoj politici i izradi novog zakona o demografskoj revitalizaciji. Kazao je i kako sigurnost obitelji nije samo pitanje ekonomije, nego i drugih segmenata života. Dotaknuo se i povratka iseljeničkih obitelji u Hrvatsku.
Demograf Šterc je naveo dva demografska pristupa revitalizaciji, a to su pronatalitetna politika uz niz podržavajućih mjera i selektivna, racionalna i planska imigracijska politika. Ovaj drugi model je gotovo potpuno bio zaboravljen, kazao je, a njegovom primjenom revitalizacija počinje odmah jer se vraćaju mlade obitelji s djecom. Postoji čitav niz modela i mjera koji se mogu primijeniti za poboljšanje demografske situacije, dodao je Šterc i istaknuo više puta kako sada konačno postoji politička volja za bavljenje ovom problematikom.
Govoreći o tome kako Crkva može pomoći u revitalizaciji života u Dubrovniku, biskup Glasnović je istaknuo crkveno učenje o otvorenosti životu. Spomenuo je program Katoličke Crkve „Family Global Compact“ koji poziva sve razine na zajedničko djelovanje u pružanju podrške obiteljima. Naveo je kako Dubrovačka biskupija više od dvadesetak stanova daje obiteljima za stanovanje, kao i da biskupijski Caritas na razne načine pomaže. Biskup je također naglasio potrebu podrške ljudskom životu u svim njegovim fazama te zaključio riječima nade: „Živjet će ovaj narod i Hrvatska“.
Uz teme nataliteta i strukture stanovništva, na okruglom stolu se također razgovaralo o stambenoj politici kao potpori demografiji, o utjecaju turizma na obiteljski život, o novom zakonu koji se priprema te o budućnosti života u Gradu pod Srđem.
Program je moderirala Ivana Pavlić Pavlina, a okrugli stol su organizirali HKD Napredak – Dubrovnik, Grad Dubrovnik, Dubrovačka biskupija, Sveučilište u Dubrovniku i Sveučilište Libertas.
Angelina Tadić
