31.8 C
Dubrovnik
Utorak, 1 srpnja, 2025
HomeVijestiOBJAVLJENA KARTA: Među 10 najjačih u RH, čak su dva potresa imala...

OBJAVLJENA KARTA: Među 10 najjačih u RH, čak su dva potresa imala epicentar na našem području

Dva epicentra potresa magnitude jače od 6 stupnjeva po Richteru zabilježena su kroz povijest na dubrovačkom području, da se iščitati iz karte epicentara potresa u Hrvatskoj koju je objavio Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu. Na karti su ucrtani epicentri oko 30 tisuća potresa zabilježenih na teritoriju Hrvatske od prije Krista pa do 2015. Na području Hrvatske u prosjeku se svake godine osjeti oko 45 potresa.

Uz kartu epicentara objavljena je i tablica 10 najjačih potresa zabilježenih od 17. stoljeća do 2019. Zanimljivo je kako su na prvom i posljednjem mjestu ove ljestvice potresi koji su se dogodili na dubrovačkom području. Tako je potres koji se dogodio u Dubrovniku 6. travnja 1667., a čiji se intenzitet procjenjuje na IX-X prema Mercallijevoj ljestvici, najjači ikad zabilježen na području Hrvatske, a na posljednjem mjestu ove ljestvice naveden je potres koji se 5. rujna 1996. dogodio u Stonu, čija je magnituda iznosila 6 stupnjeva prema Richteru, a intenzitet VIII prema Mercallijevoj ljestvici.

O Velikoj trešnji na stranicama PMF-a stoji sljedeće: “Na veliku srijedu prije Uskrsa 6. travnja 1667. godine oko 8 sati i 45 minuta ujutro Dubrovnik i okolicu pogodio je pustošan potres. Potres se osjetio od Genovskog zaljeva, na istočnoj i zapadnoj obali Jadrana (u Veneciji), Albaniji pa sve do Smirne i Carigrada.

Potres je oštetio dobar dio Grada (koji je tada bio bogat i napredan), Gruža, današnje Rijeke Dubrovačke, Mokošice, Rožata (intenzitet IX EMS98 ljestvice), mjesta Koločep i Lopud (VIII-IX EMS ljestvice). Od teških oštećenja pošteđene su obrambene zidine i tvrđave Grada. U teško oštećenoj Kneževoj palači poginuo je knez S. Getaldić sa svojom obitelji. Odmah nakon potresa nastao je tsunami, o čemu je pisao nizozemski konzul Jakob van Damm koji je na putu za Smirnu potres preživio u Dubrovniku. Mornar u luci mu je navodno pričao „kako je voda iz luke tri puta uzmakla, tako da je brod na dno pao i udario“ (Kišpatić, 1891). Jaki je vjetar raspirio požare u razrušenim kućama. Nakon potresa i požara (koji su se ugasili 8. travnja) Dubrovnik je još i opljačkan. Nažalost ne zna se točno ni koliko je stanovnika bilo u Dubrovniku prije potresa (procjenjuje se da ih je bilo oko 6000), kao što se ne zna ni točan izgled Grada prije potresa.

Potres je uzrokovao mnogo šteta i u okolici Dubrovnika. Osjetio se intenzitetom od VIII stupnjeva EMS ljestvice južno od Dubrovnika, sve do Budve (oko 70 km udaljene od epicentra), a sjeverno do četrdesetak km udaljenog Stona. Ne zna se točan broj poginulih i ranjenih, ali procijenjeno je oko 2200.”

Osnovni uzrok seizmičke aktivnosti na istočnoj oblali Jadranskog mora, navodi se na stranicama PMF-a, leži u podvlačenju Jadranske mikroploče pod Vanjske Dinaride. Njihov broj i jakost raste idući od sjeverozapada prema jugoistoku, tako da se najveći broj potresa kao i najjači potresi događaju na prostoru od Stona i Dubrovnika do Albanije.

FOTO: Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA