17.8 C
Dubrovnik
Nedjelja, 14 kolovoza, 2022
NaslovnicaVijestiNOVA otkrića o Kašama: u originalnom izdanju lukobran je bio u tri...

NOVA otkrića o Kašama: u originalnom izdanju lukobran je bio u tri dijela

Najnovijim istraživanje lukobrana Kaše, provedeno 2018. godine u sklopu pilot projekta “Povijesno i geo-arheološko istraživanje lukobrana Kaše u kontekstu dubrovačkog Porta” kojeg provode Dubrovačka razvojna agencija Dura i Institut za pomorsku baštinu ARS NAUTICA predstavljeno jutros u Pomorskom muzeju, otkriven je dosad neopažen dio strukture Kaša, odnosno nastavak Kaša prema Komardi koji je, smatra docentica sa Sveučilišta u Zadru, Irena Radić Rossi, koja je i provodila istraživanje srušen u Velikoj trešnji te više nije obnovljen.

“Approdi je projekt Interrega Adrion koja je financirana iz tog programa, a vrijednost cijelog programa je skoro 6 milijuna kuna, a DURA je za provedbu ovog pilot-projekta dobila 765 tisuća kuna. U sklopu projekta rađena su arheološka istraživanja na lukobranu Kaše. Važnost projekta je u stvaranju novog turističku projketa u čijem bi centru bio lukobran Kaše, odnosno turistička tura, ali virtualan način, a ne da se Kaše eksploatiraju kao arheološko nalazište” kazala je ispred DURA-e, viša stručna suradnica Mia Hrnić.

“Samo Approdi projekt oformljen je na europskoj razini, a okuplja sedam partnera. Usmjeren je na proučavanje povijesnih luka kao eko turističke destinacije. Svaki partner na projektu odabrao je jedan pilot-projekt, a Dubrovnik se odlučio za lukobran Kaše” kazala je uvodno podvodna arheologinja Irena Radić Rossi, sa Sveučilišta u Zadru.

Studiju slučaja, odnosno istraživanje o lukobranu Kaše, sastoji se od pregleda dosad rađenih istraživanja kao i dostupne arhivske građe, ikonografije te literature.

“Prilikom urušavanja, odnosno rekonstrukcije spojne obale velikog i malog mula 2002./3. dobivena je prilika za arheološko istraživanje Porta. Istraživanje je započelo kasno, nakon što su građevinari izbacili tone i tone materijala i tek je po izlasku nadležnih inspekcija odrađeno dva puta po tjedan dana istraživanja. Tom prilikom pronađen je i istražen mali trokutasti mul, koji je vidljiv na Božidarevićevu triptihu iz 12. stoljeća. Mul je bio postavljen odnosno usidren pomoću drvenih pilona. U temeljima glave malog mula također su pronađeni drveni piloni, a jedan od njih je izvađen te je provedena starosna analiza. Također, ispod malog mula pronađena je i keramika za koju je utvrđeno da datira iz antičkog vremena, iz 1. st. pr. Kr, što je potvrda da je luka postojala i koristila se već u tim vremenima. No, zbog manjka sredstva i vremena nisu skupljeni svi nalazi koji su mogli biti skupljeni” kazala je uvodno Radić Rossi.

“Projekt Approdi je zapravo bio svjetlo na kraju tunela jer je u centru projekta arheološko istraživanja Kaša. Cilj samog projekta je isticanje potencijala Kaša i onoga što bi se moglo napraviti, a hoće li se skupljeni podaci iskoristiti to je pitanje” kazala je arheologinja te dodala kako su tijekom realizacije projekta pregledani broji dokumenti dostupni u Državnom arhivu u Dubrovniku, datirani od 1272. do 1724. godine, napravljeno je 28. 652 fotografije arhivskih dokumenata, te su otkrivena dva dosad nepoznata dokumenta – fabricae koje govore o ulaganjima potrebnima da bi se Kaše rekonstruirale.

“Za povijest Kaša značajna su dva događa. Odluka Senata iz 1484. godine kojom je odlučeno da će se Kaše sagraditi prema nacrtu Paska Miličevića te odluka iz 1542., kojom je Senat odlučio da se dva broda, transportni brod i fusta, namjerno potope na glavi Kaša kako bi poslužili kao temelj za daljnju gradnju. Naime, to je bila uobičajena praksa građenja lukobrana. Činjenica je da se pod Kašama ti brodovi i danas nalaze, a moguće je da u potpunosti nisu prekriveni temeljima, što pruža mogućnosti njihovog istraživanja” kazala je predavačica te dodala kako su Kaše građene vertikalno, odnosno da su stijenke samog lukobrana ravne.

“Pronađen je traktat o rekonstrukciji dvorca u Kandiji, koji datira iz 16. stoljeća, u kojem se izričito kaže da se ne smiju raditi vertikalne strukture koje bi trebale služiti kao obrana od mora, već da se trebaju raditi kose strukture koje bolje apsorbiraju djelovanje valova. Kašama su upravo zato s vanjske strane dodane gromade kamenja, kako bi se dobila ta kosina” pojasnila je Radić Rosić.

Kad je u pitanju ikonografski prikaz Kaša, istraživačica je kazala kako postoji 20-ak različitih prikaza do 17./18. stoljeća.

“Na prikazu iz 15. stoljeća Kaše vidimo rascijepane na tri dijela i vjerojatno je to njihov originalni oblik i one su tijekom vremena spajanje, već na prikazu P. Miličevića lukobran je spojen u jednu cjelinu te produžen prema obali, no Kaše vjerojatno nikad nisu bile spojene do kraja s obalom” kazala je Radić Rosić te se potom osvrnula na arheološka istraživanja koje su provedena tijekom 2018., a u sklopu ovog projekta.

“Tijekom istraživanja, trebali smo odrediti mjesto za postavljanje arheološke sonde. Primijetili smo tijekom zarona, a kasnije mi ustanovila i da se na fotografijama iz zraka, vide određene strukture koje se od Kaša prema obali. Iako je to i prije bilo vidljivo na to nitko do sada nije obraćao pozornost. Tako da smo to mjesto odredili kao centralno mjesto istraživanja. Na dubini od tri metra u površinskom sloju morskog dna jasno se ocrtavaju strukture. Samo istraživanje je teklo sporo, jer se radi o velikim blokovima u samom iskopu. Otkrili smo da je i ovaj dio građen od sedam redova kamenja d prijašnjeg mula. Pronašli smo i uzeli uzorak drvene grede s vanjske strane strukture te smo odredili da taj uzorak datira u periodu od 1436. do 1522., godine. Pretpostavljamo da je taj dio nastao kao produžetak Kaša te da je postojao sve do Velike trešnje. Pronađeni blokovi ukazuju na rušenje, a evidentno je da se nakon potresa nije odlučeno da se taj dio obnovi” kazala je podvodna arheologinja te dodala kako je arheološka sonda postavljen i uz vanjsku stranu Kaša.

“Iznenadili smo se nalaskom. Ustanovili smo i da je ovaj dio Kaša izgrađen od sedam redova kamenja te da su temelji od manjih blokova, odnosno da se veličina kamena od temelja povećavala” zaključila je predavačica te se potom kratko osvrnula na budućnost Kaša.

“Kaše zahtijevaju ozbiljan pristup. Smatram da se ne bi trebalo ići u njihovu rekonstrukciju bez da se provede ozbiljno arheološko istraživanje. Vjerujem da se samoj njihovoj obnovi sad kad je za to zaduženo Društvo prijatelja starine pristupa znatno ozbiljnije. Smatram kako je moguće napraviti virtualnu rekonstrukciju Kaša, što je bio i cilj ovoga projekta. Recimo, onda mi mogla biti postavljena upravo ovdje, u Pomorskom muzeju, i to tako da posjetitelji kroz prozor mogu vidjeti Kaše u današnjem izdanju, a kroz virtualni prozor njihov izgled kroz stoljeća. Potencijal koji postoji treba iskoristiti” zaključila je Radić Rossi.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

KOMENTAR TJEDNA