6.8 C
Dubrovnik
Četvrtak, 27 siječnja, 2022
NaslovnicaDupromoNekad i sad: božićni običaji u Hrvatskoj

Nekad i sad: božićni običaji u Hrvatskoj

U Hrvatskoj postoji bogata božićna tradicija, a iako su se nekada u raznim njenim regijama njegovali znatno drugačiji običaji, nova vremena donijela su moderne advente u mnogim gradovima u kojima dolaze uživati u brojni turisti te razne druge novotarije. Ipak, mnoge drevne tradicije su se održale u raznim dijelovima Hrvatske.

Advent ili došašće

Predbožićno razdoblje, odnosno vrijeme priprave za Božić poznato je pod nazivom došašće ili advent. U posljednje vrijeme se u većim gradovima u Hrvatskoj advent slavi na otvorenom, otvaraju se božićne kućice gdje ljudi iz raznih dijelova Hrvatske, a i iz van Hrvatske, dolaze kušati kuhano vino i pečene kobasice.

Još jedan od modernih običaja je izrada adventskog vijenca kojeg krase 4 svijeće od kojih se po jedna pali svaku adventsku nedjelju pred Božić. Mnogi ljudi sami izrađuju svoje adventske vijence te im na taj način pridaju jedan personalizirani unikatni dodir. Svima onima koji nažalost nemaju vremena za to preporučujemo da naruče od malih obrtnika koji u božićno vrijeme vrijedno izrađuju prekrasne božićne ukrase i vjenčiće.

Sveti Nikola slavi se 6. prosinca, a običaj je da djeca večer prije čiste i pripreme čizmice u prozor te ih ujutro dočekaju pokloni u njima, obično čokolade i slatkiši. U središnjoj Hrvatskoj običaj je da se ukućani sakriju ispod prozora i zveckaju lancima kako bi preplašili djecu da je došao Krampus – lik od kojeg bi zločesta djeca umjesto slatkiša dobila šibu. Na ovaj način se djecu poticalo da budu dobra i poslušna.

Na jugu Hrvatske, u Komiži slavi se višestoljetna tradicija paljenja starog drvenog broda u čast svetog Nikole, zaštitnika pomoraca. Na ovaj način se iskazuje štovanje nebeskog zaštitnika.

Na svetu Luciju 13. prosinca najpopularniji običaj je sadnja božićne pšenice, simbola plodnosti. Pšenica raste sve do Božića, kada se uređuje – obično hrvatskom trobojnicom. Što pšenica ispadne bujnija i zelenija, smatra se da će naredna godina biti plodnija.

U Slavoniji su djevojke tradicionalno na komadićima papira upisivale imena 11 mladića koje bi smatrale poželjnima, a jedan papirić se ostavljao praznim. Svaki dan do Božića jedan bi se papirić spaljivao, a onaj koji bi ostao posljednji sadržavao bi ime momka za kojeg će se djevojka udati. Ukoliko ostane prazan papirić – djevojka nema sreće (ili ima, ovisno kako na to gledate) – to znači da se nikad neće udati.

Osim spomenutih, postoje još mnogi običaji koji se u raznim dijelovima Hrvatske obilježavaju do Božića. Svakako je najvažniji dan prije Božića onaj posljednji – Badnjak. Ukućani se na Badnjak rano ustaju kako bi pripremili sve za taj dan. Tradicionalno se jede nemrsna hrana, a najpopularniji ručak u mnogim dijelovima Hrvatske je bakalar.

Osim bakalara jede se i druga riba na razne načine, brodet, fritule, gibanice i sl. Običaj je i da se peče kruh koji bi stajao na stolu sve do Sveta tri kralja. Nakon večere odlazi se na misu polnoćku gdje se dočekuje Božić.

Mnoga mjesta na Jadranu su očuvala tradiciju drevne dubrovačke kolende. Na Badnjak mladići i djevojke obilaze kuće i čestitaju domaćinima Božić tradicionalnim pjesamama. Kolendare se častilo kolačima, bademima, rakijama, a danas se često djeci daje i novac. Ovaj običaj star je preko 7 stoljeća, a najčešće se obilježava na Badnjak i Staru godinu, no često traje i čitav period između. Više o drevnim dubrovačkim božićnim običajima pročitajte ovdje.

Jedna od starih verzija dubrovačke kolende zapisana je u knjizi Maje Bošković-Stulli:

Dobar večer, ko j’ u kući, pomogo vam svemogući.

Ođe, ođe, na zdravlje van Badnja veče dođe.

Došli smo vam kolendati, badnju veče čestitati.

Mi smo došli s vrh Konala u karoci od gospara.

Otvarajte škafetine, dajte nama beškotine.

Dajte nama bar rogača, da nam grla budu jača.

Ne bojte se da smo pijani jer je Vlaho Sveti s nami.

Neće gospođa neharna biti, kolendarima ne udjeliti.

Oj, djevojko s vrh fumara, nemoj rijet da ni gospara.

Ispred kuće bor zeleni, a u kući gospar sjedi.

(Ispred kuće drvo loza, u kući gospođa koza.)

A sad mi vas Bog veselio, čestito vam Badnje veče, da se veselite

Zdravlje i veselje i duhovno spasenje. Amen.

U Podravini je stari običaj da se kuća ne mete do Nove godine. Također, na Badnjak se unosila slama u kuću te bi se postavila pod stol, a trebalo se i paziti da se ne ugasi vatra u ognjištu.

Kićenje božićnog drvca običaj je koji se u Hrvatskoj proširio tek sredinom 19. stoljeća, i to preko utjecaja njemačke tradicije. Prije toga su se domovi na Badnjak ukrašavali cvijećem, zelenilom i voćnim plodovima. Na drvcu su najčešći ukrasi bile jabuke, kruške, šljive, ukrasi od papira, orasi, vata i sl. Božićno drvce bi ukrašavali figuricama i ukrasima imućnije obitelji.

Božić

U Božićno jutro obično ukućani jedni drugima čestitaju rođenje Isusovo, a djeca otvaraju poklone. Obiteljski ručkovi su obilni te obično uključuju juhu, pečenke s povrćem, sarme, kiseli kupus, krumpir, razne vrste kruha, te od kolača orehnjače, makovnjače, medenjaci i sl. (Savjet: Za one koji se vole vraćati starim tradicijama, preporučujemo da pogledate Kaufland letak koji do Badnje večeri ima svježe i suho voće na popustu.)

Mnoge obitelji i dalje pjevaju stare božićne pjesme koje ćete zasigurno čuti i u crkvi: „Svim na zemlji“, „Radujte se narodi“, „Veselje ti navješčujem“, itd.

Nakon Božića

Dan nakon Božića slavi se sveti Stjepan. Obično se opet ide na misu, posjećuje se rodbina, čestitaju se blagdani. Tada započinje i blagoslov domova i obitelji. Župnik u manjim mjestima svečano obilazi kuće te uz tamjan daje blagoslov obiteljima.

Dan sv. Ivana slavi se 27. prosinca kada se blagoslivlja vino te se iznosi slama iz kuće. U sinjskoj krajini se pepeo iz ognjišta posipa vinova loza i voće jer se vjeruje u njegova ljekovita svojstva.

Šibalice ili Nevina dječica slavi se 28. prosinca, a tada se prisjećamo djece koju je židovski kralj Herod dao pogubiti u strahu od toga da će mladi Isus jednom zauzeti prijestolje.

Nakon Nove godine, kada se tradicionalno jede sarma, pečena purica, domaće kobasice i slično, stižu nam Sveta tri kralja s kojima završavaju katolički božićni običaji.

sponzorirani članak

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

[td_block_7 limit="1" custom_title="Komentar tjedna by Lidija Crnčević" header_color="#4bbc16" category_id="79"][td_block_7 limit="1" header_color="#3e4095" custom_title="Put oko Svijeta" category_id="78"][td_block_7 limit="1" custom_title="Slatki život Alise Nenadić" header_color="#dd9933" category_id="80"]