32.8 C
Dubrovnik
Srijeda, 17 srpnja, 2024
NaslovnicaLifestyleNa Lastovu se događaju fantastične stvari!

Na Lastovu se događaju fantastične stvari!

Kraj rujna na Lastovu i ove godine, sedmi put, obilježila je LA. Colonia, sedmodnevna radionica na kojoj su dvadesetak arhitekata, krajobraznih arhitekata i još poneki profesionalci proveli edukativno i zabavno vrijeme. Sudionici su, kao i obično, bili smješteni u apartmanima raspršenima po Selu, doručkovali su u restoranu Amfora, a večerali uglavnom u svim restoranima po naselju. Između doručka i večere u Društvenom centru Lastovo bavili su se granicom između šume i polja na otoku. O toj apstraktnoj liniji, ali u krajoliku itekako vidljivoj, prepoznatljivoj i važnoj, vrijedi reći nekoliko riječi.

Kopneni dio zelenog krajolika Lastova, klasificiran kao park prirode, sastavljen je od šuma i polja. Šarenozelene kombinacije, razmještene naoko bez pravila, na fotografijama su čarobne vedute, a u životu Lastovaca su izvor hrane, dokaz da je otok nekoć bio samoodrživ i garancija da može povratiti samoodrživost.

Polja su od drevnih vremena kultivirane površine, u pravilu nizine i dolci okruženi šumom i ima ih skoro 50. Svako polje ima svoje ime, svoga sveca, svoju granicu, svoj put. Geometrija i dioba površina imaju pravila koja su se očuvala do danas. U pažljivoj tradiciji kultiviranja granica između šume i polja – LA.

Linea – naslov ovogodišnje radionice, jest pažljivo razgraničenje obradivog od neobradivog suhozidima, nužnim zgradama i drugim građevinama. S jedne strane poljoprivreda, s druge strane pašnjaci i gospodarenje šumom.

Budući da je radionica dominantno arhitektonska, to je bilo zanimljivije obratiti pozornost o kakvoj se gradnji radi.

Radi se o tradicijskoj gradnji koja ne smeta polju i koja markira šumu. Da ima i sunca i hlada. Uz skromnu zgradu mogla se graditi gustrena, gnjojište, vez i pojilo za životinje… Sve s pažnjom, poštujući jednakomjerno dobrobit kako prirode, tako i društva.

Na opisano vrlo lastovsko stanje dolaze suvremene mogućnosti izgradnje.

Suvremeni zakon (o prostornom uređenju) dozvoljava gradnju zgrada izvan naselja površine do 400 m2 na udaljenosti od najmanje 100 m2 od obalne crte.

Uz to, u sklopu tih zgrada, zanimljivo, dopušteno je graditi bazene! Na nivou Prostornog plana Općine Lastovo ne postoji daljnja specifikacija tako da, uz zadovoljene minimalne parametre, izgradnja može biti bilo gdje. Naravno, bez obzira bavi li se osoba poljoprivredom i stočarstvom.

Općepoznato je kako se ovi članci zakona u cijeloj priobalnoj Hrvatskoj grubo eksploatiraju, a u kontekstu Lastova su potpuno promašeni. Štoviše, opasni su za kultivirani krajolik.

Za gradnju izvan građevinskog područja na Lastovu niti je udaljenost od mora bitna, niti ima smisla graditi velike zgrade tamo gdje je potpuni izostanak infrastrukture pored razmjerno velikih građevinskih područja koja su još uvijek neizgrađena, a jesu infrastrukturno opremljena.

Sudionici radionice su se bavili upravo ovim „mogućnostima“, mapiranjem pojava na granici šume i polja i potencijalnim primjerenijim javnim politikama koje utječu na raspolaganje poljoprivrednim, šumskim i ostalim zemljištem, a što bi sve moglo poslužiti u izradi plana upravljanja povijesnom jezgrom, plana koji je, baš kao i radionica, dio provedbe projekta Društveni centar Lastovo.

Da ne bude sve teorija pobrinula se Udruga 4 Grada Dragodid, tj. Jelena Kulušić koja je rukovodila izgradnjom suhozida od Crkve sv. Roka do na Gornji Pjevor.

Radi se o važnim skalama koje bi u pripadajućim novoutvrđenim terasama, trebale dobiti cvjetnjake i ukrasne vrtove. O tom građevinsko – hortikulturnom pothvatu je studentica krajobrazne arhitekture Perina Žanetić snimila kratki dokumentarni film koji je prikazan na završnoj prezentaciji. Suhozidanje je aktivnost koja predstavlja krajobraznu obnovu linije između šume i polja.

Mariana Bucat, Jana Kačar i Ana Stamičar priredile su temu iduće, okrugle, osme radionice 2023. godine koja će se održati od 23. rujna do 1. listopada.

Radni naslov je LA. MSU – koncept privremenog ili stalnog postava u kojem su suvremene umjetnine izložene u privatnim, crkovnim i javnim prostorima koji su zapušteni, a vrijede aktualizacije.

Sudionici će se posvetiti proširenju kružne rute koja je već testirana prilikom izložbe „Otvoreni muzej Lastovo“, snimanju i dokumentiranju točaka koje zahtijevaju neku vrstu rekonstrukcije, sanaciji dijelova bitnih javnih putova i, konačno, proširenom privremenom postavu koji bi konačno trebao rezultirati stalnim postavom, tj. budućim stalnim postavom MSU-a koji je raspršen po cijelom srednjovjekovnom naselju.

Ruta bi trebala nagraditi posjetitelja bogatstvom elemenata lastovskih panorama. Izložba suvremene umjetnosti u takvom kontekstu će biti tek dodatna vrijednost za posjetitelja.

Suvremena umjetnost dana u prostornom okviru svakodnevice, uz visoku participaciju mještana, je inicijativa koja bi mogla rezultirati jedinstvenom institucijom na nivou društva. Na nivou razmjerno male zajednice, to bi mogla biti potpuno nova mentalna mapa te zajednice koja brine o suvremenom zajedničkom. Kao kolateralna korist, za potrebe MSU-a se istodobno uređuju i održavaju putovi koji se inače koriste za Lastovski poklad.

MSU je prostor za edukaciju nažalost malobrojnog stanovništva, posebno djece kojima je svaki novi sadržaj sam po sebi radost. Najposlije, sloj suvremene umjetnosti utkane u život bajkovitog mjesta je izravno čuvanje identiteta kroz zaštitu materijalne i nematerijalne baštine i promociju održivog načina korištenja prostora.

24. rujna 2022. u Društvenom centru Lastovo održana je i završna prezentacija radova nastalih na radionici uz osvrt gošći kritičarki Višnje Kukoč i Viktorije Žuvele.

Projekt Društveni centar Lastovo sufinancirala je Europska unija u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali iz Europskog socijalnog fonda.

Projekt Društveni centar Lastovo sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Ukupna vrijednost projekta: 1.269.638,89 HRK

Iznos koji je sufinancirala Europska unija: 1.079.193,06 HRK

Sadržaj objave isključiva je odgovornost Udruge Dobre Dobričević.

Stajališta izražena u ovoj objavi isključiva su odgovornost Udruge Dobre Dobričević i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Aktivnosti programa/projekta provode se uz financijsku podršku Zaklade “Kultura nova”, Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Dubrovačko-neretvanske županije, Općine Lastovo i Turističke zajednice općine Lastovo.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA