21.8 C
Dubrovnik
Srijeda, 9 listopada, 2024
NaslovnicaKulturaNa današnji dan rođen je Stjepan Gradić, kojeg su Dubrovčani prozvali "ocem...

Na današnji dan rođen je Stjepan Gradić, kojeg su Dubrovčani prozvali “ocem domovine”

Na današnji dan 1613. godine u Dubrovniku je rođen Stjepan Gradić, diplomat i polihistor koji je, uz brojne doprinose u različitim znanstvenim disciplinama, svoju dubrovačku domovinu u najtežim trenutcima njene povijesti zadužio do te mjere da je prozvan „ocem domovine“.

-Stjepan Gradić je bio pripadnik dubrovačke vlastele, isusovac, diplomatski predstavnik Dubrovačke Republike pri Svetoj Stolici i dugogodišnji posrednik između vrha Družbe Isusove i Dubrovačke Republike u pregovorima o osnivanju isusovačkoga crkve i kolegija u Dubrovniku. Jednako tako, služio je i obavljao diplomatske poslove za Papinsku državu.

Gradić je bio glavni upravitelj Vatikanske knjižnice, te pripadao književno-znanstvenom krugu pape Aleksandra VII. Bio je i član književne akademije „Dei Ricovrati“ u Padovi i Kraljevske književno-znanstvene akademije kraljice Kristine u Rimu te je uspješno surađivao sa znanstvenom akademijom „Del Cimento“ u Firenci. Surađivao je i održavao veze s brojnim književnicima i znanstvenicima ne samo u Rimu i Italiji nego i u Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj, kao i s onima u Dubrovniku, Splitu, Trogiru i Zadru.

Bavio se književnošću, teologijom, filozofijom, pravom, poviješću, matematikom, fizikom, meteorologijom, kao i optikom, brodarstvom, nautikom i hidromehanikom, ostavivši iza sebe više knjiga, rasprava i članaka. Prevodio je i pisao latinske stihove, te govorio i razumio 8 svjetskih jezika. Slovio je za izvrsnog pjesnika i govornika. Posebnu brigu posvetio je proučavanju povijesti Dubrovnika te napisao opsežne životopise poznatijih suvremenika i nekih starijih grčkih matematičara.

Ipak, najveće je zasluge stekao u službi vlastite domovine. Zahvaljujući njegovu zauzimanju, isusovci su 1658. u Dubrovniku otvorili srednjoškolski zavod Collegium Ragusinum. Vodio je upornu diplomatsku i političku borbu protiv urotnika, koji su otok Lastovo htjeli izručiti Mletačkoj Republici. Uložio je mnogo truda i diplomatske vještine u obrani dubrovačke pomorske i kopnene trgovine, koju su Mlečani nastojali onemogućiti.

Osobite zasluge stekao je nakon katastrofalnog potresa 1667. godine, tražeći na svim stranama materijalnu, stručnu i vojnu pomoć. Slao je u Dubrovnik stručnjake, novac, hranu, strojeve pa i oružje, izvlačio dubrovačke kapitale iz talijanskih banaka i osigurao međunarodnu političku i diplomatsku potporu Dubrovniku protiv turskih i mletačkih pritisaka i ucjena.

S rimskim arhitektima izradio je plan o obnovi grada te predložio čitav niz dalekovidnih političkih, društvenih, gospodarskih, kulturnih i vjerskih reforma, koje su imale svrstati Dubrovačku Republiku u red najnaprednijih država. Odlučno se borio za puno priznavanje suverenosti Dubrovačke Republike od strane nekih talijanskih kneževina i republika.

Osigurao joj je međunarodnu političku i diplomatsku potporu u njezinu najtežem sukobu s Turcima, kada su oni 1670-ih – u ime imovine u potresu poginulih građana i navodne štete koju su im nanijele dubrovačke oblasti za Kandijskog rata (1645–69) naplaćivanjem povišenih carina – tražili da im isplati 2.150.000 talira, zaprijetivši da će učiniti kraj njezinoj nezavisnosti.

Godine 1679. u Parizu je od Luja XIV. tražio diplomatsku i materijalnu pomoć. Za njegove zasluge Senat ga je 1680. htio imenovati dubrovačkim nadbiskupom, ali je on to odlučno odbio s obrazloženjem da kao običan svećenik u Rimu može bolje služiti domovini nego kao nadbiskup u Dubrovniku.

Stjepan Gradić umro je 2. svibnja 1683. godine u Rimu.

Tekst i fotografiju preuzeli smo sa stranice Dubrovačkih muzeja, a više možete saznati ovdje.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

NJORGANJE