8.8 C
Dubrovnik
Subota, 4 prosinca, 2021
NaslovnicaNaša čeljadLjudi NazbiljMelko Dragojević ima tek 22 godine, već se uspješno bavi istraživanjem javnih...

Melko Dragojević ima tek 22 godine, već se uspješno bavi istraživanjem javnih financija, a u slobodno vrijeme – glumi

Melko Dragojević, student je četvrte godine ekonomije na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku. Ima tek 22 godine, a već je na dobrom putu da postane priznati istraživač u ovom polju uz mentorstvo doc.dr.sc. Stjepana Srhoja. Za rad na zanimljivom istraživanju o utjecaju šoka potražnje na zapošljavanje poduzeća, dobio je i Rektorovu nagradu Sveučilišta u Dubrovniku. U razgovoru nam je otkrio neke zaključke istraživanja. U slobodno vrijeme Melko se bavi glumom i glazbom, a uskoro planira i jedan semestar studija provesti u Austriji.

Rođen je u Dubrovniku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Ekonomsku gimnaziju izabrao je zbog ekipe, a program mu je, kaže, bio jako zanimljiv od općih do stručnih predmeta. Bio je proglašen učenikom generacije maturanata 2016. -2017. Tijekom školovanja sudjelovao je u izvannastavnim aktivnostima i projektima poput Erasmusa, govorništva, a bavio se i glumom u školskoj dramskoj grupi koja je sudjelovala i na državnoj smotri LiDraNo.

Dodjela nagrade za učenika generacije

-Kad sam završio srednju školu, htio sam upisati matematiku, ali nakon konzultacija s prijateljima i onima što su bili bolje informirani o tom studiju, sam odustao. Htio sam se baviti brojkama, a na matematici je sam početak studija većinom teorija. Izbor je bio između računarstva i ekonomije. Odlučio sam upisati ekonomiju. Odlučio sam nastaviti i s glumom, koju sam jako volio, i postao sam član Studentskog teatra Lero u kojem sam i sad aktivan. Na fakultetu sam prošao sve filtere, Đura Benića… i došao sam na treću godinu. Počeo mi je predavati Stjepan Srhoj, koji je tada bio asistent.

Predstava ST Lero “Sivo na golubove” – FOTO: Željko Tutnjević

Stjepan Srhoj tražio je studente koji su voljni pomoći mu u istraživanju, odnosno ubacivanju u bazu podataka o predstečajnim nagodbama. Melko je bio jedan od 12 studenata koji se javio.

-Unošenje podataka je jedan zamoran i naporan posao, koji sam radio cijelo prošlo ljeto. Nakon što bih došao doma sa sezonskog posla u Dubrovačkim ljetnim igrama, radio bih unošenje podataka sve do večernje smjene na Igrama. Bilo je naporno, ali mi je otvorilo druge prilike. Prije svega me interesirala analiza podataka koji opisuju stvarni svijet u kojem živimo. Studenti na dubrovačkom sveučilištu imaju sreću jer profesori pojedinačno rade s njima, a pogotovo, ako imaju želju proučavati određenu tematiku. To je puno teže na puno većim fakultetima. Docent Srhoj me je prijavio za edukaciju iz R-a. To je programski jezik i programsko okruženje za statističke izračune i grafikone. Uz mikroekonomiju, makroekonomiju, statistiku i ekonometriju, R je zajednički jezik za analiziranje velikih baza podataka. Kad sam završio edukaciju, on je započeo novi projekt o javnoj nabavi, pa sam mu pomogao u uparivanju baza podataka. Onda mi je docent Srhoj ponudio da budem koautor istraživanja.

Melko je za koautorstvo ovog znanstvenog rada za koji se njegov mentor nada i međunarodnom uspjehu, dobio Rektorovu nagradu za najbolja znanstvena i umjetnička postignuća studenata. A o kakvom je istraživanju ustvari riječ?

-Proučavanje javne nabave je važno za razvoj našeg društva. Javne institucije, poduzeća i tijela naručuju predmete, robu i usluge, a u periodu od 2008. do 2019. javna potrošnja iznosila je oko 331 milijardi javnih kuna. Na godišnjoj razini javna nabava predstavlja od 8 do 13 posto bruto domaćeg proizvoda Republike Hrvatske. S obzirom na ove brojeve, radi se o vrlo važnoj temi u javnim financijama.

Voditelj istraživanja doc. Srhoj i ja promatramo utjecaj rasta potražnje na zapošljavanje građevinskih poduzeća. Naravno, pitanje koliko utječe rast potražnje na zapošljavanje pojedinog poduzeća je empirijsko pitanje, i nastojimo pružiti odgovor o prosječnom utjecaju ugovora javne nabave na zapošljavanje poduzeća. Iako zvuči jednostavno, teško je dati adekvatan i točan odgovor. Kako bismo odgovorili na pitanje morali smo upariti više velikih baza podataka.

Ugovori o javnoj nabavi su javno dostupni na stranicama Elektronskog oglasnika javne nabave (EOJN). Uz pomoć kolege Matkovića, mrežnim struganjem, napravili smo bazu podataka temeljem pojedinačnih javno objavljenih ugovora. Ta baza podataka obuhvaća mikro podatke o 331 milijardi kuna dodijeljenih kroz 170,000 javnih ugovora, koje su javna tijela sklopila s poduzećima.

Ta baza bit će javno objavljena na web stranici, kao prilog našem istraživanju. Svi će moći pristupiti, ali to je ponajprije namijenjeno trenutnim i budućim studentima ekonomije koji će moći učiti o velikim podacima, ali i o javnim financijama i empirijskim istraživanjima.

Pretraživanjem baze može se doći do podataka tko je javni naručitelj, tko je dobio posao, kolika je bila njegova ponuda, što je bio predmet nabave. Možemo reći da je ta baza i web stranica nusproizvod ovog projekta i korak naprijed prema većoj transparentnosti javnih financija.

Koje ste baze podataka uspoređivali?

-Primarnu analizu smo radili s podatcima o aukcijama s EOJN-a na kojemu su sve javne institucije i poduzeća obvezne objaviti veće natječaje javne nabave. Iz tih podataka možemo saznati tko je što tražio, koliko se ponuditelja javilo, koja je bila procijenjena vrijednost ugovora, kolika je bila ponude kojeg poduzeća, i tko je dobio posao. Zatim, kroz bazu Financijske agencije FINA-e možemo pratiti financijske pokazatelje poduzeća uključenih u aukcije. Temeljem baze podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje možemo pratiti, na razini dana, zapošljavanje u poduzećima koja su sudjelovala u aukcijama i to u tjednima neposredno prije i poslije rezultata aukcije. Uspoređujemo one sudionike aukcije koji su dobili javnu nabavu s onim sudionicima koji su vrlo tijesno izgubili na aukciji.

Radili ste i usporedbe s drugim bazama, a s ciljem da utvrdite koliko političke veze vlasnika građevinskih tvrtki utječu, i utječu li uopće na dobivanje poslova javne nabave.

-Radili smo i analizu s bazom podataka Sudskog registra o vlasnicima, direktorima i članovima uprava građevinskih poduzeća, a onda smo prikupili i podatke o otprilike 30.000 političara, podatke o donacijama građevinskih poduzeća političkim strankama, te podatke o žalbama na postupke javne nabave Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.

Tako smo stvorili mrežu političkih veza, donatora, a gledali smo i sumnjive dobitnike javnih nabava. Npr. poduzeća bez zaposlenika, ili bez prihoda, koji dobivaju javne nabave na aukciji sa samo jednim natjecateljem… Ne smijem previše reći prije nego rukopis bude javno dostupan.

Vrijedi istaknuti da sa svim tim bazama podataka ne donosimo zaključke o korupciji, pogodovanjima i slično, već želimo jasno utvrditi utjecaj javne nabave na zapošljavanje poduzeća, a da bismo utvrdili utjecaj javne nabave, moramo biti sigurni da se rast broja zaposlenika može isključivo pripisati ugovoru javne nabave. Da bismo to napravili trebali smo provjeriti i stavke poput političkih veza, donacija i slično. Cilj nam je podatcima prikazati stvarno stanje stvari.

I što je neki opći zaključak, koji već sad možete dati?

-Možemo već sada reći kako je vidljivo da trošak za javne institucije pada, kada je veća konkurencija na javnom natječaju. Najveći trošak nastaje kad se na javni natječaj javi samo jedan natjecatelj, a za to postoje brojni razlozi poput prešutnog dogovora natjecatelja. Ono što već sada možemo pokazati podatcima je da od ukupnog iznosa javnog novca dodijeljenog poduzećima na aukcijama s jednim natjecateljem otprilike 75% te vrijednosti ide politički povezanim poduzećima, donatorima, ili sumnjivim poduzećima. Mi se ne fokusiramo na te aukcije, već na aukcije s dvoje i više natjecatelja, a posebice na one gdje je razlika u ponudama između natjecatelja veoma mala. Iako trenutno radimo konačne preinake istraživanja, možemo reći da poduzeća koje dobiju posao s javnim tijelima zapošljavaju više od onih koje te poslove ne dobiju. Za konkretne učinke čitatelji će trebati pričekati da rukopis bude javno dostupan.

Istraživanje koje je Melko radio u svoje slobodno vrijeme pod mentorstvom Stjepana Srhoja, nakon što bude završeno, vjerojatno će biti objavljeno u nekom od renomiranih znanstvenih časopisa. Ako do toga dođe, ugled dubrovačkog sveučilišta narasti će na svjetskim znanstvenim ljestvicama.

-Ovo je vrlo važan projekt u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Slična istraživanja provedena su u Brazilu i u Austriji. U Brazilu se istraživanje temeljilo na malim i srednjim poduzećima u proizvodnom sektoru te maloprodaji, a u Austriji na građevinskom sektoru. Donositelji javnih politika žele znati koliki je izravan utjecaj javne nabave na zapošljavanje poduzeća, kako bi mogli bolje dizajnirati fiskalne injekcije, primjerice, to bi moglo biti posebno važno pri procjeni učinka od obnove Grada Zagreba, ili Petrinje, gdje će se značajan javni novac usmjeriti u građevinski sektor.

Idemo korak po korak, za sada želimo objaviti radni materijal, a kada bude objavljeno istraživanje u znanstvenom časopisu doprinijeti će, već sad odličnim, znanstvenim rezultatima na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku, koji je trenutno rangiran kao treći u državi, što je povijesni uspjeh.

Osim brojkama, ekonomijom i istraživanjem, Melko se u slobodno vrijeme bavi glumom u Leru, ali i glazbom.

Sa prijateljima Mislavom Stankovićem  i Dariom Gverovićem sviram. Mi se više onako zezamo i zabavljamo, nego što smo neki bend koji vježba za nastupe. Mislav svira ritam mašinu, Dario gitaru ili neki drugi instrument, kako mu se prohtije, a ja klavijature. Ime SFT smislili smo brzinski i slučajno kad su nas zvali da nastupamo na nekom koncertu za mlade u Lapadu.

Nastup benda SFT u Lapadu

O dubrovačkom gospodarstvu mladi student ekonomija smatra kako je previše ovisno o turizmu, a priliku za uspjeh vidi u novim tehnologijama i otkrićima.

-Svi već znamo da smo previše ovisni o turizmu, ali pitanje je čemu ćemo se okrenuti. Osobno bih da se okrenemo više kulturi jer je Dubrovnik grad kulture. No, treba nam i grana koja će zarađivati novac, a to bi bile informacijske tehnologije (IT). No taj sektor ima jako puno različitih podvrsta, i ovo što ja radim je IT. Ne znam što je pametan potez i vjerojatno se Dubrovnik neće maknuti puno dalje od turizma, niti bi možda u konačnici trebao. Drugi gradovi koji imaju neku proizvodnju, kao što su Split i Rijeka lakše će se preorijentirati. Mi bismo trebali razmišljati inovativno, pratiti svjetske trendove i prepoznati što je to što je danas novo i nepoznato i nerazvijeno, a u budućnosti će biti neophodno ili prepoznato, pa u to ulagati. Tako se dogodilo s kompjutorima, Internetom i drugim inovacijama. Hoćemo li imati kapaciteta i sreće prepoznati tu priliku, to ne znam.

Mladima u ovoj koronakrizi nije baš lako. Uči se i studira online, ne rade klubovi, kafići. Nema koncerata, partyja…

Kafići mi baš i ne nedostaju, nisam imao običaj ni prije ispijati kave. Fali mi klub Orlando, fale mi probe u Lera, koncerti i druga događanja na kojima se može okupiti više ljudi. Družim se sa svojim prijateljima, šetamo, sjednemo na neku klupu i pričamo, smijemo se, ali mi nedostaju mjesta gdje se mogu sresti novi ljudi.  

Melko se planira prijaviti i na Erasmus i jedan semestar provesti na sveučilištu u Innsbrucku u Austriji, na kojem je i Stjepan Srhoj doktorirao. Nakon tog vrijednog iskustva, odlučit će u kojem smjeru će dalje ići njegova karijera.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

Komentar tjedna by Lidija Crnčević

Put oko Svijeta

Slatki život Alise Nenadić