Predvodeći božićnu misu 25. prosinca u katedrali sv. Vida, riječki nadbiskup Mate Uzinić poručio je da „na Božić Bog postaje čovjek jednak nama da bi nas učinio jednakima sebi“ te „da nas on ljubi čak i kad mi ne ljubimo njega i poziva da i mi tako ljubimo jedni druge.“
Propovijed je započeo kritikom društvenih prilika u kojima vlada utrka u dokazivanju tko je jači. „Dok se danas na globalnoj razini svjetske sile natječu koja je veća i svoju moć pokazuju na slabijima; dok se u državama, uključujući i našu, sve više veličina i snaga pokušava dokazati utrkom u naoružanju; dok u samoj društveno-političkoj zajednici postoje podjele oko toga tko je važniji, tko je veći, tko ima bolja krvna zrnca, tko je lijevi, tko desni, tko crveni, tko plavi, tko crni, a sve zato da bi neki bili jednakiji od drugih; dok se na razini obitelji, pa i na crkvenoj razini, neki mole za muški autoritet i oko toga se trude, što bi se također moglo staviti u okvir iste logike dokazivanja tko je jednakiji, tko je jači i važniji; Bog nam u Božiću šalje sasvim drugačiju poruku“, rekao je nadbiskup, donosi Informativna katolička agencija.
Objasnio je kako blagdansko evanđelje, koje govori o rođenju Krista, podsjeća na biblijsko izvješće o stvaranju svijeta i čovjeka. „Da bi nam približio poruku Božića, evanđelist nas vraća na početak. Iz poruke Knjige Postanka proizlazi jedno jasno načelo koje nikada ne bismo smjeli zaboraviti. To je načelo da smo jednaki. Bog nas je stvorio jednakima i zato ne bi smjelo biti jednakijih. I zato oni koji imaju veću moć nisu veći ljudi“, pojasnio je.
Dodao je kako je ova jednakost među ljudima još očitija u drugom izvještaju o stvaranju, u kojemu Bog, nakon što je stvorio svijet i prvog čovjeka Adama, kaže: nije dobro da čovjek bude sam. „Nedostaje mu netko tko mu je jednak“, rekao je nadbiskup. „Iz te jednakosti rađa se ljubav. Ljubavi, prave ljubavi, nije moguće imati nego među jednakima i slobodnima“, protumačio je.
Nadbiskup je zaključio da i Bog, slijedeći tu logiku, zna da ako želi ljubiti čovjeka, mora mu postati jednak. „To je otajstvo Božića koje danas slavimo. Riječ je tijelom postala. Bog je postao čovjek. Bog je postao nama jednak. Samo tako nas je mogao uistinu ljubiti. I samo tako nam je mogao omogućiti da i mi možemo istinski ljubiti njega. Ljubav između nadređenog i podređenog bila bi nepotpuna ljubav. Zato se Bog spustio na našu razinu i nazvao nas prijateljima. ‘Vi ste prijatelji moji’, kaže svojim učenicima. Postao nam je brat. Nazvao nas je braćom i sestrama. I pritom je prihvatio najveći rizik ljubavi. Ljubav je uvijek rizik, a taj rizik je sloboda. Time i mogućnost da ga odbacimo. ‘Dođe k svojima i njegovi ga ne primiše.’ Potpuna ljubav nikada ne prisiljava. Bez slobode nema ljubavi, zato je kršćanstvo religija slobode. Možemo nuditi, ne smijemo prisiljavati“, istaknuo je.
Nadbiskup je naveo i tri razloga zašto se Bog utjelovio kao siromašno dijete. „Prvo, da bi nam pokazao kako nas ljubi“, rekao je. Kao drugi razlog naveo je kako je Bog svojim primjerom, utjelovljenjem u siromašnom, nejakom djetetu, želio poručiti ljudima da prestanu gledati tko je viši i jači. „I treće, učinio je to zato da bismo mogli biti vječno njemu slični, vječno s njime“, naveo je nadbiskup.
Zaključio je kako Božja ljubav uključuje sve ljude, bez obzira na to jesu li dobri ili nisu. „Bog je u Božiću odlučio ne praviti razliku. Želi biti ljubav za sve. Zato, u duhu te ljubavi, sretan nam svima Božić!“, zaključio je nadbiskup Uznić u božićnoj propovijedi.
Misu su koncelebrirali rektor katedrale Ivan Stošić i svećenici Nikola Uravić, Ivan Devčić i Pave Điko. Posluživao je đakon Matija Luketić, a liturgijsko pjevanje predvodio je katedralni zbor Cantores Sancti Viti, donosi Informativna katolička agencija.
