Dubrovniknet i časopis Maslinar u ovom broju donose kolumnu Sinaja Bulimbašića, koji ističe kako bez pravilne rezidbe i navodnjavanja u budućnosti možemo zaboraviti na uzgoj maslina.
Klimatske promjene na jadranskom priobalju i na otocima iz godine u godinu sve više otežavaju uzgoj maslina, a istraživanja nam predviđaju daljnja znatna povećanja temperature i sve više sušnih razdoblja. Budućnost uzgoja maslina u uzmorskoj Hrvatskoj ovisi o mjerama prilagodbe, obaveznom navodnjavanju, promjeni agrotehničkih mjera i povećanju svijesti maslinara o mogućim posljedicama.
Navodnjavanje je obavezno
Iako je maslina jedno od najotpornijih stabala, upravo zbog nadolazećih promjena moramo promišljati obvezno navodnjavanje, odnosno izgradnju cisterni u maslinicima radi sakupljanja kišnice. Maslina u suši odbacuje cvijet, list i na kraju plod, a ako plod i ostane, randman ulja u njemu je minimalan. Pomanjkanje vode već od zametka vidi se u opadanju plodova, oni se smežuraju, a udio masnih kiselina u ulju mijenja se pod utjecajem nedostatka vlage u plodu. Na urod maslina najviše utječe vrijeme vegetacije, količina rodnosti, temperatura tijekom sazrijevanja ploda, količina oborina posebno u kolovozu, te vrijeme berbe.
Hrvatska spada među tri zemlje u EU s najvećim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih nepogoda, a posebno se to ogleda u činjenici da u posljednjih sto godina maslina u prosjeku cvjeta sedam dana ranije nego ranijih godina. Ne samo da masline ranije cvjetaju, nego i plodovi masline sazrijevaju ranije i to u prosjeku od sorte do sorte i od položaja i po petnaest dana ranije, a to obično znači i manji prinos.
