Povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja i 150 godina od osnivanja Domorodnog muzeja (Museo Patrio) u Muzeju krapinskih nenadertalaca u srijedu, 18. svibnja svečano je otvorena izložba Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik pod nazivom Lepidoptera. Autori izložbe su Ana Čučević, viša kustosica i ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik i dr.sc. Toni Koren, viši stručni suradnik u Udruzi Hyla. Autorica likovnog postava je akademska slikarica Dubravka Tullio, muzejska pedagoginja Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik.
Autorica izložbe krapinskoj publici je na otvorenju predstavila Zbirku leptira dubrovačkog muzeja te se zahvalila na lijepoj i uspješnoj suradnji koja s Muzejom krapinskih neandertalaca traje već nekoliko godina, a u svom obraćanju publici na to je podsjetio i Jurica Sabol, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja i autor izložbe 120 godina krapinskog pračovjeka koja je 2019. gostovala u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik. Izložbu je svečano otvorio gradonačelnik grada Krapine Zoran Gregurović.
Leptiri (Lepidoptera) s više od 120 000 opisanih vrsta su jedna od najvećih skupina životinja na Zemlji. Svaka od poznatih vrsta leptira razlikuje se od svih drugih vrsta po jedinstvenim osobinama životnog ciklusa, ekologije ili genetike. Leptiri, poput većine kukaca, imaju četiri razvojna stadija: jaje, gusjenicu, kukuljicu te odraslog leptira. Jaje i kukuljica mirujući su stadiji, a gusjenice i većina odraslih leptira su aktivni i odgovorni za rasprostranjenje vrsta na nova staništa. Nemoguće je izdvojiti sve zanimljivosti vezane uz leptire, stoga su u izložbi prikazani neki od najzanimljivijih detalja iz njihove biologije i ekologije.
U izložbi je prikazana Zbirka leptira Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik koja se od 2015. godine aktivno prikuplja isključivo na području Dubrovačko-neretvanske županije.
Izloženo je preko 700 primjeraka danjih i noćnih leptira, među kojima neke od najrjeđih vrsta šarenaca u Republici Hrvatskoj, poput mediteranskog okaša Kirinia roxelana (Cramer, 1777). Riječ je o južnomediteranskoj vrsti koja svoje sjeverozapadno područje rasprostranjenosti doseže na području južne Dalmacije i Hercegovine. Najstariji nalaz ove vrste datira iz 1895. godine kada je jedna jedinka zabilježena na poluotoku Pelješcu. Otada nije postojao ni jedan noviji nalaz te vrste u Hrvatskoj do 2015. godine kada je jedna zabilježena sjeverno od sela Osojnik kraj Dubrovnika. Prilikom istraživanja Neretve u 2016. godini pronađene su dvije mnogobrojne populacije s više od 30 jedinki.
Također, u Zbirci je pohranjen i planinski okaš Coenonympha rhodopensis Elwes, 1900, vrsta za koju nije bilo poznato da naseljava područje Dubrovačko-neretvanske županije. Prilikom posjeta Sniježnici, vrhu Sv. Ilija u 2015. i 2016. godini, zabilježena je mnogobrojna populacija ove planinske vrste u vršnome dijelu planine.
Također, vrlo značajna Natura 2000 vrsta, močvarna riđa Euphydryas aurinia (Rottemburg, 1775) predstavlja prvi nalaz za područje Dubrovačko-neretvanske županije, a nekoliko jedinki ove vrste je opaženo na planinskim travnjacima vršnog dijela Snježnice u 2015. godini.
U Zbirci je pohranjena i vrsta koja je na području Republike Hrvatske zabilježena tek prije desetak godina, grčki plavac Lycaena ottomanus (Lefčbvre, 1830), a nalazimo je isključivo na području najjužnije Dalmacije. Na području Sniježnice zabilježena je i izuzetno lokalna i rijetka vrsta leptira, južni lastin rep (Papilio alexanor). Iako se već više od sto godina zna da ta vrsta nastanjuje područje južne Dalmacije, sve donedavno nisu postojala recentna opažanja i postojala je sumnja da je vrsta nestala s područja Hrvatske. Sada pouzdano znamo da južni lastin rep još uvijek nastanjuje područje Splitsko-dalmatinske te Dubrovačko-neretvanske županije, i to vrlo nedostupna područja poput dolina potoka ili rijeka s termofilnim klifovima ili, u slučaju Sniježnice, strmih i nedostupnih obronaka planina.
Neretvanska medonjica Rhyparioides metelkana (Lederer, 1861) jedna je od novije zabilježenih vrsta u fauni Hrvatske, a nastanjuje isključivo deltu Neretve. Vrlo je lokalna vrsta, a populacija na području Neretve tek je treća poznata populacija s područja Balkana.
Izložba će biti otvorena do 30. kolovoza 2022.
