Nakon požara koji su u apartmanu u Poreču skrivili gosti, u kojem je nastala ogromna šteta, otvorilo se više pitanja za sve iznajmljivače. Kako nadoknaditi štetu nastalu i na stanu i zbog izostale zarade, koliko iznajmljivačima pomažu agencije i velike platforme za iznajmljivanje, ali i pitanje poreznih obveza vlasnika koji takav objekt više ne može iznajmljivati, a mora platiti porez? Od vlasnika izgorjelog apartmana platforma preko koje su gosti iznajmili smještaj traženo je da gostima koji su izazvali požar osigura novi smještaj, pa se nakon ovog slučaja brojni iznajmljivači pitaju što trebaju učiniti i kako bi se zaštititi u sličnim slučajevima?
Vedran Tomić, jedan od čelnika Udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače pravnik je po struci i upućen je u ‘sitna slova’ koje velike platforme imaju među svojim uvjetima.
– Postoji osiguranje na Bookingu, ali se ono odnosi na treću osobu, izvan ovog odnosa domaćina i gosta, odnosno ako gost dok boravi u apartmanu nanese štetu na imovini trećih osoba. Na primjer, ako zbog toga što je gost ostavio da teče voda poplavi stan ispod apartmana. Onda jedino susjed ispod može naplatiti štetu preko Booking.coma. No ako gost nanese štetu u samom apartmanu to nije osigurano preko Bookinga. Jedino što mogu i rade jest da proslijede zahtjeve za naknadu štete prema gostu, ali to se odnosi na male štete. Na velike ne – tumači V. Tomić.
– Jedino što vlasnik može napraviti jest polica osiguranja za apartman pa da jedan dio zarade uplaćuje za osiguranje. Iz razgovora s predsjednikom udruge iznajmljivača u Portugalu, doznao sam da Portugal obvezuje sve iznajmljivače da sami osiguraju svoj smještaj, to je kod njih obavezno. Unutar članarine udruge imaju kolektivnu policu kroz koju je osiguran apartman, kao što se kroz pričuvu plaća osiguranje zgrade, ali ta obveza je prema iznajmljivačima, ne prema platformama. Velike platforme to i ne zanima, niti to postoji među njihovim uvjetima korištenja. One jedino mogu poroslijediti zahtjev za naplatu štete gostu, ali one neće i tužiti one koji ne žele platiti. Na kraju jedino mogu im reći: ne poštujete pravila platforme i izbaciti ih s platforme. Jedini način vlasnicima je ići na privatnu tužbu – objašnjava Tomić i poručuje kolegama iznajmljivačima da svakako osiguraju svoje apartmane. Tu, kaže on, treba biti vrlo oprezan jer je i uz osiguranje vrlo teško naplatiti štetu.
– Šteta se ne naplaćuje, odnosno osiguranje ne vrijedi, ako se radi o namjeri ili krajnjoj nepažnji. Moj je savjet iz prakse jest da se pri ugovaranju osiguranja gdje dobivaš novac, ne gleda smo cijenu police, nego kakva je politika isplate – govori Tomić.
Pitamo ga što je s iznajmljivačima koji, poput slučaja u Poreču, usred sezone ostanu bez apartmana, a godišnja obveza poreza je ostala u punom iznosu? Je li Udruga SMOI pokušala inicirati rješavanje takvih slučajeva prema mjerodavnim Ministarstvima, ishođenjem određenog razdoblja poštede od poreznih davanja kroz novi prijedlog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti za pružanja smještaja u domaćinstvu ili prateće pravilnike?
– Slažem se da bi tako trebalo biti, ali sumnjam da bi Ministarstvo turizma to prihvatilo. Nekad se moglo kvartalno odjavljivat i prijavljivati apartmane, no toga više nema, tko radi makar jedan dan mora plaćati porez za cijelu godinu. Ministarstvo u novom prijedlogu Zakona ne da nema takvog prijedloga za privremenim mirovanjem porezne obveze, uopće nema niti jedan prijedlog koji ide u prilog iznajmljivačima. I ovo što predlažu za rekategorizaciju svakih 10 godina je neprovedivo, nemaju dovoljno ljudi niti da obilaze teren ni da pišu sva nova rješenja – kaže Tomić.
–
