28.8 C
Dubrovnik
Srijeda, 24 srpnja, 2024
NaslovnicaPolitikaTIJEK 3. sjednice Gradskog vijeća na jednom mjestu: točka o vlasništvu grobova...

TIJEK 3. sjednice Gradskog vijeća na jednom mjestu: točka o vlasništvu grobova uznemirila duhove, burno oko Babina kuka i Remize

U 10 sati u Velikoj vijećnici započela je 3. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Na današnjem Dnevnom redu nalazi se 30. točaka. Vijećnici će između ostalog raspravljati o Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika, Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnik i Urbanističkog plana uređenja “Babin kuk” te o prijedlozima odluke o donošenju Urbanističkih planova uređenje Komolac i Jakljan. Na dnevnom redu nalazi se i Prijedlog odluke o ograničenju korištenja jednokratne plastike za Grad Dubrovnik te ustanove i trgovačka društva u (su)vlasništvu Grada Dubrovnika, Prijedlog odluke o donošenju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na području grada Dubrovnika kao i izvješća ustanova u kulturi Grada Dubrovnika. Na početku sjednice prisutno je 20 od 21 vijećnika.

Đuro Capor (SJG): Na prošloj sjednici imali smo objedinjenu raspravu o određenim točkama. Iz zapisnika koji nam je poslan nije bilo razvidno na koji je način došlo do promjena u točki 22. Izmijenili smo zapisnik na način na koji se vidi kako je došlo do izmjena amandmana.

Marko Potrebica (HDZ): Dogovorili ste se sa službom Gradskog vijeća, navedeno će biti usvojeno.

Usvojen je zapisnik s 2. sjednice Gradskog vijeća

Andro Vlahušić: Predlažem da odgodimo 2. točku dnevnog reda te točku o Babinom kuku. Prije 50 godina skupština Grada je prodala to zemljište, po istom modelu Grad Dubrovnik je dobio tužbu za 4 tisuće kvadrata iza DTS-a. Izmjenama definiramo sadržaj na Babinom kuku, danas je ležajeva 10 do 12 tisuća. Izgubili smo javne sadržaje. Mislim da bi bilo dobro da sjednemo pet minuta i da se izjasnimo o javnim sadržajima.

Đuro Capor (SJG): Klub SJG također traži izostavljanje ove dvije točke. Vezano za te planove u njima nema ništa od javnog interesa što bi opravdalo ovakve brze i ciljane izmjene. Gura ih se na brzinu, bez obzira na to što su pokrenute izmjene GUP-a. Radi se o opasnom presedanu. U prostoru se događaju ozbiljne stvari koje nikako ne bi trebalo raditi mimo izmjena GUP-a koje su u proceduri.

Dnevni red je nadopunjen točkom – Prijedlog odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika, Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnik te stavljanju izvan snage dijela Urbanističkog plana uređenja Radeljević – Libertas, koja će se razmatrati kao 3. točka dnevnog reda.

Prijedlog vijećnika Vlahušića i Capor o izostavljanju 2. točke dnevnog reda nije usvojen.

Dnevni red je usvojen.

Nikša Selmani: Mandatni odbor je na sjednici razmatrao prestanak mandata Zlatka Begušića i početak mandata njegovog zamjenika. Vijećnik Begušić je stavio mandat u mirovanje, HDZ je predložio da Begušića zamijeni vijećnik Ivo Lučić. Mandatni odbor je utvrdio da su ispunjeni zakonski uvjeti za početak mandata vijećnika Lučića.

Na redu je prva točka dnevnog reda – Vijećnička pitanja.

Vlahušić: Što je s UPU-om Belvedere? Novi hotel imao bi i svoju simboličku vrijednost. Gdje je tu stalo? Imate li saznanja što je s predmetom zaklade Mihanović, odnosno o zgradi koja se planira tamo izgraditi. Jesmo li dobili mišljenje ministarstva?

Franković: Vlada još uvijek nije odredila granicu pomorskog dobra. Iz tog razloga rekli smo da ćemo pričekati da DORH odradi svoj dio posla, oni su ga odradili. UNESCO je na HIA-u dao zeleno svijetlo. Vjerujem da ćemo u idućih mjeseci i pol dan dobiti i odluku Vlade. Ovo zapravo odgovara i na sve ono o čemu ćemo razgovarati danas. Što se tiče Zaklade Mihanović, nisam se ni interesirao je li završeno, odnosno je li usvojena žalba investitora. Vjerujem da ćemo budućim izmjenama i dopunama to područje bolje zaštiti.

Vlahušić: Bit ću za Babin kuk, ako se napravi što ste sad naveli, ako se zaštiti javni interes – pomorsko dobro i prometnice.

Đuro Capor (SJG): Imam dva pitanja za gradonačelnika. U kojoj je fazi spor između Grada i Valamara na Babinom kuku? Spor je još uvijek u tijeku. Mi na sudu tvrdimo da to zemljište pripada građanima. Kako sad prepuštamo da hotelski lanac odlučuje što će na tom zemljištu biti? Sporimo se s njima i oko prometnica. Na čestice su stavljene plombe. Predlažem da nas izvijestite o sporu. Zbog čega je Grad nemoćan, odnosno ne želi uvesti red na javnim površnima koje su u zakupu Cele? Mnogi su naši građani ostali neugodno iznenađeni s minimalnom potrošnjom od 300 kuna. Ako iduće godine rezervacija stola bude 3 tisuće kuna, hoće li i tad Grad biti nemoćan? Na FB stranici Gradskog kotara Grad jasno se vide zabave u Cele u 1: 30 ujutro. Je li točno da zbog protivljenja vlasnika Cele i Bodege ceremonija zatvaranja Igara nije održana ispred crkve sv. Vlaha?

Franković: Pokušavate stalno obmanuti javnost. Istina je potpuno suprotno od onoga što se sad tvrdili. Grad Dubrovnik podnio je 3. 8 2009. tužbu protiv Valamar, vezano uz četiri čestice. Tako postavljen zahtjev odbijen je 2010., Grad se žalio, presuda je ukinuta. Grad traži utvrđenje vlasništva samo na javnim površinama, radi se o 80 tisuća kvadrata. Sud je prihvatio prijedlog vještačenja geodeta. Sukladno rezultatu vještačenja grad će urediti tužbeni zahtjev. Paralelno s ovim procesom, a sukladno zakonu, Grad je uknjižio sve prometnice na Babinom kuku, koje su danas vlasništvo Grad. To je Ulica Iva Dulčića i svi odvojci, kao i ceste i parking prema hotelu Argosy. Uknjižili smo i Ulicu Vatroslava Lisinskog. Uknjižili smo 58 tisuća metara kvadratnih površina. Područje Malog Straduna i parka – za njih su izrađene geodetske podloge – čime će Grad uknjižiti 90 posto onoga što potražujemo putem sudskog spora. Pokazujemo i želju za razvitak kongresnog turizma, no dok se ne razriješe imovinsko-pravni sporovi na ovo Gradsko vijeće neće doći točke vezane uz Babin kuku i Belvedere. Imate paušalna pitanja kad su u pitanju javne površine. Rekao sam istinu. Nisam rekao da smo nemoćni, nego da sukladno potpisanim ugovorima taj dio nismo definirali. Isto kao i vi kad se iznajmili prostor na Vojnoviću, pa se sad tamo pjevaju cajke. Što se tiče ceremonije Igara, očekivao sam da ćete pohvaliti da je u Dubrovnik stigla jedna od najboljih opernih pjevačica svijeta, upravo zato što je prostor bio premalen za sve zainteresirane, zatvaranje je prebačeno ispred katedrale.

Đuro Capor: Molim gradonačelnika da ne odgovara na osobnoj razini. Čuo sam neke nove stvari vezano uz Babin kuk, molim da mi odgovorite i pisanim putem. Nisam čuo konkretan odgovor vezano uz poslovanje Cele.

Maro Kristić (MOST): Nekolicina dubrovačkih prijevoznika mi se požalila da na Pilama cvjeta ilegalna djelatnost iskrcaja i ukrcaja putnika, prekoputa taksi stajališta. Dubrovačke prometnice su u izuzetno lošem stanju, molim da žurno uklonite nedostatke. Prije nekoliko dana je izašao članak o najveći dužnicima. Upada u oko da se njihovi predstavnici nalaze u tijelima Grada? Smatrate li da je prihvatljivo da te osobe sjede u Turističkom vijeću?

Franković: Nama ne treba puška da bi nekoga otjerali. Imamo kamere, pa im doma dođe kazna od 10 tisuća kuna. Iduće godine nakon što se usvoje zakonske pretpostavke imat ćemo puno manje vozila na Pilama. Više od milijuna kuna godišnje takvih kazni naplatimo. Nemamo ovlasti za nekog potjerati. Što se tiče prometnica, istina je da zbog financijskih razloga nismo mogli obnavljati prometnice. Crte su sad puno vidljivije, a danas započinje bojanja svih važnih pješačkih prijelaza, onih u blizini škola. Brojne ceste treba i asfaltirati, a to će se dogoditi kad budemo imali financijske uvjete. Što se tiče članova Turističkog vijeća, oni se biraju po udjelu turističkih pristojbi. Neke su hotelske kuće bile privremeno dužne, siguran sam da će za par dana platiti svoje dugove.

Vijećnica Bonačić -Obradović (SDP): U kojoj je fazi izgradnja trajektnog pristaništa na Lopudu? Stanovnik Lopuda navodi da se pranje rive događa vrlo rijetko, predlaže da se ljeti to čini par puta tjedna te da se kante za smeće pokupe do 10 sati.

Gradonačelnik Franković: Lopud je kompleksan problem. Trajekta nema jer se u jednom trenutku čak tražilo brisanje trajektnog pristaništa iz prostornih planova. Razgovaramo sa Županijom i nadležnom Lučkom upravo. Pristanište na Kalamoti će biti gotovo za mjesec dana, idući na redu je Lopudu. Slažem da se treba povećati broj pranja na Lopudu, kao i da se kante moraju vratiti na svoje mjesto. Kanalizacije na Lopudu ide svom kraju, to će biti prvi otok s kanalizacijskom mrežom. Na Lopudu ćemo imati i stalnog komunalnog redara.

Blaž Pezo (HDZ): Početkom školske godine, stanovnici Mokošice pitaju se kad će započeti izgradnja ceste Tamarić. Je li istina da jedna osoba posljednjih deset godina bespravno koristi i čak turistima iznajmljuje dva gradska stana?

Franković: Ishođena je građevinska dozvola. Razgovarali smo s nadležnim ministarstvom o mogućnosti financiranja putem EU fondova. Taj je projekt prihvatljiv, no moramo provesti izvlaštenje. Jedan dio ljudi se žalio na iskazanu cijenu zemljišta. Morali smo angažirati još jednog vještaka kako bi se utvrdilo je li prva cijena bila ispravna. Očekujemo da će taj postupak biti gotov za mjesec, dva. Utvrdili smo da postoji osoba koja bez ikakve pravne osobe koristi dva gradska stana. Na ime preminulih osoba uplaćivala je zaštićenu najamninu. Jedan stan je iznajmljivala turistima, a drugi ostalima. Radi se o Dubravci Slade, koja sad pokreće određene sporove. Iskoristila je dvije umirovljenice, koja su pošle u dom, a potom i umrle. Imamo indicije da s još jednim stanom imamo sličan problem. Postupak provodimo u suradnji s policijom. Napisana je i kaznena prijava. Tražit ćemo da nam vrati i imovinsku korist koju je stekla u tom razdoblju.

Ivan Maslać (HDZ): Priprema sezone 2021. već je počela, a budući da je za očekivat će se zdravstvena situacija dalje popravljati, zanima me hoće li se i dalje raditi na promociji Dubrovnika na tržištu SAD-a. Zanima me što je za cestom iza Kineskog zida, dobili smo informacije da postoje određeni tehnički problemi?

Franković: Vjerujem da su i najveći skeptici utihnuli kad je u pitanju turizma. U siječnju ove godine planirali samo ići prema Amerikancima, Rusima… S ključnim aviokompanijama dogovorili smo povezivanje s tim tržištima. Prije dvadeset dana netko mi je kazao da su Francuzi strašno porasli, tako smo i dogovorili s EasyJet-om. I dalje postoji vizni režim za Rusiju, no s Ministarstvom vanjskih poslova dogovorili smo da se tamo pošalju tri ekipe, tako da sad oni mogu dobiti vizu preko noći. Lani smo vidjeli da promocija na tržištu Poljske ima smisla. Kruzere nitko više ni ne spominje. Sve ovisi o epidemiološkoj situaciji. EU sad razmišlja o određenim zabrana prema SAD-u, ja sam protiv zabrana. Što se tiče Kineskog zida, mislim da se modernom tehnologijom može sve izvesti pa i ta cesta. Vjerujem da ćemo uskoro zatražiti i građevinsku dozvolu.

Ivana Šepak (DUSTRA): Situacija s terena je ipak nešto drugačija. Turisti su počeli stizati prije 25 dana. Godina ipak ima 12 mjeseci. Vidjeli smo najave da će neki sektori izgubiti potpore, među ugostiteljima se počinju raditi diskriminacije. Ako se na razini države donese da će samo određene djelatnosti moći dobivati potpore, hoće li Grad moći financijski uskočiti?

Franković: Danas smo na 84 posto dolazaka u usporedbi s 2019., što se tiče noćenja u zadnja dva mjeseca smo zabilježili 40 posto noćenja u usporedbi s 2019. Država gleda situaciju drugačije. Jasno vide koliko je prijavljeno u 2019., a koliko u 2020. Ako 2019., nisi sve prijavljivao onda si sam sebe zafrknuo, treba uvijek prijavljivati. Država ciljano pomaže. Slažem se s ovim prijedlozima premijera. Nije sve tako crno.

Željko Raguž (DUSTRA): Bilo je nešto gužvi preko Pila. Što je sa svima onima koji prolaze preko Pila, a nemaju parking, odnosno smještaj u hotelima i apartmanima od Ilijine glavice do Boninova ? Hoćemo li postaviti kakve kamere ili rampe? Kažnjavaju li se oni koji zaobilaze “ležeće policajce”, pogotovo u blizini škola?

Gradonačelnik: Prije godinu dana postavili smo u suradnji s HT-om kamere koje slikavaju tablicu, kao i duljinu vozila. Korak po korak uvodimo nadzor u zoni posebnog režima, kako će se u budućnosti zvati, oko povijesne jezgre. U toj zoni bit će limitiran broj vozila. Svi će morati imati pravni razlog za prolazak. Tako će naši gosti morati imati rezervaciju u hotelu ili apartmanu, koji će morati imati svoj parking. Do iduće godine sustav će biti u potpunosti funkcionala, do tad će se izmijeniti i zakon, tako da će jedinice lokalne samouprave moći urediti promet u posebnim zonama.Prometni redari mogu kazniti pasivni promet, dok prometna policija kažnjava sve ostalo. Imamo najavljenu ugradnju šest novih kamere. Prioritet će tu biti Rijeka dubrovačka jer tamo imamo veliki problem, to obuhvaća i Sustjepan.

Vijećnica Doršner (HDZ): Što se događa s projektom Aglomeracije? Ima li pomaka vezano uz projekt Lapadske obale?

Franković: Projekt Aglomeracije je već započeo. Paralelno s ugovaranjem započeli smo s javnim nabavama. Radovi u Mokošici i Orašcu su dio Aglomeracije. Pročistač je izgrađen, povukli smo 70 posto sredstava za pročistač, koji smo doveli do kraja. Drugi dio projekta je izrada kanalizacije i vodovoda na području cijelog grada, naravno gdje ta mreža nedostaje. Javna nabava je raspisana, trebala bi završiti kroz najviše mjesec dana. Imamo puno prijavljenih izvođača, vrijednost radova je strašno porasla u posljednje vrijeme. Nadamo se da bi radovi mogli započeti nakon Božića. Tender javne nabave za uređaj na Petki bi trebao izaći za mjesec, mjesec i pol dana. Onaj koji dobije na natječaju bi trebao ishodovati građevinsku dozvolu. Vrijednost uređaja je oko 200 milijuna kuna. Sredinom rujna započinjemo sa zabijanjem prvih pilota na Lapadskoj obali, za što je previđeno nekih 40 dana. Nakon toga započinjemo radove na spornim fazama. Po prvi put je donesena zabrana radova, uložili smo žalbu na navedenog suca, radi se o suci poznatom po druženjima s Kerumom. On je u međuvremenu smijenjen kao predsjednik Upravnog suda u Splitu, no predmet je ostao u njega. Shvatili smo da ovaj sudac Čović još uvijek nije uputio žalbu Grada Dubrovnika, Visokom upravnom sudu u Zagrebu. Pitam se u čije ime i za čiji račun? Danas šaljemo požurnicu. Sudac je u svom očitovanju napisao da se odluka o privremenoj mjeri donose na određeni rok, u ovom slučaju dok traju svi upravni postupci. Netko mu je lijepo potpomogao. Tvrtku Marina Frapa doveo je u bolji pravni položaj, a oni od nas traže obeštećenje za onaj dio koji ne mogu koristiti. Nadamo se da će pravni sustav proraditi i da će se ova lakrdija zaustaviti. Mi čekamo novog Mamića da prokaže nekog novog suca.

Vijećnik Tropan (SDP): Što je s organizacijom toplog obroka u dubrovačkom školama? Premješteni su kontejneri u Ulici između Dolaca, možete li utjecati da se spremnici vrate na prethodnu lokaciju?

Franković: Topli obrok za učenike od 1. do 8. razreda je projekt koji će financirati EU. Bio sam na sastanku u resornom ministarstvu, uputili su nas u projektu. Vjerujem da bi u školama koje za to imaju preduvjete topli obrok mogao biti uveden od iduće školske godine. Ministarstvo ima jednu veliku financijsku omotnicu kojom bi se omogućilo uvođenje jednosmjenske nastave ili reorganizacija. Već smo započeli s radom, radimo dokumentaciju za nadogradnju OŠ Ivana Gundulića. Bit ćemo spremni za prijavu OŠ Mokošica, Ivana Gundulića i Orašac čim se raspiše natječaj. Kroz taj projekt ćemo moći financirati i izgradnju novih vrtića – u Mokošici i Komolcu. Smatramo da bi samo ovdje mogli povući 600 milijun kuna. Nemam informaciju o spremnicima, ali ćemo to provjeriti.

Ivo Lučić (HDZ): Što je s izgradnjom škole u Karmenu i natječajem za novi spomenik braniteljima na Brsaljama?

Franković: Radovi na školi u Ulici Ilije Sarake kreću u rujnu. Jedna od današnjih točaka je i potpisivanje aneksa ugovora sa Zakladom Caboga Stiftung, kako bi se osigurala dodatna sredstva. Rok za izvođenje radova je godina dana. Očekujemo početak radova za desetak dana. Sve neće biti gotovo do početka iduće školske godine, ali u listopadu iduće godine otvorit ćemo još jednu novu školu. Što se tiče spomenika na Pilama, sklonili smo ga, a sada ćemo ići u novo rješenje. To ćemo staviti pred vas vijećnike, a održat ćemo i sastanak s udrugama. Nikakva moderna rješenja ovdje nisu primjerena.

Olga Muratti: Hotel Šipan službeno je zatvoren već drugu godinu. Posebno zabrinjava samovolja takvih vlasnika. Hotel iako je zatvoren prima goste, koristi taracu, pali vatru. To gleda i zaposlenik Grada Dubrovnika – komunalni reda. Plaća li Hotel Šipan koncesiju za javnu površinu? Izbori su iza nas, započeli smo s odgovornim radom u Gradskom vijeću. U svom predizbornom programu obećali ste najugroženijim kategorijama, znači da ćete svima onima s primanjima do 3 500 kuna omogućiti besplatno dopunsko osiguranje. Kad ćete ispuniti obećanje?

Franković: Hotel Šipan ne plaća koncesiju od 2019. godine. Nemamo saznanja da hotel radi niti da su tamo bili gosti. Utvrdit ćemo što se tamo događanja. Dopunsko osigurane je jedan dodatni korak prema našim umirovljenicima i vjerujem da ćemo u proračunu za 2022. godinu iznaći način da i ovo omogućimo našim umirovljenicima.

Olga Muratti: Sve što sam izrekla o Hotelu Šipan je istina.

Vijećnik Marković: Što je s pješačkim prijelazom na Nuncijati? Sugrađani iz Knežice pitaju što je s cestom prema naselju i planira li grad napraviti tamo kakvo nogometno igralište?

Franković: Na prošloj sjednici ste uputili pitanje vezano uz Nuncijati. Uputili smo dodatni dopis prema Hrvatskim cestama, u kojem smo zatražili privremeno rješenje. Odgovorili su nam da su voljni pronaći privremeno tehničko rješenje. Dogovorili smo se da Grad angažira Prometni fakultet kako bi se omogućilo sigurno kretanje djece, pogotovo prema školi. Prometni fakultet razmatra dvije varijante rješenje. Kad se odluče za ono što smatraju boljim, Hrvatske ceste su kazala da su spremne financirati to privremeno rješenje, uz pješačke staze koje su preduvjet, kako pješaci ne bi osjećali lažnu sigurnost. Moramo taj privremeni prijelaz dobro osvijetliti. Na području Knežice imamo puno komunalnih problema. Cijelo to područje Komolac je problematično po pitanju sigurnosti prometovanja. Danas imamo i točku UPU Komolac koja je preduvjet za rješavanje mnogih problema od prometa do infrastrukture. Komolac je područje na kojem gradske uprave, pa ni moja posljednja, nisu u 30 godina uložile niti kune.

Vijećnik Deraković (DDS): U travnju je donesena odluka o izgradnji aerodroma Trebinje. Kako čitamo iz medija projekt brzo napreduje. Što mi kao grad možemo učiniti po pitanju ovog projekta štetnog za našeg gospodarstvo i zaštitu Omble. U Ulici Josipa Kosora imamo veliki broj šetača, a mnogi vozači tamo voze velikim brzinama – što možemo učiniti kako bi spriječili tragediju?

Franković: Zatražili su i gospodarenje zračnim prometom na području poviše Trebinja. Župan i ja smo uputili zahtjev Ministarstvu vanjskih poslova i Ministarstvu zaštite okoliša. Imamo zajednički sporazum o zaštiti Omble s BiH. Grad Dubrovnik je proveo vodoopskrbnu i kanalizacijsku cijev prema Ivanici. Općina Ravno je dužna napraviti kanalizacijsku i vodovodnu mrežu kako bi se zaštitio izvor Omble. Takvu situaciju smo imali i prije dvije godine. Ne ulazima o odluku o izgradnji aerodroma, ali Srbija gradi aerodrom u BiH. Vidjeli ste situaciju u Kotoru s imenovanje bazena. Jug tamo neće igrati, kao niti jedan drugi hrvatski klub. Taj bazen nosi ime neosuđenog ratnog zločinca. U Ulicu Josipa Kosora ide kamera za mjerenje brzine.

Vijećnik Cetinić: Koliki je utjecaj Grad na rad Blagih djela? Gdje je zapeo projekta parka u Pilama? Postoji li rješenje za cestu od Kampusa do Sezama? Tamo ne može proći majka s kolicima.

Franković: Grad imam itekakav utjecaj na rad zaklade Blagih djela, a partner je Gradu Dubrovniku. Iz njihovih sredstava financiraju se socijalni projekti. Ne smiju novac trošiti na javne projekte. Zaklada svake godine podnosi izvještaj Gradskom vijeću, što ćemo vam i dostaviti. Na nama je, odnosno na vama, da izmijenite pravila korištenja javne površine. Sad se svi čude, a tzv. minimal spent je poznat u svijetu. Mogli su ići na rezervaciju stolova. Napravili smo projekt parka u Pilama i ispod platana, samo nemamo novaca. Čekamo da nam se otvore mogućnosti financiranja putem EU fondova. Posebno mi se sviđa onaj park u Pilama, u kojem bi se u početku mogle događati mnoge kulturne manifestacije. Što se tiče proširenje Ulice branitelje Dubrovnika, Prometni fakultet je razmatrao pitanje pješačkih koridora. Njihov je prijedlog bio da mi anuliramo jednu traku i da ona postane pješačka zona. No, tu traku koristi javni prijevoz. To nam nije rješenje, rješenje je rušenje onih par objekata koji se tamo nalaze. Svi znamo da ovo nije siguran pješački koridor.

Pero Vićan (DDS): Želim vjerovati, da ti nije poznato, ali mnoga su vijećnika pitanja bila vezana za škole. U jednoj našoj osnovnoj školi radi osoba koja za to nema kvalifikacije. Danas predaju, nestručne zamijene, a to traje godinama. Zamislite da dođete na kirurgiju i ja vas idem operirati. To imamo u OŠ Montovjerni. Gospođa Muratti je sve dobro rekla. Ali kad je ovaj nacista došao i preuzeo Hotel Šipan, neke strukture samo što mu nisu prostrle crveni tepih.

Franković: Nisam imao informaciju o nestručnoj zamjeni. Odmah ćemo uputiti pismo ravnateljici OŠ Montovjerna i da se utvrdi je li to sukladno zakonu i da se nađe stručna zamjena. Ne znam ništa ni o hotelu, kao ni o vlasniku hotela na Šipanu. Očito znate više od mene.

Nikša Selmani (SJG): Prvo pitanje je nastalo u razgovoru sa stanovnicima Bosanke, a vezano uz javni prijevoz. Građani su zbunjeni porukama da neke linije nisu isplative. Godinama mole da se ih se manjim vozilima prevozi starom rutom, a ne preko Brgata. Mole da je potrebno uvesti liniju s polaskom u 6:40. Nevjerojatno je da su se upravo sad, u ljetnim mjesecima, kad su apartmani bili puni, neke linije ukinule. Ako jedno javno poduzeće ne umije dobro poslovati, građani nisu za to krivi. Mislim da je potreban razgovor građana s njihovim mjesnim odborima. Javno je poznato da proces UPU-a Suđurađ izazvao nezadovoljstvo stanovnika. Negodovala je i struka, koje je ukazala da UPU Suđurađ nije bio napravljen na konzervatorskoj podlozi. Hoće li u sklopu izgradnje novog UPU-a biti izrađena studija utjecaja na okoliš?

Franković: Bosanka je opterećena nepotrebnim prometom. Mnoga taksi i kombi vozila idu na Srđ. Razmišljajući kako to riješiti, zajedno s prometnih stručnjacima došao sam do jednostavnog rješenja. Do kraja cestovnog naselja Bosanka treba svima omogućiti prometovanje, a nakon toga treba omogućiti samo onima koji imaju opravdan razlog da idu gore automobilima, a pod tim podrazumijevam one koji rade u restoranu ili u Odašiljačima i vezama, ostali imaju žičaru, što uostalom puni i gradsku blagajnu. Sukladno time treba uvesti i liniju koju ste vi naveli. Kad se izgradi adekvatna cesta do budućeg muzeja u tvrđavi Imperijal omogućit ćemo dvotračni promet do samog brda. Do tada moramo zabraniti prometovanje u ključnim mjesecima od kraja naselja do Srđa. Problem s UPU-om Suđurađ je sljedeći, stanovnici se ne mogu dogovoriti i pronaći zajednički jezik. Skoro ćemo održati zbor građana tamo. Uskoro kreće i izgradnja kanalizacijske mreže tamo. Ništa nećemo raditi bez konzervatorske podloge.

Selmani: Slažem se da bi na Srđu trebalo biti više restrikcija.

Petra Marčinko (SJG): Prvo pitanje povezano s djelovanje UO za promet i Prometno redarstvo. Vidjevši nered na prometnica, a čini se da smo bolji od Pariza jer nam promet idu i sporije od 30 kilometara na sat, doznala sam da se ne rješavanja stanja na terenu jer čekamo novog pročelnika. Možete li nas obavijestiti kad će se, ako će se novi pročelnik imenovati? Nedavno ste na radiju, naveli otvaranje novog filmskog studija, a imamo manjaka kadra na ovom području. Jesu li napravljene studije prihvatljivosti, podupire li HAVC ovaj projekt?

Franković: Očekivao sam da će nas Srđevci pohvaliti po pitanju studija, kad ono pokuda. Razvili smo idejno rješenje filmskog studija na području Grabovice. To bi bila i gaming zona – puno je toga što se može vezati na to, a odnosi se na mogućnosti novih tehnologija. Projekt bi se financirao EU sredstvima. Uskoro ćemo otvoriti filmski ured, koji bi vodio priču u željenom smjeru. Slažem se da imamo nedostatak kadrova, ali moramo negdje početi. Što se tiče prometnog redarstvo, po unutarnjeg ustroja na njegovom čelu se nalazi voditelj Odsjeka prometnog redarstva – Miro Džamonja, koji je dvadeset godina radio u Prometnoj policiji. 3493 kazne su naplaćene od 1. siječnja 2021. Vi vidite samo gužve na Pilama, od kojih sve boli glava. Ne znate kako je vrtjeti na Pilama ono palicom i trpjeti uvrede i napade. Ne bih se složio da prometno redarstvo ne radi ništa. Pitam se zašto oni koji idu u devet sati navečer, a imaju fetiš slikavanja gužvi, zašto ne idu javnim gradskim prijevozom?

Marčinko (SJG): Ne koriste javni gradski prijevoz jer ga nema. Moje pitanje je bilo usmjereno na to da se za početak novih radova čeka novog pročelnika.

Vijećnica Grkeš (DDS): Od 2011. godine Ulica Petra Svačića je jednosmjerna, stanovnicima je lakše doći u Župu, nego do doma? Kad će biti gotovo uređenje Stepinčeve ulice?

Franković: Moramo vidjeti s našim prometnih stručnjacima kojih je razlog okretanja prometna na toj lokaciji. Što se tiče Ulice kardinala Stepinca, jedan dio smo uredili, a za drugi dio moraju napraviti projektnu dokumentaciju. Vjerujemo da bi mogli i to srediti u idućih godinu dana, kad se steknu financijski uvjeti.

Ivica Roko: Jeste li vi gradonačelniče svaki dan u Gradu? Niste. Govorim vezano uz promet u povijesnoj jezgri. Ne petljam se u ono što ne znam, pa tako nemojte ni vi. Ja kao vozač karića, znam najbolje kako je najbolje meni i kojim kolegama. Pomozite mi iznijeti jednu od paleta. Čekam vas u Ulici Miha Pracata, u kojoj sad ima 35 paleta.

Na redu je 2. točka Dnevnog reda Prijedlog odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika, Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika i Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja “Babin kuk”.

Pročelnica Lončarić: Radi se o odluci o izradi. Radi se o tri plana – Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika, Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika i Urbanističkog plana uređenja “Babin kuk”. Donosi se jedinstvena odluka, a ako se nakon procedure i javnih rasprava, odluči osvojiti određena prostorna uređenja odluke će se usvojiti zasebno. O ovom materijalnu je prethodno bilo govora, radi se o prostorno reorganizaciji unutar UPU-a Babin kuk, a vezano uz turističke sadržaje. Provedena je procjena o provedbi studije o utjecaju na okoliš. Ispunjenje su formalne pretpostavke, a izrađene je i krajobrazna studija kao podloga za ove izmjene i dopune. Ne radi se o cjelokupnom obuhvatu UPU-a Babin kuk, već samo o dijelu koji se odnosi na područje interesa tvrtke Valamar te za područje glavnice Babinog kuka, gdje se radi o usklađenju UPU-a s prethodnom donesenim izmjenama i dopunama GUP-a koji se donose na Ugostiteljsku školu.

Franković: U javnom prostoru u posljednjih četiri do pet dana čulo se puno primjedbi na ideju pokretanja ovih izmjena i dopuna. Između ostalog jedna od primjedbi je bila zašto sve ne ide kroz generalni postupak izmjena i dopuna GUP-a jer je to bolje i kvalitetnije. Ne bih se složio s time. Kad se ide kroz objedinjeni postupak PPU-a i GUP-a za određeni prostor u odnosu na sveobuhvatnu proceduru donošenja izmjena i dopuna GUP-a veća je kontrola ovakvog postupka jer se ide na jedno područje. Puno veća pažnja javnost je tada, nego kad se uzme jedna generalni dokument koji razmatra cijeli grad. Javnost onda nije skoncentrirana na ono što je ključno. Ovdje se radi o početnom postupku. Mi bi danas trebali donijeti odluku o pokretanju postupka koji će konačno biti usvojen sukladno odluci Gradskog vijeća. Tako imamo slučaj Belveder, gdje smo jednoglasno donijeli odluku o pokretanju postupka koji je dovršen. Prošlo je pet godina, ali se on još nije usvojio jer nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. Nije zaštićen javni interes Grada. Da su definirane zone on bi se usvojio. Ne vidim nikakav problem da mi pokrenemo postupak izmjena, Vidim problem u usvajanju izmjena, a da prethodno nemamo riješene imovinsko-pravne odnose. Kako se u javnom prostoru, pokušalo implicirati da se tamo već odredila nova građevinska zona treba reći da su ovoj odluci nije navele što će se točno i gdje će se graditi – to će pokazati sama izmjena plana. Iz tog razloga ne možemo govoriti koliko će se hotela izgraditi i gdje će oni biti. Do tih ćemo informacija doći tijekom postupka. Kako bi smanjio bio kakvu implikaciju da će doći do gašenja zelenih zona i gradnju na njima, u okviru ove odluke dat ću amandman. Planiranje u stavci 4. dodat će se : “uz uvjet da na postojećim javnim površinama, namjena Z i Z1, sjeverno od Ulice Vatroslava Lisinskog nije moguća nova gradnja.” To je jedna stavka, a u obrazloženju je dodan isti navod, s tim da se briše dio stavke obrazloženja i dodaje se: “dio postojećeg kampa Solitudo, na sjevernoj strani Ulice Vatroslava Lisinskog, u skladu s postojećim namjenama , to jest zadržati namijene javni park , zaštitno pejzažno zelenilo uz propisivanje uvjeta sanacije trenutno krajobraznog degradiranog prostora”. Ovim dodatno pojačavamo činjenicu da se štiti javni prostor. Ono što ne želim je da nakon ove sjednice Gradskog vijeća, netko politički, a tu mislim na Možemo, odnosno Srđevce iskoristi ovo vješto i manipulacijski kako samo oni znaju, u pretvaranje u nove građevinske parcele nove postupe i tako dalje. Novi dokument se tek treba izroditi, a sastavni dio tog novo dokumenta je i javna rasprava na kojoj mogu sudjelovati svi građani. Ciljane izmjene i dopune određenih planova su upravo zato dobre, kako bi  građani mogli sudjelovati u njima. Velika je razlika kad sudjelujete u raspravni generalnih izmjena i dopuna GUP-a, pa tamo imate pet tisuća različitih stvari ili kad ste koncentrirani jedan mali prostor, i tad možete raspravljati to želite, a što ne želite. Tako, strukturirano skreće pozornost javnosti, ali i investitora koji tako realizira neku investiciju. Nitko od nas da prostor Babinog kuka ostane ovakav kakav on danas jest. Želimo da on bude bolji, kvalitetniji da i ostali hoteli tamo budu obnovljeni na razinu visoke kategorije, a to je potrebno gradu. Isto tako želimo zadržati javne sadržaje, da prostor bude otvoren javnosti,  da ti javni sadržaji budu kvalitetni i u potpunosti dostupni našim sugrađanima. Sve što se tiče pravih dilema sam pojasnio odgovarajući vijećniku Caporu. Mi smo pri kraju posla. Važno je kazati da ovaj posao nećemo završiti dok ne završimo sve imovinsko-pravne poslove jer nam to nije u interesu. Na prvom na mjestu javni interes, a tek onda da investitor može realizirati svoj projekt i da Grad Dubrovnik poraste na skali kvalitete pružene usluge. To treba podupirati. Ovdje govorimo o početku postupka izmjena UPU-a. Danas ćemo usvajati UPU Komolac, taj je postupak započeo prije četiri godine, provedene su dvije javne rasprave i milijardu usklađivanja. Radi se o dugotrajnom postupku,  pogotovo kad je u pitanu javni interes.

Andro Vlahušić: Gradonačelnik je kazao kako je angažiran sudski vještak, geodet, koji treba reći što treba pripasti Gradu Dubrovniku po uvjetom da kaže što je sadržaj. O tome i mi pričamo. Predlažem da formiramo međustranačko tijelo koje bi odredilo što je javni interes, ne čekajmo javnu raspravu. Ako je sve ovo uknjiženo, nema tamo previše prostora na Gradu Dubrovniku. Definirajmo to i radimo paralelno tu priču s geodetom i sudskim vještakom. Tako možemo doći do svoga vlasništva od 200 tisuća kvadrata. Gospodin Franković je kazao kako se na zelenim površinama neće graditi, ali kome će one pripasti? Definirajmo da one budu javnu.

Gradonačelnik Franković: Ovo bi bilo točno da geodet već nije napravio svoje. Napravili smo snimku, sve je riješeno, nema nedoumica. Već na idućoj sjednici Gradskog vijeća, do 1. listopada možemo donijeti odluku o proglašenju komunalne infrastrukture Babinog kuka. Imamo završen elaborat.

Andro Vlahušić: Ako je geodet gledao klasični GUP napravio je grešku, koju smo i mi donosili, a radi se o spojnoj cesti u Ulici Vatroslava Lisinskog koja dolazi na kraj Copacabane i ide prema Mandraču. Tada nije bilo plaže, to se područje tretiralo kao stijene, cesta je provučena šetnicom i dovedena do same obale mora. Mislim da je to glupo. Šetnica je GUP-om predviđena kao dvotračna prometnica, za koju smatram da je trebamo provući gore, gdje je cesta kroz kamp. Kad bi tu cestu izmjenama i dopunama GUP-a provukli gore, što će biti i moj prijedlog, mi tada dobivamo taj zeleni pojas u vlasništvu Grada. Šetnica je ušla i u Aglomeraciju, Vodovod će napraviti šetnicu kroz Solitudo, ali po GUP-u bi tu trebala biti dvotračna cesta. Od Mandrača bi time napravili Slano, imali bi cestu uz more bez plaže. Bilo bi dobro da tu cestu pomaknemo dvadeset metara sjeverno. Ako gledamo da je to dinamički proces mislim da će tisuće ljudi koje se kupaju u Mandraču i Solitudu biti presretne da im je ostala šetnica, a da cesta ide poviše.

Gradonačelnik Franković: U pravu ste, ali je potrebno pokrenuti postupak kroz koji ovo možemo i trebamo riješiti. Ideja je odlična. Na nama je da kroz postupak uvrstimo ovo što ste naveli. Vjeruj da svi želimo isto, što više javnog prostora i javnog sadržaja. Nismo protiv investicija, želimo da rekonstruiraju Minčetu, osuđujemo činjenicu da je Valamar ostavio tri hotela zatvorena i sve radnike prebacio u Istru – to je strašno. Otvorimo postupak i recimo što tamo treba biti.

Đuro Capor (SJG): Ide se vrlo netransparentno u ciljanje izmjene prostornog plana u kojima ste glavni branitelj tih izmjena vi, gradonačelniče, a ne stručna služba grada, što nas sve tjera da sumnjamo kakve ste vi dogovore ili netko izvan vas postigli s Valamarom. To je glavno pitanje. Zaklinjemo se u javni interes, a iza svega  vrlo vjerojatno stoje  konkretni dogovori zbog koji se vi na ovakav, način brukate. Reagirao sam na vašu tezu da je javnost bolje koncentrirana ako se rade ciljane izmjene. Javnost se gazi. DUB se od 2007. godine protivio onome što se događa na Babinom kuku. Prilikom svake izmjene se građane gazi. Kada se ciljano nešto mijenja, protiv redovitih izmjena GUP-a, onda se pogoduje. Tek na kraju kad odluka bude usvojena možemo vidjeti što se dogodilo.

Gradonačelnik Franković: Vi, ste zapeli u nekom vremenu i nikako da iz njega izađete. Stojite u starim cipelama, tapkate u mjestu i poput djeteta koje je bijesno jer mu ne daju igračku, želite i dalje biti bijesni. Vi imate problem. Kažete da se javnost gazi. Molim vas da navedete, kad sam ja osobno kao gradonačelnik gazio javnost i nisam poštivao javni interes. Govorite da sam gazio javni interes u pitanju Belvedera. Kako sam ja to napravio? Vijećnici Gradskog vijeća su jednoglasno odlučili pokrenuti postupak za Belveder, a to uključuje i Srđeve vijećnike, koji su tada sjedili u Gradskom vijeću. Zajedno smo to odlučili. Kad smo vidjeli da nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi nisu donijeli odluku. Zaštitili smo javni interes. Čekamo da Vlada reagira i donese službenu odluku i tek onda možemo ići u usvajanje odluke. Nisu Srđevci pretplaćeni na štićenje javnog interesa.  Svi mi ostali bi nešto gazili, postoje dogovori ispod stola i neke mračne sile. Nema dogovora ispod stola niti mračnih slila, europskih i svjetskih liberalnih organizacija koje financiraju mene poput onih koji financiraju Možemo i Srđ je Grad. Mi govorimo o pokretanju postupka, u koji želim da građani budu uključeni. Štitimo javni interes, interes građana od kojih će opet jedan dio raditi u tim hotelima visoke kategorije i zarađivati dobre plaće i živjeti u ovom gradu.  Ne rade svi u školama, u kulturnim ustanova, nisu se svi nakačili na proračun i nema svatko prostor na Vojnoviću da može puštati cajke u svoj objektu. Postojimo i mi drugi, koji normalno živimo i radimo od svoj posla, a da se nismo zakačili na filter nekih međunarodnih instituta za demokraciju.

Pero Vićan (DDS): Mi raspravljamo o drugoj točki Dnevnog reda. Molim da pročitamo kako ona glasi. Gradonačelnik je to vrlo jednostavno, plastično objasnio. Razumjelo bi ga i malo dijete u vrtiću. Mi danas donosimo samo odluku, ne raspravljamo o konkretnim stvarima niti u prostornom planu niti u GUP-u. Ovo je rutinska točka. Nakon donesene odluke, u narednom razdoblju pratimo i ona opet mora doći pred Gradsko vijeće. Jedino s čim se apsolutno ne slažem je da procesi traju četiri godine. Život ne može čekati. Izmjene i dopune prostornih planova, bile one sveobuhvatne ili ciljane, ne mogu trajati više od godinu i pol dana. Ako mislimo da ćemo donijeti dokument koji je bitan za građane, za gospodarstvo i kojeg ćemo zabetonirati ne znam razumijemo li uopće život ili smo se ovdje slučajno našli i baba i đed nas gledaju na televiziji.

Olga Muratti (HSU): Meni je drago da je gradonačelnik našao razumijevanja za prijedlog kolege Vlahušića. Dugo radimo oko Babinog kuka, od 2009. godine. Procesi ne traju četiri godine već od 2009. godine. Danas imamo samo odluko o početku izrade, čini mi se da oko ovoga ne trebamo trošiti puno energije. Prijedlog međustranačkog dogovaranja mi se čini dobar, kako bismo što bolje zaštiti javni interes. Pozitivan primjer toga je međustranačko povjerenstvo za Mali Stradun koje je urodilo plodom.

Đuro Capor (SJG): Ne znam jesam li dobro čuo. Imamo veliku otvorenost gradonačelnik prema idejama gospodina Vlahušića koje podržava gospođa Muratti. Mi kao vijećnici nismo upoznati s onim što se događa u sudskom sporu gdje naš odvjetnik zastupa interese Grada. Mi nemamo što smišljati međustranačko povjerenstvo koje bi išlo gledati interese Grada. To je čisto politiziranje i razvodnjavanje. Temeljno je pitanja zašto s tvrtkom s kojom smo u sporu krećemo u izmjene, a da uz to nije poznato gdje to vodi. Kroz UPU  se neodređeno sugerira da će tamo biti izgrađeno nešto što odgovara Valamaru. U tome ne vidim interes Grada, vidim ga u nastavku spora i potraživanju onoga što nam pripada. U zemljišniku, u katastru nisam našao plombe o sporu. Pronašao sam da se Vodovodu odbija zahtjev za postavljanje cijevi. Ne vidim da je odnos s Valamarom romantičan, ne vidim da je građanima omogućen bolji pristup Babinom kuku. Bilo bi korektno da postoji zapisnik sastanak gradonačelnik s predstavnicima Valamara, pa da građani mogu vidjeti o kakvim se idejnim rješenjima razgovaralo.

Gradonačelnik Franković: Ovdje pokrećemo postupak, a izmjene i njihovo usvajanje su svjetlosnim godinama daleko. Kroz postupak ćemo dodatno zaštiti javni interes. Osuđujete me jer prihvatio prijedlog gospodina Vlahušića koji je rekao dobru stvar. Ne mogu reći da je sve što je rekao loše, samo zato što je bio gradonačelnik prije mene. Predložio je dodatnu cestu – mislim da je to dobro. Valjda ćete i vi jednom reći nešto što je u apsolutnom interesu grada, a ne samo vašeg centra moći. Gledajte vi u nebesa. Nikad niste odgovorili otkud sredstva koja koristite tako lijepo za sve vaše PR uspjehe. Malo promislite. Nikad se niste ogradili od Suzane Brenko. Interes Grada će biti sto posto zaštićen, a mi smo njegovi jamci. Vjerujem da ćemo i vas vidjeti na javnim raspravama. Gradski dušobrižnici su na Facebooku, a pošto sam kazao da se gospođa koja zloupotrebljava stanove zove Dubravka Slade, pronašli gospođu istog imena koja radi Upravno odjelu za izdavanje dozvola. Gospođi se ispričavam, ona nije ta. Na vama Facebook stručnjaci nije da inkriminirate, postoje institucije koje se bave time. Gospođi Slade i njenoj obitelji se ispričavam.

Maro Kristić (MOST): Molim vas, kolega Potrebica da kanalizirate raspravu. Trebamo se ostaviti indicija o pogodovanju. Iznosimo argumente. Legitimno je da je dio nas za odluka, a da je dio protiv. Nemojmo relativizirati ovu temu, na način da govorimo da je ovo samo pokretanje postupak. Bitno je na koji će se način i hoće li se pokrenuti postupak. U njemu stoje pretpostavke na temelju kojih će se provesti dokument. Iznimno je bitno i ovo je veliki zahvat u prostoru, koji ostavlja posljedice na kvalitetu života naših sugrađana te cjelokupan razvoj grada. Molim da se držimo rasprave. Ovo je iznimno važna točka.

Andro Vlahušić: Molim gospodina Capora, kad govori o sudskom sporu da doda da je riječ o onoj tužbi koju je pokrenuo Andro Vlahušić. Druga tužba ne postoji, nju je supotpisala gospođa Muratti. Ako je nešto dobro, možete li reći da je netko to napravio. Mato i ja se puno razlikujemo, ali se nadam se da neće biti razlike u tome kako gledamo Grad. 

Pero Vićan (DDS): Gospodine Vlahušiću, to nije tvoja tužba. To je tužba Grada Dubrovnika. To što si ti tada slučajno ili neslučajno, bio zakonski ovlaštenik za potpisivanje te tužbe to je druga stvar. Onaj tko je pažljivo slušao izlaganje gradonačelnika mogao je čuti da je rekao što je dosad uknjiženo, ali pod drugim zakonima. To znači da gradska uprava vodi o tome računa. Maro, nije sukob s tobom, ali naravno da ovaj postupak mora započeti. Franković je najavio da će u postupku staviti te kvalitetne amandmane. Zato sam inzistirao na činjenici da se radi samo o donošenju odluke. Mi danas ne odlučujemo da će se na toj i toj lokaciji raditi hotel određene katnosti. Shvaćamo li to ili ovdje gubimo vrijeme? Da se radi o javnoj raspravi možemo raspravljati o Vlahušićevu prijedlogu. Ja to ne bi ograničio na međustranačko tijelo, proširio bi to. Moramo ovo brzo raditi, četiri godine su neprihvatljive. Sve izmjene i dopune koje traju više od 16 mjeseci je život već pregazio. To ne mogu shvatiti oni koji su uboli na državne proračune i razne druge sise. Da rade i pune državni proračun to bi bilo nešto drugo.

Andro Vlahušić: Da je Grad podnio tužbu, najmanje i najkasnije 2003. godine kad je bio nalaz Državne revizije o pretvorbi i privatizaciji, uknjižio bi 200 tisuća kvadrata. Kad se usvajao UPU Babinog kuka gospođa Muratti i ja smo napustili vijećnicu jer Šuica nije htjela podnijeti prijavu. To sam napravio ja i angažirao odvjetnicu Knežević, koja je napravila prvi i drugi prijedlog. Mislim da smo na pravom putu. Grad Dubrovnik smo svi mi, a svi mi nismo to potpisali i podnijeli kaznenu prijavu.

Đuro Capor (SJG): Molim kad naleti ovakva salva uvreda prema osobama koje radi u kulturi, Gradskom vijeću, Studentskom centru da reagirate.  Da onaj koji je kao stečajni upravitelj postao jedan od najbogatijih građana Dubrovnika i koji je nagomilao ne znam koje sve optužnice i nečasna djela da ovdje običnim ljudima ne soli pamet. Što se tiče situacija koju imamo, da postoji sprega o izgradnji Babinog kuka između gradonačelnika, gospodina Vićana, Vlahušića to su stvari na kojem upozoravam i niti jednom da sada stvari nisu išle u dobrom smjeru. Stvarno je dobro da je Vlahušić pokrenuo tužbu protiv Valamara i iza toga Grad treba stajati. Zanima nas postoje li razlike između tužbe iz 2011. i ove iz 2017. godine. Mi o tome ništa ne znamo. Motiv ovih izmjena kojima se ciljano temeljen dokumenata koje mi kao vijećnici nismo vidjela razmatra, predlaže novi koncept Babinog kuka, to je ono što budi sumnju da se prostorom Grada ne upravlja dobro. Zato predlažemo da se čega redovne izmjene na koje građani strpljivo čekaju i koje su već pokrenute.

Gradonačelnik Franković: Gospodin Capor, ponovno ide na mene, a kad mu ja odgovorim onda se on ljuti i gleda u nebesa na bi li mu pomogla. Svi mi u svojim javnim nastupima nismo iskazali zadovoljstvo postojećim stanjem. Nitko. Mi propitujemo zašto pokrećemo izmjene i dopune kako bi nešto poboljšali, kako ni nešto bilo kvalitetnije, bolje. Zar postupak promijene nečega automatski znači nešto gore?  Ne vidim zašto se bojimo nečega što tek treba početi. Drugo, vezano za tužbe. Čuli ste da ju je pokrenuo gospodin Vlahušić, no ona je srušena, uložena je žalba. Postupak se ponovio , tužba se modificirala tako da Grad više nije tražio zemljište ispod hotela jer je realno da ga ne može dobiti jer je to zemljište privedeno svrsi. Sve ostalo je Grad tražio i od 2010. do danas tražene su geodetske podloge i vješta. Mi smo pokrenuli, postupak uknjižbe javne prometne infrastrukture i prometnih površina na kojima nije dopušten promet vozilima poput trgova, pločnika, javnih prolaza, javnih stuba, prečaca, šetališta, plaža, biciklističkih i pješačkih staza. Zato smo i uknjižili dio ispod Mandrača i gorljivo se borili za Mali Stradun. Sukladno zakonu komunalna infrastruktura izgrađena do dana stupanja zakona na snagu, a on je na snagu stupio, ako je ona evidentirana u katastru, onda je i dalje gradska. Ako nije evidentirana, kao ova na Babinom kuku, onda se na osnovu geodetskog elaborat kojeg smo izradili ista evidentira u izvedenom stanju,  a ovo će Gradsko vijeće dati potvrdu, ona se smatra uknjiženom. Postupak i jedna i drugi, zajedno sa sudskim postupkom će biti završeni prije ovog UPU-a. Više od 50 tisuća kvadrata cesta je već uknjiženo na Grad Dubrovniku sukladno Zakonu o cestama. Koristili smo blagodati dva zakona, vodimo spor koji je rezultirati s jednim postom onoga što smo veći uknjižili.

Nikša Selmani (SJG): Mi iz ovoga ne vidimo zašto se ovo pokreće? Imaju li građani kakve prednosti od pokretanja ovog postupka? Sami ste rekli da se Grad uknjižio na ceste. To se moglo napraviti i bez UPU-a. Postupak je vrlo jasan. Grad koristi zakonsku mogućnost. Mi ne vidim razlog zašto bi se gradila još tri hotela i kapaciteti povećali za skoro 100 posto. To nam nije jasno. Želimo jasne odgovore. Građani od ovoga nemaju ništa. Građanima su dosad bili zatvoreni svi pristupni Babinom kuku. Poznato je kako Valamar radi, pogledajte primjere po Hrvatskoj. Svugdje su resorti zatvoreni. Pogledajte primjer Krka.

Gradonačelnik Franković: Pokušao sam shvatiti vijećnika Selmanija i njegovo mišljenje da građani nemaju nikakve koristi. Ovakvi postupci izazivaju interes javnosti koja želi biti uključena. Privatnik želi realizirati određenu investiciju kako bi mu ona donijela bolje goste. Vijećnik Selmani se pita, gledajući iz svog kuta, što je interes građana. Interes građana je da se tamo dogodi investicija. To je interes onih koji ne žive od proračunskog novca, koji rade u hotelima, na recepcijama, kao sobarice, koji rade u prodaji, u marketingu. Takvi ljudi postoje. Njihov je interes da tamo dođu visoko kvalitetni gosti. Postoji i oni koji će te goste prevoziti, ali ne na uštrb javnog prostora, već otvarajući sve nama. Mi imamo i škare i sukno. Ne možete reći da realizacija investicije nije javni interes. Da se nisu izgradili hoteli u Dubrovniku bavili bi se nekom drugom gospodarskom djelatnošću ili bi hvatali ribe. Mi živimo od turizma, u gradu u kojem pretežno rade turistički djelatnici i molio bih vas da vi kao stranka zaposlite, uključite u vašu stranku i ljude koji dolaze iz gospodarskog sektora iz turizma. Ako na Babinom kuku nema visoko kvalitetnog gosta, onda ga nema ni u restoranu na Stradunu, onda Roko nema što nositi. Jedno veže drugo. Realizacija izgradnje hotela nije smrtni grijeh, ali uzimanje javnog prostora za njegu izgradnju jest. Mi smo tu da štitimo javno, ali i da promišljamo da umjesto jedne Minčete, Argosyja, Tirene treba doći hotel s četiri, pet zvjezdica, jer želimo izvrsnost destinacije. Ako smo zaključili da postojeći UPU nije dobar i da nismo zadovoljni s onim što danas imamo tamo – mijenjajmo to. Promjena nužno ne znači problem. Što sam ja pričao s onima iz Valamara?  Oni me uopće ne interesiraju. Interesira me da se dogodi nešto dobro za Grad. Danas je vlasnik Valamar, sutra će biti vlasnik netko drugi. Naš cilj je štititi naše javno. Niti jedan od njih taj hotel u koji će uložiti 100, 200, 300 milijuna neće odnijeti doma, već ostati tu i ponovno će naša djeca raditi tu.

Pero Vićan (DDS): Polemizirati s gospodinom Caporom, to je kao da muzete jarca u rešeto. Nema ništa. Gospodine Capor, to što sam ja radio vi ne bi za šest života ne bi mogli. Da bi netko bio stečajni upravitelj mora ozbiljne škole završiti, pa polagati ispite. Gotovo pa i nije bilo stečajnog postupka u kojem nisam dobio posebnu nagradu, materijalnu od skupštine vjerovnika i stečajnih sudaca. Te nagrade su u pravilu bile do maksimalnog iznosa od 300 tisuća kuna. Pozivam vas da donesete sve gdje ćete me naći. Samo nastavite halucinirati. Obećao sam novinarima da ih neću tužiti, pa tako neću ni vas. Živim u kući koju je moj djed sagradio na Vojnoviću. Suzdržite se od laži i neistina.

Jasmin Deraković (DDS): Spominjalo se često sisanje proračunskog nova. Kolega Capor sigurno kao profesor više daje nego što uvjetno rečeno posiše. Svaki profesor koji pošteno i dobro radi svoj posao, zaradi svaku kunu. Kolega Capor je kazao kako ne vidi kako je ovo građanima u interesu. Pozitivne stvari su: gospodarski napredak, podizanje kvalitete hotela , izgradnja novih parkirnih mjesta, izgradnja kongresnog centra, vraćanje status društvenog centra. Građani se s druge strane boje: gubitka zelenih površina, gubitak društvenog centra, manjkavost infrastrukture. Vratimo se na temu i prestanimo se častiti.

Slavica Grkeš (DDS): Ja sam s Babinog kuka, trideset sam godina živjela u kući koju je moj đed izgradio. Svaku večer tamo šetam, na jednom dijelu je tamo drača. Nisam odvjetnik Valamara, ali nikad me nitko nije otjerao s plaže, nikad mi nisu zabranili da tamo djeci slavim rođendan. Tamo imam jedna udruga u masliniku održava treninge. Meni je bitno, a to je bitno i drugim građanima, je bitno da dobijemo veliku kongresnu dvoranu. Nisu svi gosti koji su dolazi na kongrese bili smješteni u Valamaru, popunili su sve kapacitete na Babinom kuku.  Na tim kongresima je angažiran veliki broj ljudi. Bilo bi super kad bi uvrstili u prijedlog da taj garaža bude dostupna građanima po nekoj pristojnoj cijeni.

Maro Kristić (MOST): Slažem se s gradonačelnikom da u svakom privatnoj investiciji postoji javni interes, pa makar kroz doprinose. No, tanka je granica između ova dva interesa. Na ovom jednu ograničenim prostoru ako donesemo krivu odluku i ako postavke ove odluke budi krive posljedice mogu biti loše za građane. Na čiju se inicijativu pokreće ovaj postupak? Iz sljedeće odluke je jasno, da privatnih investitor pokreće izmjene i dopune UPU-a Libertas-Radeljević? Imam dojam da je grad taj koji pokreće inicijativu, no u programu su sadržane želje privatnog investitora. Ako smo mi ti koji smo pokrećemo postupak, onda smo na krivom putu. Trebali smo sjesti i dogovoriti što je javni interes koji želimo ugraditi u ovu investiciju i onda s Valamarom partnerski krenuti u ovo inicijativu? Moj je dojam da mi pokrećemo nešto, što je inicijativa nekog drugog.

Gradonačelnik Franković: Inicijativa je Valamarova, a mi smo paralelno s tim htjeli ostvariti neke svoje interese. Izmjenama i dopuna se UPU usklađuje s GUP-om kojeg smo usvojili prije par mjeseci, koji će omogućiti manju izgradnju u odnosu na ono što je prije bilo prostorno-planski moguće. Jasno stoji koji su razlozi izmjena i dopuna usklađivanje sa zakonom i drugim pozitivnim propisima, usklađenja s važećim GUP-om i PPU-om Grada Dubrovnika jer sadašnji UPU nije usklađeni ni s GUP-om ni s PPU-om, ovaj dodatak koji smo stavili, nova prostorna organizacija ovog predjela radi kvalitetnog unapređenja turističke ponude turističke cjeline, zbog povećanja kategorije smještajnih kapaciteta i pratećih sadržaja, a u skladu sa zahtjevima vrsnoće izgrađenog prostora uz uvjet da na postojećim javnim zelenim površinama namjena Z i Z1, sjeverno od Ulice Vatroslava Lisinskog nije moguća nova gradnja, zbog redefiniranja prometa u mirovanju, prometnog rješenja prilaza i komunikacije kroz predmetnu prostornu cjelinu te pješačkih veza, a s ciljem stvaranja povoljnijih planskih preduvjeta za novo planirane predjele te prilagodnu u postojeću mrežu, što je upravo ono što je gospodin Vlahušić spomenuo, dakle omogućavanje nekih novih prometnica u korist interes građana, revidiranje postojeće i planiranje nove infrastrukturne opremljenosti prostorne cjeline, revidiranje postojećih i planiranje novih preduvjeta za kongresni centar s obzirom na njegov izniman razvojni značaj Grada Dubrovnika, izmjena i dopuna za koje se utvrdi potreba za vrijeme postupka, a koje proizlaze iz prethodno navedenih razloga. Dakle, kroz ovo posljednje smo stavili dodatan zaključak koji omogućava neke nove projekte i ideje javnog karaktera tamo uvrstiti. Nismo ničim sebi vezali ruke. Legitimno da Valamar želi ostvariti investiciju, ali ne uštrb javnog. Ovo Gradskog vijeće neće usvojiti nešto što ne šiti javni interes. Sama investicija direktno ima implikacije na javno kroz plaćanje doprinosa.

Nikša Selmani (SJG): Ponovit ću svoju dvojbu. Mi smatramo da su ove točkaste izmjene negativne jer onda nemamo rezultate kumulativnog učinka.  Ne računate što to konkretno znači za moguća prometna rješenja. Jesmo li se upitali o kojem broju kreveta ovdje raspravljamo. U točki 6 se navodi: „Smještani kapaciteti u novo planiranim turističkim zonama ne smije prelaziti ukupni broj smještajnih kapaciteta područja obuhvata.“ Koliki je ukupni kapacitet područja obuhvata? Tražio sam podatke o poslovanju Valamara iz 2015. godine, računao samo da je to oko  4 800 kreveta. Danas je gospodin Vlahušić naveo oko 10 tisuća kreveta. Ne znam odakle to dolazi. Ovdje govorimo o čitavom kompleksu, da ćemo tu staviti još barem 4 800 kreveta. Je li to nešto što nam se dugoročno isplati? Je li to ogromno povećanje kapaciteta u javnom interesu? Znam da se računa na više kategorije, to stoji u Strategiji razvoja turizma do 2025. godine. Kakvog to smisla ima? Kakva je to četvrta i peta kategorija. Mislim da nismo dovoljno analizirali stvari, prebrzo idemo u ovo.

Gradonačelnik Franković: Ja ne znam gdje ste pročitali da će se povećati broj kreveta? Ja to nigdje nisam pročitao. Vi to možda tumačite na taj način, ali to ovdje ne piše. Uzevši u obzir činjenicu da tamo imamo infrastrukturu kakvu imamo, to sve trebamo napraviti kako mislimo da je najbolje za Grad. Područje Babinog kuka trenutno ne odgovara interesima Grada Dubrovnika i trebamo ga transformirati. Zašto se bojimo toga. Nitko od nas tamo ne želi još pet tisuća kreveta – to nam ne treba.

Đuro Capor (SJG): Kad komentiramo i propitkujemo  što je javni interes u ovom projektu, gradonačelnik se vraća pojedinačno. Propitkuje stav vijećnika Selmanija, mene osobno. Idemo vidjeti što je ovdje javnih interes – to nije deklarirano u ciljevima na kojima se ovaj prostorni plan zasniva.   Već sad se spominju neki amandmani. Tko će plaćati ove ciljanje izmjene plana. Pokrenuo ih je Grad Dubrovnik nakon kontakta s investitorom. Nije nam poznato njihovo idejno rješenje niti pismo namjere koje je karakteristično za točku Radeljević-Remiza. Dobili smo puno magle, a premalo materijala. Je li podatak da je krajobraznu studiju izradio investitor? Da nam Valamar određuje što je primjereno, što nije. Zabrinut samo kako će to izgledati s pozicije Lozice ili Štikovice, gdje gospar Vićan živi. Dogodit će se katastrofalan udarac, i ova strana Babinog kuka izgledat će kao ona strana između Neptuna i Presidenta.

Gradonačelnik Franković: Ja nisam odvjetnik gospodina Vićana, ali prvo govorite da ja idem ad hominem, a onda vi udarite, ali opet lažima. Ne želim braniti gospodina Vićana, ali 90 posto grada zna gdje on živi. Vjerujem da znate i vi. Možete formirati vaše stajalište na potpuno drugi način. Rastužuje me što je Srđ je Grad nekad bio temeljit, detaljan i upućen. Iz ove rasprave ispada da uopće niste pročitali materijale. U materijalima se navode  smjernice za izgradnju novoplaniranih sadržaja i struktura  koje će očuvati ambijentalne karakteristike prostora i ostvariti harmonični sklad cjeline. Ovdje ne vidim ništa sporno. Također se navodi, da broj smještanih kapaciteta u novoplaniranim zonama ne smije prelaziti ukupni broj postojećih smještajnih kapaciteta područja obuhvata. Gdje vi ovdje vidite nove krevete? Navodi se upravo suprotno – da nema novih kreveta. Možda je vama smiješno. Vi ste rekli da će biti četiri, pet tisuća kreveta više. Formiranje novih javnih i zelenih površina – naravno da je to potrebno. Planiranje i očuvanje krajobraznih predjela visoke vrijednosti – zar tu ima nešto loše. Reorganizacija prometa u mirovanju na novoplaniranim prostornim cjelinama, osiguranje planskih preduvjeta za organizaciju nove gradske prometnice koja bi spajala Ulicu Iva Dulčića s Ulicom Vatroslava Lisinskog i Ulicom Ivana pl. Zajeca – imamo i novu gradsku prometnicu. Formiranje postojeće i planiranje nove infrastrukturne opremljenosti prostorne cjeline, revidiranje postojećih i planiranje novih uvjeta gradnje za planirani kongresni centar s obzirom na njegov iznimni razvojni značaj za Grad Dubrovnik i regiju. Jeste li pročitali ovo? Onda ste loše pročitali. Ovi bi svaki stanovnika grad kojeg niste izmanipulirali sutra potpisao. Sve je ovo dobro za grad. Pokreće se postupak za unapređenje određenog prostora u interesu Grada Dubrovnika.  Ne u interesu investitora. Hoće li investitor zadovoljiti neke svoje ciljeve? Sigurno, ali ponovno u interesu građana. Ovaj gradska uprava neće dozvoliti da Babin kuk bude zatvoreni resort. Ne trebamo se bojati pokretanja postupka, trebamo se bojati sami sebe ako se u nekom trenutku odmetnemo od sebe i svoje ideologije, kao što ste vi napravili u slučaju Malog Straduna pa vas se Legaz odrekao.

Petra Marčinko (SJG) : Kroz ovu raspravu između vijećnika Kristića i gradonačelnik saznali smo da se ove izmjene donose na zahtjev Valamara. Dvojbe koje smo ovdje iznijeli su legitimne, nemamo uvide u kriterije niti u idejno rješenje. To su ključne informacije koje moramo imati s obzirom da se ove izmjene događaju unutar GUP-a koji je rađen 2007. godine i koji više ne odgovara društvenom kontekstu Grada Dubrovnika. Ne trebaju nam novi hoteli jer nemamo ni radnike kao ni infrastrukturu koja to može podržati, o tome klasno rečeno treba raspravljati.

Maro Kristić (MOST): Želim skrenuti pozornost na članak 6. „Broj smještajnih kapaciteta u novoplaniranim turističkim zonama ne smije prelaziti ukupan broj postojećih smještajnih kapaciteta područja obuhvata“, što znači da se na Babinom kuku u novoplaniranim zonama može izgraditi jednak broj smještajnih kapaciteta koje već imamo. Ako imamo 5 tisuća, to znači da možemo izgraditi novih pet tisuća kreveta. Svakom normalnom, razumnom čovjeku u ovom gradu to je potpuno jasno i neprihvatljivo.

Pročelnica Lončarić: Kad ovako čitamo vidim što je problematično. Postojeći kapaciteti Valamara su 4 436 kreveta. Oni ne smiju prijeći tu brojku. To je i planirano tako, tu brojku ne smiju prijeći.   

Marko Potrebica (HDZ): Predlažem da se u sklopu amandmana to izričito tako i navede kako više ne bi bilo zabluda po to pitanju.

Andro Vlahušić: Na replikama ćemo očito potrošiti cijeli dan. Zaboravljamo, a ovdje nije napisano, da su Babinom kuku formirane dvije velike javne površine atletski stadion i Turističko-ugostiteljska škola. To smo radili pri izmjenama GUP-a. Što se tiče smještajnih kapaciteta zaboravljamo da na Babinom kuku imamo auto kamp koji ne bi trebao tamo biti. Na njegovom mjestu bi se trebali raditi hoteli, a ova priča o 4 436 kreveta može biti samo u vlasništvu Valamara. Sad na Malom Stradunu imamo privatni hotel koji ne ulazi u ovaj broj kreveta, a nalazi se u obuhvatu plana. Na Malom Stradunu imate desetke zahtjeva i svađa kako bi se cijeli Mali Stradun pretvorio u hotele. Tamo u tom slučaju ne bi bilo nikakvog javnog sadržaja. Imamo Importanne koji je napravio tvrđavu na ulazu grad. Na tome je srušeno povjerenstvo za lijepo, srušio ga je ministar Kuščević. I danas su tamo dizalice. Babin kuk ne vidimo, ne od Valamara već od Importannea. Uhvatili smo se Valamara koji po meni želi srušiti Minčetu i na tom mjestu napraviti hotel veće kategorije te još jedna hotel na prostoru auto kampa. Da je to prikazom tako mislim da bi nam svima bilo jednostavnije, ovako govorimo kao slijepci koji opisuju slona.

Pero Vićan( DDS): Gospodine Capor, postoji prebivalište i boravište. Moje je prebivalište u Štikovici, kod moje žene, koja ima i kuću u povijesnom dijelu grada, koja s četiri strane niti jednu kuću ne dira. Gledao sam pa sam se bogato udao, probaj i ti tako.

Đuro Capor (SJG): Na gospara Vićana se nemamo što osvrtati. Izrazio sam istinsku zabrinutost. Nisam dobio odgovor financira li ove ciljane izmjene investitor, je li krajobraznu studiju platio investitor? Važno je da znamo što je prethodilo otvaranju ovih ciljanih izmjena i koje ste idejne varijante rješenja dobili od Valamara. Kad govorite o javnom interesu, onda se to razmatra kroz generalne odredbe GUP-a. Promatra se utjecaj investicije na promet, na infrastrukturu, na njegove potrebe kad je zapošljavanje u pitanju, a vi ovdje ciljano donosite izmjene na način kako to vidi Valamar. Ako smo mi stvarno uknjižili sve prometnice, parkove, šetnice onda ne vidim koja dobrobit može proizaći iz ovoga, osim ako Valamar ne želi zaposjesti maksimum prostora i eventualno krenuti u prodaju.

Pero Vićan (DDS): Što god da se na Babinom kuku dogodi ljepše će izgledati nego što danas izgleda s mjesta mog prebivalište. Ono što se danas vidi s te točke nije naročito lijepo. Ako se na lokaciji Minčete koja nema ništa nego kamare, izgradi hotel od pet zvjezdica istog kapaciteta, o čemu mi to pričamo?

Slavica Grkeš (DDS): Ne znamo gdje se pročitali da će se graditi mastodont, ja sam pročitala da se radi o 16 metara visine. Na referendumu za Srđ sam babu vukla da ide glasati protiv, a kad je prosvjedovala u Ulici Petra Svačića br. 8., kad se gradio mastodont od 19 metara na zemljištu od 400 kvadrata, nisam vas vidjela. Možda zato što se radilo i investitoru iz Konavala.

Određena je stanka u trajanju od 45 minuta.

15:00 Nakon pauze nastavlja se 3. sjednica Gradskog vijeća.

Željko Raguž (DUSTRA): Povela se rasprava kako investitor može pokrenuti postupak. Prema zakonu izradu plana lokalne razine može pokrenuti svatko. Svi se bune oko onoga što se planira, a ne govori se što im je prema postojećem UPU-u dopušteno, a to je gradnja gustog naselja turističkih vila, a zona se proteže od teniskih terena do ceste Vatroslava Lisinskog. Neutemeljeno se po medijima govorilo što je objedinjeni, a što redovan postupak. Prednosti objedinjenog postupka za određeni prostor u odnosu na redovnu procedura je veća kontrola samog projekta.  Sumnjivije bi trebalo biti kad se radi o redovnom postupku. Pozdravljam inicijativu Valamar za podizanjem kvalitete smještajnih kapacitete, smatram to bitnim za ekskluzivni turizam kakvom Dubrovnik teži. Svi ćemo se ponovno zgražati nad turistima koji skaču po fontanama, ali kad ovako nešto dođe na dnevni red onda svi skaču na noge. Pozdravljam i širenje kapaciteta i nove sadržaje. Pitanje svih pitanje je kakve koristi od toga imaju građani Dubrovnika. Hoće li moći pristupiti šetnicama, sportskim sadržajima, hoće li moći boraviti u parkovima? Nemamo ništa protiv investicija, ali jedini pravi gospodari Babinog kuka su građani i Grad Dubrovnika. Poneki su protiv svake investicije koje se u gradu događa.

15: 06 Marko Potrebica (HDZ): Ovo je prvi korak pokretanja procedure, on je izuzetno važan i ne smijemo krenuti krivo. Proceduru je pokrenuto investitor – Valamar, imaju legitiman interes no, to im ne daje zapravo da apsolutno definiraju budući prostor Babinog kuka. Taj prostor je za nas izuzetno važan. Nitko od nas neće reći da je bolje imati Minčetu kakvu imamo ili hoteli Minčetu s pet zvjezdica. Jedno sam mislio kad smo dobili ove materijale – nisam bio pretjerano sretan, ali nakon gradonačelnikova amandmana mislim da smo na boljem putu. U medijima ste vidjeli sliku prikaza. Nisam bio zadovoljan člankom četiri, popratnim obrazloženjem koje ja zapravo zahtjev Valamara. Što imamo danas. Mi smo odgovorni za budućnost Babinog kuka. Jasno je onaj hotel broj 2, koji je bio smješten u zelenoj zoni prema Madraču je zaštićen. Nisam zadovoljan da nam investitor plaća krajobraznu studiju. Na tom prostoru ima pedesetak pinja, koji su visokokvalitetni.  Po meni je važno da idemo u proceduru, kako bi prostor definirali bolje nešto to je to učinio prijašnji UPU.  Stanje u UPU-u prije nas je kongresni centar, na današnjim tenis terenima, prema sadašnjem kampu. Mislim da svi smatramo da nam treba kongresni centar. Mislim da je će ovaj UPU to bolje definirati.  Nije mi sporna ni garaža javnog karaktera. Danas na tom prostoru bude kaos. Dolazimo do još jedne situacije o kojoj treba strateški promisliti. Imali smo gustu, T2 zonu  s vilama. Valamar kaže da bi na potezu uz cestu napravili vile, a dolje bi napravili hotel broj 3. Moje je mišljenje drugačije. Radi se o mom stavu, ne o stavu stranke. Kad gledamo hotele u Dubrovniku moramo se voditi činjenicom opstanka našeg naroda.  Danas u obnovljenim hotelima u Dubrovniku nema tko raditi. Pitanje je tko će raditi u tim hotelima.  Ja ću osobno biti vrlo kritičan po pitanju izgradnje novih hotelskih sadržaja. Jedno je rekonstrukcija. Bit ću protiv novih hotelskih sadržaja na Babinom kuku.

Vlahušić: Kad se radio Babin kuk, radnici su dobili stanove. Gdje danas radnici Babinog kuka žive? Dobiju smještaj ili plaćeno podstanarstvo. Napravili su hotel samo za njih. To su uglavnom sezonci, većinom du građani Hrvatske,  nakon sedam godina jave se na natječaj grad i mi smo im dužni osigurati stan. Sudjeluje li ijedno hotelsko poduzeće u njihovom zbrinjavanju? Ova dva hotela od petsto mjesta će imati tristo zaposlenika. Znamo svi koliko košta stan u Dubrovniku. Koga treba osigurati. Padali li ijednom poduzeću da subvencionira ratu kredita ljudima iz grada.  Postajemo virtualno zatvoreni. Mi koji imamo stanove i naše djeca super. Tate izgradile. Tko je od vas odveo svoju obitelju vani na večeru ovo ljeto? Moramo raditi sadržaje koji će rješavati ovo o čemu je Marko govorio.

Potrebica (HDZ): Držim da postojeći UPU nije dobar. Ne smije nam Valamar diktirati prostor. Mi moramo diktirati prostor. Mi snosimo odgovornost za UPU.  Nisam državni dužnosnik i nisam dužan prijaviti imovinsku karticu. No, ja ću pri ovoj točki, a vidjeli ste da sam izrazito negativno nastrojen prema prvotnom planu, ostati suzdržan. Kao prognanik sam tijekom kuponske privatizacije dobio dionice Valamara. Ne bi bilo korektno da glasam po ovom pitanju, niti sam  sudjelovao u službenim niti neslužbenim razgovorima. Tijekom javne rasprave ću biti za rekonstrukciju hotela, kongresni centar, javnu garažu, izričito se protivim zatvorenom resortu.

Capor (SJG) : Interesi Valamara ne smiju nam diktirati što ćemo imati u prostoru. Nama nije jasan ishod ovih ciljanih izmjena. Može se dogoditi da većina vijećnika preglasa maniju i da snaga načelnog dogovora gura ovu proceduru dalje. DUB, Društvo prijatelja prirode iz Dubrovnika je 2007. godine, je ovaj UPU koji imamo, a kojeg sada pokušavamo transformirati kako bi Valamar krevete iz kampa transformirao u krevete. Tad su građani bili glasni, stvarno ih se pregazilo. Članovima DUB-a je tada bilo neprihvatljivo uništavanje zelenila i nova hotelska gradnja između Presidenta i Neptuna. Pišu: „Svakome tko je nazočio javnoj raspravi bilo je jasno da se pod pojmom naselje turističkih vila koje su ucrtane u prostoru sadašnjeg auto kampa želi provući nešto drugo jer je zamišljeno da te vile budu višekatnice od 13 metara.  Mislimo da će daljnjim povećanjem kapaciteta na Babinom kuku povećati pritisak na povijesnu jezgru, koja već sada zbog stihijske najezde turista s kruzera nalikuje ljudskom mravinjaku, iz koje su gotovo u potpunosti istisnuti građani Dubrovnika. Izradi Prijedloga plana Urbanističkog plana Babinog kuka i javnoj raspravi o tom dokumentu nije prethodila izrada demografskog niti drugih razvojnih planova na osnovu kojih bi se dobili odgovori na pitanja na koju turističku klijentelu i za koje ljude koji će tamo raditi se grade novi objekti na poluotoku. Očito će u njima raditi inozemni sezonci jer očito već sad vlada kronični nedostatak stručne radne snage u dubrovačkim hotelima. Javna rasprava je pokazala da autori predloženog urbanističkog plana nisu sagledali ni kako će se povećanje smještajnih, kongresnih i drugih kapaciteta, odraziti na zagušenje prometa na gravitirajućim gradskim prometnicama na kojima se već   sad stvaraju prometni kolapsi.“. Kolege iz DUB-a govore da su problemi koje oni spominju ugrađeni u GUP koji mi sada mijenjamo, na način da je u međuvremenu na Babinom kuku porastao za duplo broj smještajnih kapaciteta. Mi se ne osvrćemo što ovo znači za žitelje Lapada i koliko su dubrovačke prometnice spremane podnositi. To su temeljena pitanje, koje planiranje grada kroz redovite izmjene GUP-a razmatraju. Ovdje se ciljanim izmjenama ne razmatraju ovi problemi. Kanalizacija nam puca i curi, stalno imamo pritužbe o kvaliteti mora, a mi idemo na taj Babin kuk nagurati još novih kreveta. Kako se može ići u ciljanje izmjene tri prostorna plana, na tri nivoa, a da ustvari ni ti temeljni podaci nisu poznati izrađivači. Ove se izmjene rade na temelju dokumenata izazivačkog tima Valamara.

Franković: Gospođa Lončarić vam je kazala točan broj kreveta. Kako bi otklonili vaše sumnje, izmijenit ćemo članak šest: “Zbroj postojećih i planiranih smještajnih kapaciteta u turističkim zonama ne smije prelaziti ukupno planirani broj smještajnih kapaciteta područja obuhvata ovih izmjena i dopuna koji je iskazan važećim UPU-om”. GUP iz 2017., odnosno UPU iz 2007. godine nazivate lošim, citirate društvo DUB, evo povijesne prilike da ga napravimo dobrim. Vi ste i protiv toga. Pričate o tome tko će tamo raditi? Možda će netko iz Slavonije doći živjeti ovdje, ima i djece u gradu koja će ovdje raditi. Mislim da to nije glavni razlog da bi se opirali UPU. Ne radi se o povećanju broja kreveta, već o poboljšanju. Tek ćemo definirati što, kako i na koji način.  Bili bi u pravu kad bi došli za par mjeseci i kad bi mi javni prostor pretvorili u građevinski, kad bi građanima sve zabranili, kad bi tamo isplanirali četiri, pet hotela…Što ćemo kad vidite da se javni interes zaštitio u potpunosti i kad budemo imali isti ili manji broj kreveta? Hoćete li se onda ispričati? Nećete jer to Srđevci nikad nisu napravili. Jamčim da ništa nećemo napraviti na štetu građana i javnih površina. Slažem se da je UPU iz 2007. bio loš, idemo ga napraviti boljim. Glasajmo za početak izmjene lošeg UPU-a.

Nikša Selmani (SJG): Po jutru se dan poznaje. Ako se mi borimo za ovo, borimo se u interesu građana. Volio bi objasniti nekoliko nejasnoća. Mislim da se brkamo oko pojmova kapaciteta. Naime, brkamo smještajne kapacitete i broj kreveta. To su dvije različite stvari. Koliko mi je poznato dosadašnjim UPU-om je određen broj kreveta. Broj kreveta je bio oko 4 300. Valamar ima 1 961 smještajni kapacitet. To je kao da imate sobu, a u njoj više kreveta. Koeficijent je 2,3 za hotelski smještaj, a 3 za kampiranje. Ispada da već sad u tim smještajnim jedinicama postoji preko 4 tisuće i nešto kreveta. Zato je ovo problematično. Brkamo dva osnovna pojma. Što mi zapravo s ovim kažemo?

Gradonačelnik Franković: Nemojmo prejudicirati što će biti. Mi dajemo ograde u kojima smo rekli da ne možemo biti više smještajnih kapaciteta nego što smo ih odredili. Podizanjem kvalitete smanjuje se broj soba.

Slavica Grkeš (DDS): Mislim da smo sve pobrkali. Sadašnji hoteli s tri zvjezdice, njegova soba mora imati najmanje 17.5 kvadrata za dvije osobe. Ako se kategorija diže na pet zvjezdica za ista soba mora imati najmanje 25 kvadrata. U njoj ostaju dva kreveta. Samo se gradi novo, veće kategorije. Broj soba će biti manji, a broj kreveta isti.

Đuro Capor (SJG): To vrijedi za rekonstrukciju Minčete, ali ne i za ostala turistička područja na Babinom kuku gdje u vilama imamo preko 400 kreveta, gdje imamo preko 900 kreveta u kampu Solitudu i još jedan hotel gore. Nove građevine će zauzimati prostor na Babinom kuku. Promijene iz 2007., godine to mi sada sve legaliziramo, a ne možemo primiti toliku količinu prometa preko Bulevara. Ne radi se o istom broju ljudi.  

Marko Potrebica (HDZ): Ne znam jeste li slušali moje izlaganje. S ovim amandmanom već jednog hotela nema. Hotel broj 2 bio je smješten u zelenoj zoni. Ovaj hotel broj 3 se nalazi na dijelu gdje su bile vile. Moramo donijeti odluku hoćemo li graditi vile. Taj novi hotel i ovaj rekonstruirani ne mogu imati više kreveta nego po UPU-u. Hotel Minčeta je stari stil gradnje. On ima kamaru i bar. Oni žele to rekonstruirati da soba ima više od 20 kvadrata. Na tom prostoru ne mogu izgraditi mastodonta. Zalagat ću se da ih tu maksimalno ograničimo. Bojao sam se da će graditi jednokrevetne sobe, pa ubacivati dodatne ležajeve.

Andro Vlahušić: Govorimo brojke koje nisu točne. Babin kuk sad ima pet hotela. Plakir – 700 ležajeva, President – 500,  Argosy – 500, Tirena – 500 i Minčeta otprilike 500. Ima manje od tri tisuće ležajeva. Toliko ima u hotelima. Dodatni kapaciteti u okvira GUP-a su hotel u okviru kongresnog centra sa 195 kreveta, vile i kamp – ukupno 4 800. Sada Babin kuku ima smještajni kapacitet, ako računate i kamp. Podržat ću ovu priči kako bi nekvalitetan smještaj pretvorili u kvalitetan.  Ovdje se radi samo kapacitetima unutar Valamara.

Marko Potrebica: Neptun ne ulazi u ove brojeve.

Jasmin Deraković (DDS): Ne govorimo o povećanju broj kreveta, on će ostati isti.  Postoji li mogućnost da se ustanovi broj kreveta na Babinom kuku ili da struka ustanovi koliki je održiv broj kreveta.

Željko Raguž (DUSTRA): Ne možemo nekom ukinuti nešto što im je sad omogućeno po postojećem UPU-u.

Đuro Capor (SJG): Idemo probati polako. Radi se o zemljištu u vlasništvu Valamara, za koje mi tvrdimo da je pripada Gradu Dubrovniku. Vi kažete da mi nemamo pravo zadirati u stečena prava Valamara. Kako će se ti svi posjetitelji probijati Bulevarom i što će o tome misliti stanovnici Lapada? Volio bi od gospođe Lončarić čuti odgovore na ova pitanja.

Franković: Mislio sam ne javljati se više, ali ne mogu dozvoliti da se ponavljaju neistine. Vijećnik Capor kaže da se radi o zemljištu u vlasništvu Valamara, na kojem se treba graditi, a da mi tvrdimo da je u našem vlasništvu. Spor se ne vodi oko toga. Na našem vlasništvu se ništa neće graditi.  Gospodine Capor vi ste zaljubljeni u onaj period prije 1991., se morate sjetiti da je  1971. godine sklopljen ugovor između bivše Općine Dubrovnik i Hotelskog  kojim je definirano da će se izgraditi turistički objekti s pet tisuća kreveta. Ni ovim UPU-om neće biti toliko smještajnih jedinica. Mi smo tek u postupku, kad ga završimo možemo govoriti što nam se sviđa, a što nam se ne sviđa ili da je bolje da umjesto kampa bude hotel. Tek ulazimo u postupak izmjena nečega što je loše. Zamjenica koja je nekad radila na Babinom kuku kazala mi je da je u kampu znalo biti 1 500 gostiju. Valamar će sigurno imati svoje želje, ali one ne moraju biti i naše. Mi smo ti koji definiramo kako će plan izgledati. Predlažem da se izglasa ovaj postupak, kako bi promijenili nešto što je bilo loše. Tvrdimo da je loše ali to ne želimo promijeniti.

Vlahušić:  Gradonačelnik je rekao da je grad temeljem zakona knjiži ili je uknjižio komunalnu infrastrukturu. Predlažem da sve javne površine koje ovo Gradsko vijeće proglasi javnim da se temeljem zakona o cestama i komunalnom gospodarstvu  uknjižimo kao naše vlasništvo i riješen problem. Nećemo uknjižiti komercijalnu djelatnost, ali uknjižimo cijelu obalu, osim pomorskog dobra jer to pripada državi, parkove, prometnice. Mislim da bi bilo dobro da gradonačelnik, kad bude imao dokumente vezano uz knjiženje to prezentira na vijeću i da mi kao vijećnici odlučujemo što će biti s tim. Svi javni sadržaji na Babinom kuku moraju postati naše vlasništvo.

Franković: Sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu, sva komunalna infrastruktura izgrađena do dana do dana stupanja zakona na snagu, a on je stupio na snagu prije godinu i pol dana, a koja nije evidentirana u katastru ili nije evidentirano njeno stvarno stanje, a ništa od toga nije bilo evidentirao kad je u pitanju Babin kuk, evidentira se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja komunalne infrastrukture, potvrde jedinice lokalne samouprave da je riječ o komunalnoj infrastrukturi koje pribavlja i nadležno tijelo za katastar, a dostavlja jedinica lokalne samouprave i rješenje nadležnog zemljišno-knjižnog suda u provedbi prijavnog lista u zemljišne knjige. Sve smo to već napravili, sad završavamo formalno-pravne stvari, idemo na iduće Gradsko vijeće i donosimo odluku. Mi smo ceste već uknjižili, ovdje je riječ o ostaloj komunalnoj infrastrukturi: javnoj prometnoj površini na kojoj nije dopušten promet motornim vozilima, javne stube, mostovi, tuneli, prečaci, trgovi, plaže… Mali Stradun je javna infrastruktura. Dio šetališta od Argosyja do Babinog kuka, kad se prolazi kroz park, to je sve Grada Dubrovnika. Sve gdje postoji javna rasprava, kanata za smeće to je sve gradsko, to se knjiži. Svi ovi postupci će biti gotovi puno prije donošenja UPU-a.

Vlahušić: Mi pričamo o 100 tisuća kvadrata. Grad će sigurno htjeti imati da pojas iznad ceste u Mandraču budu gradski. Postoji po nalazi državne revizije prostor od još 100 tisuća kvadrata.

Vlahušić: Mi pričamo o 100 tisuća kvadrata. Grad će sigurno htjeti imati više od ovoga. Htjet će da pojas iznad ceste u Mandraču, prema tom sjevernom dijelu koji ostaje zelen budu gradski. Po nalazu državne revizije postoji još 100 tisuća kvadrata. Nisu privatizirali 200 tisuća kvadrata. Postoji prostor od tih 100, u kojem možemo dati priliku građanima. To će biti prijedlog. Što ako mi smatramo da postoji još kvadrata javnog sadržaja.  

15:50 Maro Kristić: Naši sugrađani ne idu više na Babin kuk, netko se potrudio da oni više tamo ne idu. Meni se osobno ne sviđa politika Valamara. Da ne žele stvoriti resort zatvorenog tipa ne bi se javljali na svaku koncesiju za plaže, ne bi zatvarali parking. Neka granica u kojoj bi ja bio spreman podržati ovaj plan je rekonstrukcija hotela kako bi se povećala kvaliteta hotela. Svakom novom gradnjom spuštamo rampu na Babinom kuku. Smatram da na Babinom kuku nema mjesta za kongresni centra. I gradonačelnik je izjavio da se takvi centri ne grade na mjestima koji kanaliziraju toliko promet. Kako ćemo mi toliko broj ljudi dovesti do zračne luke? Naša infrastruktura za ovakvim projektima zaostaje za 40 godina. Ovo je pitanje održivih kapaciteta, a Babin kuk ih je već nadmašio. Zaboravljamo da je Importanne povećao svoje kapacitete, da smo u Solitudu planirali stanove za mlade, tamo je sad u procesu ishođenje desetak dozvola za stambene zgrade. Taj prostor je već prenapučen. To ima posljedice na cijeli grad.  Moramo biti iznimno pažljivi kad su u pitanju novi kapaciteti. Ogroman je problem na Babin kuk dovesti svjetski kongresni centar, mislim da to mi s našom postojećom infrastrukturom nećemo moći napraviti u idućih 30 godina.

Marko Potrebica (HDZ): Ne bih rekao da je Valamar zatvoren, više zapušten. Imamo problem s Argosyjem, odnosno parkingom tamo. Bio sam u takvom njihovom resortu, u kojima imaju montažne kućice, to je sasvim druga verzija kampa. U onoj krasnoj šumi, gdje je sad kamp ova priča luksuznih mobilnih vila možda ne bi bila loša, o tome treba otvoriti raspravu. Žao mi je što ove godine nisu otvorili svoje hotele i da su naši ljudi otišli raditi u Istru, s druge strane ovdje u tom dobio, a nisam bio ljeti, bili bi na Zavodu za zapošljavanje.

Marko Kristić (MOST): Nisam mislio da su oni formalno-pravno zatvorili pristup građanima, ali sve radnje i aktivnosti ukazuju da njima nije previše bitno prisustvo građana u tom prostoru. Naša je uloga da vratimo javni život u taj prostor. Moramo biti pažljivi, taj prostor je već prenapučen. Ako napravimo pogrešku, to će se preliti na cijeli grad. Upravo zbog toga moramo biti oprezni.

Vijećnica Bonačić-Obradović (SDP): Većina u Gradskom vijeću može izglasati ovu odluku. Vidjeli smo danas svakakav mišljenja. Svjesni smo potrebe novih kapaciteta u turizmu. U prijašnjem UPU- bile su navedene vile, a ovom bi se preraspodjelom trebao graditi hotel. Ruku na srce, meni bi u tom prostoru bilo draže vidjeti vile, no sve se treba bazirati na krajobraznoj studiji. Razumljivo je da se Minčeta treba rušiti, ali smo protiv prenamijene dijela javnog parka zaštitnog pejzažnog zelenima u zonu hotela.   Podržavam amandman gradonačelnika, no zanima me što je sa zonom R5? Nas najviše brine prometna infrastruktura. I bez sezone, tamo bi uvijek bio prometni čep. To je naša najveća briga

Nikša Selmani (SJG): Pokretanje izmjena i dopuna PPU-u i GUP-a koje izglasano je na posljednjoj sjednici prošlog saziva Gradskog vijeća. Nije bilo potrebno dugo čekati da se krene u ciljane izmjene, smatram da s njima nemamo kumulativni učinak. O pitanju hotela Adriatic polemiziralo se tijekom posljednjih izmjena prostornih planova. Restoran hotela će se ukloniti i imat ćemo hotel s pet zvjezdica, od 22 metra visine. Hotel Vis će se također podići na 22 metra. U neposrednoj blizini, osim nedovršenog projekta kupališta u Uvali Lapad gdje je od jednog izvrsnog projekta postalo ruglo, nalazi se i bivše lječilište Jadran – hotelsko čudovište od također 22 metra visine. Na jednom od sastanak Odbora za predstavke, pritužbe i prigovore građana, kao član odbora svjedočio sam razgovoru u kojem mi se jedna rečenica urezala. Na moje pitanje kako da pomirimo potrebe kvalitetnog stanovanja i življenja u blizini takvih objekata  predstavnik investitora rekao mi je da biznis i stanovanje ne idu skupa. Hotelska arhitektura koja se gradila u Lapadu nastojala je te dvije suprotnosti pomiriti. Danas vidimo da to više nije tako, hoteli rastu na najvrjednijim mjestima, rastući u visine. Pogledajmo potencijalni problem. Hoteli od četiri i pet zvjezdica ne žele da im lokalni stanovnici smetaju. Žele  u načelu biti zatvoreni resorti.  Investitori hotela Belvedere su nam kazali da neće raditi zatvoreni resort, tu su dobili naše ruke, a potom su uslijedili problemi. Opekli smo se i na Srđu, stoga pušemo na hladno. Babin kuk je bio prostor nastao nakon usvajanja GUP-a iz 1969. godine, a bio je izrađen prema smjernicama Južni Jadran. Osnovni je cilj bio rasteretiti grad gradnjom društveno-rekreacijskog centra. Planeri su to i uspjeli. Kao dijete se sjećam da je Babin kuk bio otvoreni prostor, domaći se nisu tamo osjećali kao stranici. U zadnjih 20 godina Babin kuk se izolirao, ljudi su izgubili naviku odlaska na Babin kuku. Kad se u tim okolnosti otvori rasprava o novim hotelima, ljudi su strahu. Strah me, a ima nekih naznaka, da će se istočni ulaz zatvoriti.

Marko Potrebica (HDZ): S djecom se tamo kupam, na plaži su naši ljudi, u kafiću su naši ljudi. Pozivam i vas da dođete na kupanje.

Katarina Doršner (HDZ): Najveća kvaliteta ovog područja je netaknuti krajobraz. Babin kuk i Stradun je projektirao američki arhitekt, a osnovni projekt razradili su zagrebački arhitekti. Brine me tko će Babin kuk projektirati, moramo se nadovezati na nasljeđe koje imamo. Moramo sačuvati javni interes, moramo reći što se stanovnici dobiti, a što eventualno izgubiti. Brine me vizura s mora, ali brine me i sportska infrastruktura. Ako srušimo teniske terene, koje nove projekte nama izrađivač nudi i gdje će biti novi tenis tereni ili novi sportski sadržaj?

Zamjenica Tepšić: Jedan dio svog poslovnog puta sam provela u hotelima na Babinom kuku. Nekad je tamo bio auto kamp. 1976. otvoren je Babin kuk, u moje vrijeme smo obilježili 30 godina. Hotel President je tad bio jedan od najboljih hotela. Kvadratura soba je bila izvan svih propisa. Imao je visoku komparativnu prednost pred ostalim dubrovačkim hotelima. 2003. godine je došla nova uprava. U razdoblju kad je napravljen s Malim Stradunom imao je puno sadržaja javne namijene. Nakon rata došlo je do prodaje tih prostora privatnim vlasnicima. Ulagali smo puno u privlačenje domaćeg stanovništva i s Noćima Dubrave i dočecima Nove godine. Hotel Plakir je već 2004. bio ponuđen kao prostor za evente, a obnovljen je na način da bi se uklopio u okoliš. Potrebno je uređenje tog prostora. Svjedočila sam nekim idejnim rješenjima s kongresnim centrom. Mislim da vi danas odlučuje o početku izrade urbanističkog plana tog područja. Živim na Babinom kuku i nije sve što se tamo dobro, ali nje ni jako loše, ali sve skupa može biti puno bolje.

Capor (SJG): Danas govorimo o razgradnji urbanističkog koncepta Babinog kuka.  Ako je Babin kuk bio planiran za 5 tisuća gostiju, nitko danas ne spominje da danas razgovaramo o samo njegovom dijelu. Nitko Babin kuk ne gleda kao cjelinu. Urbanizam je maknut.  Veću sliku možemo vidjeti samo putem GUP-a čije je donošenje u tijeku. Pitanje je postižemo li održivost napucavanjem hotela na Babinom kuku i uništavanjem stabala?

16:20 Krešimir Marković: U prošlom sazivu govorili smo o prometnoj infrastrukturi koja je opterećena. Vijećnik Vlahušić je kazao kako na Babinom kuku imamo 10 do 12 tisuća kreveta. Gradonačelnik je kazao kako neće biti povećavanja kapaciteta. Mi u Hrvatskim suverenistima razmišljamo o pitanju prometne povezanosti prema Babinom kuku i hoće li to projekt Lapadske obale riješiti? Kvalitetna rješenja bi se prvenstveno trebala odnositi na stanovnike, a potom i na goste. Dubrovniku treba kongresni centar. Grad se kandidirao za prvenstvo u rukometu 2025. i planiramo napraviti sportsku dvoranu. Ona bi bila polivalentan i služila bi za kongresni turizam. Imamo jednu novu ideju kongresnog centra u Župi. Mislim da moramo dogovoriti gdje bi on bio, graditi dva nema smisla. Vrijeme u kojem se nalazimo je turbulentno i teško. Vjerujemo da mi nećemo pogriješiti teško i namjerno, da ćemo biti odgovorni i da ćemo donijeti najbolju odluku za naše sugrađane i za naše goste.

Andro Vlahušić: Tražio sam da odgodimo ovu točku. No, sad smo donekle definirali što želimo. Za ovaj plan nam nedostaju naši građanski i gradski interesi. Vratimo se na Južni Jadran i imamo izvanredan suživot. Nemamo danas ovdje predstavnike investitora, ne znam bi li oni pristali da se ne može graditi južno od Ulice Vatroslava Lisinskog,  su  plaže i parkovi naše. Moje iskustvo kaže da nema rasvjete poviše Copacabane, od Kapetanove kuće do Exodusa, trebalo je staviti pet lampi. Valamar to nije htio, deset puta samo pregovarali. Mi to nismo mogli jer to nije bilo naše vlasništvo. Ovo je prvi put da Valamar traži nešto od nas, a dužni su. Kad definiramo javni interes, vjerujem da nam neće biti problem dignuti ruku za.

Jasmin Deraković (DDS): Moramo pronaći sinergiju između javnog interesa i privatnog interesa. Danas smo čuli da na javnom dobru nema izgradnje, da neće biti povećanja broj kreveta, jedan zeleni dio smo dodatno zaštitili i tamo se neće moći graditi hotel, imamo priliku promijeniti UPU-u iz 2007. godine. Čuli smo da i će se izraditi kongresni centar, javni parking te da će prostor biti otvoren.  Čuli smo da su ceste uknjižene te da postoji mogućnost vraćanje još 200 tisuća kvadrata Gradu. Čuli smo da imamo lošu prometnu infrastrukturu. Već imamo problema s izljevima kanalizacije. Čuli smo i pitanje gdje s radnom snagom. Kad shvatimo kako riješiti ova tri velika problema, otklonit ćemo sve nedostatke o kojima smo danas razgovarali.

Točka dnevnog reda je usvojena.

Na redu je 3. točka Dnevnog reda – Prijedlog odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika, Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnik te stavljanju izvan snage dijela Urbanističkog plana uređenja Radeljević – Libertas .

16: 35 Franković: Postojeći UPU  Radeljević-Libertas koji je trenutno na snazi nije usklađen s GUP-om u više segmenata. Prije svega kroz promet. Cesta koja je planirana kroz povijesne vrtove se ukida. Nije usklađena maksimalna visina građevina koja prema provedenom arhitektonsko-urbanističkom natječaju koji je propisao UPU iznosi 35 metara, a GUP-om je ograničeno na 22 metra. Ako date suglasnost za pokretanje postupka i ako se usvoji ovaj UPU-u sama visina građevine bi bila manja od 22 metra. Ograničavajući faktori su GUP, visina buduće građevina tamo može biti do maksimalnih 16 metra. Na dijelu obuhvata UPU-a koji se stavlja van snage namjena prostora ostaje ista, a uvjeti grade će biti stroži. U GUP-u će se za taj dio dodatni novo urbano pravilo. Sve drugo je poznato. Prethodno je za cijeli obuhvat bio izrađen arhitektonsko-urbanistički natječaj.  Vlasnički su se odnosi promijenili. Već godinama područje zjapi neuređeno.  S ovim dolazimo u situaciju da kvalitetno urbaniziramo taj dio, da se izgradi dodatna garaža javnog karaktera te da se dobije kvalitetan trgovački prostor. Investitor je podnio zahtjeva za pokretanje ovog UPU-a. Razgovori su trajali četiri godina. Sukladno prostornom planu, ništa sada ne prijeći tvrtku Pemo, sukladno prostornom planu koji je na snazi, da realiziraju investiciju izgradnjom zgrade od 35 metara.

Capor: Protivno važećem GUP-u je da se mogu izgraditi zgrade od 35 metara.

Franković: Investitor je pokrenuo postupak ishođenja lokacijske dozvole po starom GUP-u, na temelju čega je dobio posebne uvjete iz oblasti prometa. Idejni projekt je napravljen. Da želi, može izgraditi zgradu od 35 metara.

Andro Vlahušić: Pemo je prvo godinu dana pregovarao sa mnom nakon što je za 26 milijuna kuna kupio Remizu.  Prema natječaju tamo je trebala biti jedna zgrada, a ostalo je trebalo biti zelena površina. Prije sedamsto godina u napravljeni zvonici i katedrala visine 30 metara. Sedamsto godina nakon mi smo zaboravili graditi lijepe i visoke zgrade.  Ovim rješenjem se stavljaju van snage sva moguća prometna rješenja. Na području od starog do novog Pema ima devet ulaza, pet je na njegovom dijelu. . Nije na dao da se širi Šipčinska ulica. Ovdje nema niti jednog jedinog javnog interesa.

Franković: Ništa po pitanje prometa se ne mijenja. Niti jedno prometno rješenje koje je GUP na tom području predvidio se ne mijenja. Ostaje prometnica koja ide prema Radeljeviću. Interes građana je da se ondje nešto dogodi, a ne da tamo stoji ledina. Radeljević će godinama biti parking. Na početku mog mandata postojao je interes privatnih investitora da se krene u projekt, no nisu se dogovorili. Ako dole napravimo parkinge i zgradu od 16 metara tamo će biti i neki komercijalni sadržaj, pa će naši ljudi moć kupiti cipele ili odijelo, neće morati ići u Split. Činjenica je da turisti malo gdje imaju potrošiti novce. Da nema Borza grupa, ljudi ne bi gdje imali što ozbiljno kupiti.

Pero Vićan (DDS): Andro, pred tobom sam klečao da grad kupi Remizu. Znam jeftino kupiti, a skupo prodat. Ti si spojio Pema i Ruse. Tamo nije samo drača, tamo su i zmije. Zadnjim izmjenama plana visina je smanjena na 16 metara, a po sredini njegove parcele ide cesta za Radeljevića. Bilo bi sjajno da je došlo do sinergije ta dva vlasnika i grada. Tamo će se dogoditi ozbiljne podzemne građevine. Prije ono što je išlo u podzemlje, nije išlo u izgrađenost, a sad ide.

Marko Potrebica (HDZ): Remiza je prodana za 24,2 milijuna kuna. Imali smo dovoljno novca, ali je nismo kupili. To sam predložio u i ime kluba HDZ-a. Danas imamo ruglo u centru grada. Nemam problema s tim da je ovo u proceduri.

Đuro Capor (SJG): Uočio sam nekoliko obrazaca. Pokušava se prostore u gradu prikazati potpuno zapuštenim, poput prostora Babinog kuka, a kako bi se otvorio prostor za nove apetite. I vam i meni se gospar Potrebica, omakla riječ Remiza. Remiza je bila zaštićena, nisam sprema prolijevati suze nad gosparom Miloševićem koji je tu akciju proveo preko vikenda. Pristup s Vukovarske je razlog zbog kojeg se lokacijska dozvola ne može izdati.

Franković: Ne mijenjamo prometne uvjete, lokacija dozvola se može izdati. Zadržao je uvjete iz starog GUP-a.  Čovjek je kupio građevinsku zemlju i želi izgraditi objekt koji će ispunjavati dio potreba naših građana. Ne vidim nikakav problem, ovo je dobra priča, čovjeku treba dozvoliti da tu izgradi. Nije u redu što je srušio onu zgradu. Možda smo mogli kupiti to zemljište, no onda bi i mi morali određivati namjenu. Radi se o poslovnoj zoni i kao takvu je moramo razvijati. Službe se pomalo tamo koncentriraju. Prije nekoliko dana sa s ministrom Malenicom obišao  sam zgradu sudu i zatvora, koji mi je postavio pitanje postoji li zemljište koje bi grad dao državi na kojoj bi se izgradila nova zgrada suda koja bi udovoljavali svim europskim standardima. Rekao sam da ćemo im ponuditi zemljište na Pobrežju, na što mi je kazao da će oni nama dati zgradu suda. Gradonačelnik mora biti u povijesnoj jezgri, a sve ostale službe moraju biti u toj zoni, koja je idealna. Moramo nastaviti s projektom tunela za automobile kako bi pretvorili Gruž u pješačku zonu. Mislim da je ova investicija dobra te da ona može donijeti samo korist.

16:57 Vlahušić: Zašto nisam kupio tu zgradu, zato smo tada već imali dvije stvari. Problem je Pemo, zato što su na tome području fond i Pemo i mi nismo riješili promet, kako će Pemo ulaziti u tunel?

Potrebica: Za prolivenim mlijekom nećemo danas naricati. Javio sam se Caporu, iznijeli ste taj stav da taj prostor nije derutan, možete li mi reći, taj prostor je u vlasništvu kompanije gospara Miloševića, što biste vi tamo gradili? Plan predviđa shopping centara 15 metara visine i taj plan treba pretpostaviti izlaz na Vukovarsku ulicu.

Capor: Ono što mi vijećnici trebamo raspravljati je da li taj projekt narušava promet, drugi gradovi smještaju shopping centre na periferiji.Ako radimo ciljane izmjene onda brinemo samo kako servisirati njegov interes, vijećnici bi trebali brinuti o svim građanima.

17:03 Potrebica: Drago mi je da ste pokazali da nemate nikakvu ideju. Imamo činjenično stanje, možemo pokrenuti proceduru ili imati ruglo u centru grada ili dovesti Sandru Afriku da pjeva?

Capor: Idemo polako, narodnjački klub koji spominjete nije u vlasništvu moje obitelji, tamo ste imali različite proslave, a tamo se može vidjeti i mene često, to je What’s up,no to nije problematično. Problematično je kako ste ovo brzo stavili pred vijećnike, mi želimo znati kako poboljšati promet, a vi nama pokušavate ciljane izmjene ugurati. Očito je da se kroz ove izmjene pokušava njemu nešto nadomjestiti nešto što ne može dobiti kroz lokacijsku dozvolu.

Gradonačelnik: Dobro znamo da se u bivšem lokalu Culto može uživati u narodnoj glazbi. Samo sam se dosjetio kako bi možda taj javni karaker vama odgovarao pa bi vam možda taj pjevač odgovarao. Činjenica je da je investitor zatražio izmjenu UPU-a koja će mu omogućiti gradnju, što je tu spornu, izgraditi će garažu javnog karaktera i izgradit će zgradu i u njoj će biti trgovine u koju će ići naši građani. Da se vas, Srđ je Grad i Možemo pita što se može graditi ne znam je li bi moglo išta osim vaših kuća.

17:11 Vlahušić: Rekli ste da promet ostaje isti i istovremeno ste rekli da je ukinuta prometnica kroz povijesne vrtove. Kig i Kis podzemni se ne računaju pa zašto čovjek ne bi imao 22 metra i gdje će nastati javna garaža, da li će Pemo na Libertasu napraviti još 200 parkirnih mjesta, jer se uz sadržaj treba napraviti još dodatnih mjesta na Libertasu. Ta će zgrada biti manja od Minčete, neka napravi lijepu zgradu, da li se ovdje stavlja arhitektonski natječaj?

Selmani: Ono što je najviše dvojbeno je, postoji jedna praksa koja je ovdje napravljena i koja je presedan, ako postoji PPU, GUP… to ima svoj razlog, u trenutku kada vi imate mogućnost na zahtjev nekog investitora, ako imamo mogućnost da taj dio izdvojimo iz UPU-a to jest izravno pogodavanje, sutra ste otvorili vrata bilo kome. Ovo je opasan presedan, toga gradonačelnik nije svjestan.

17:16 Capor: Idemo pogledati naslov ove točke, koja je prije tri dana poslana na vrat na nos vijećnicima, radi se o samo jednom prekrajanju prostora, radimo vrlo ružan presedan gdje se jednom čovjeku prilagođava planski sustav grada. Taj prostor je tamo ovakav upravo zato što je porušena Remiza.

Vlahušić: Gospodin Selmani je spomenuo presedan i ovo jest presedan. Ovdje imamo interes jednog investitora koji sve sruši to odjednom. Nema na području grada nijedan UPU koji se radio tri godine i to sm osrušili tri dana, Pemo arhitektura će biti na djelu. Tu će biti dvije kocke, jedna je Tommy i skladište, nastat će tri garaže, na najelitnijoj lokaciji i mi ćemo donijeti sada odluku. Dajmo mu da se poveća kih i kis i stavimo arhitektonski natječaj.

17:21 Vićan: Istekom roka preventivne zaštite stvar postaje pravomoćna i vrlo je opasno grubo optuživati da je učinio nešto nezakonito. Taj natječaj na koji se pozivaš Vlahušiću ta zgrada je bila 38 metara, ali ajmo to zaboraviti to sve, koliko ovaj domaći investitor čeka da napravi nešto na svom zemljištu. Ja sam fasciniran razmišljanjem, taj natječaj koji mi hvalimo, bio si ti Vlahušiću što se to nije provelo.

Capor: Kada je investitor kupio ovaj projekt imao je već sve razrađeno. Nisam za ovakve visine kakve navodi Vlahušić.

17:24 Petra Marčinko: Malo smo konzultirali struku koja nas je upozorila na nekoliko stvari, problem nije što će se graditi nego kako. Na kraju svega treba reći što se ovdje događa, a mi mijenjamo i seciramo tri razine prostornih planova. Ovdje dosežemo jedan sasvim novi nivo, ovim izmjenama dobivamo izlaz iz podzemne garaže koji će ići direktno na Vukovarsku ulicu i izlaziti će na već ionako natrpanu cestu. Ugrožava li ovo rješenje sami projekt tunela ispod gruške rive?

Vićan: Gdje izlazi garaža iz Atlant centra, na tu istu prometnicu, što je tu sporno, znači vi možete izaći na tu prometnicu, a ja ne mogu.

17:27 Vlahušić: Dok nismo napravili simulaciju prometa šteta da usvojimo ovaj prijedlog. Ta zgrada neće biti viša od ostalih gospodine Capor, svi arhitekti rade visoke zgrade, samo Dubrovnik ne gradi. Unutra nema podzomne garaže, to će biti samoposluga na tri kata, što će Dubrovčani tu kupovati patate i jaja, hoćemo samo to kupovati, šteta što će ovo biti ruglo za generacije.

17:31 Krešimir Marković: Uvijek nešto naučim, neki dan sam čuo da se ovaj prostor naziva Hiroshima, a tako i izgleda. Kupio ga je privatnik otkuda nama pravo da branimo njemu da investira u taj prostor. Grad treba biti kvalitetan korektiv u gradnji te da propišu kvalitetna rješenja. Najgore rješenje je da taj prosotr ostane takav kakav je sada.

17:33 Kristić: Nije mi drago kada ovako važna točka dolazi preko reda i nismo imali dovoljno vremena da se upoznamo. On je nažalost na zakonit način uklonio tu zgradu. Ovdje je riječ o jednom zahvatu investitora koji koliko uklonimo prethodne dokumente koje smo donijeli ima mogućnost izgraditi to što već slušamo, objekt se neće idealno uklopiti u prostor. Volio bih da taj tržni centar ima sve što je potrebno, ali je ovo dosta manje nego što je moglo biti. Mi smo ti koji trebaju požurivati komunalne probleme. Po meni na toj prometnici neće biti problem osim što misli da se može provesti urbanističko arhitektonski natječaj.

Potrebica: Neće sve biti ovdje Pemo u smislu butige nego će napraviti neki šesni objekt, tu će biti uredi, garaža i stambeni prostori. Kažete da je to najvrjedniji prostor, a mi ga nismo kupili.

17:38 Vlahušić: Prostor je na kupnju donesimo odluku da je tamo zeleno i da je livada, prostor je na prodaju, a mi odlučujemo što će biti tamo. Vlasništvo je vrijedno samo ako to dozvoli Gradsko vijeće, još jedno rekli ste da će biti javna garaža ili privatna, ako je to samo njegova garaža onda mi tu nemamo što.

17:40 Cetinić: Gospodin Roko i ja ćemo biti suzdržani po ovoj točki, kako ne bi bilo sukoba interesa gospođica Milošević je bila na našoj listi pa ćemo tako ostati suzdržani.

Capor: Prošla je godina dana kako je gradonačelnik rekao kako po gradu neće nicati novi čardaci, a već sada smo suočeni s dva presedana. Ako to nije put antiurbanizma onda što je? Zar nije pitanje prometa jako problematično pitanje grada, a mi planiramo projekte koji će zagušiti Bulevar, Vukovarsku…

17:42 Gradonačelnik: Ponovno sam šokiran izjavom, nakon što smo donijeli izmjene i dopune GUP-a, onda naravno da trebamo uskladiti niže planove s višim planom, s druge strane zašto ne dopustiti izgradnju na privatnom zemljištu ako ničim ne šteti javnom, ne vidim razlog zašto se to ne treba realizirati. Ponovit ću, ovdje otvaramo postupak nakon toga otvorit će se javna rasprava i vi svi ostali moći ćete crtati i predlagati, ili želimo da 250 godina bude ruglo toga dijela. Ja sam za gradnju na tom području, ali za ono što je potrebno u tom dijelu, potrebna je garaža, potreban je centar, ali i Radeljević koji se neće dogoditi najmanje za četiri godine.

Capor: Zar objekt Remize nije bio zaštićen, to je način na koji je svoj put utabavao ovaj projekt. Je li moguće ovo uopće prema prometnoj studiji, ovo je investitorski urbanizam. Mi imamo izmjene GUP-a, a vi paralelno otvarate ciljane izmjene GUP-a za jednog čovjeka.

17:47 Vlahušić: Po prvtonom GUP-u tamo je trebala biti javna garaža od 400 mjesta, je li ovo javna garaža ili nije, ako nije mi smo ostavili Libertas bez 150 do 200 mjesta.

Gradonačelnik: 2014. je smanjeno s 400 na 200 mjesta, radi se o javnoj garaži isto kao u Atlantskoj. U cijelom obuhvatu Radeljeviću je planirano preko 1000 parkirnih mjesta, ne treba nam toliko tu, to trebamo rješavati na Pobrežju i Dupcu.

Pročelnica Lončarić: Radi se o javnoj garaži, 200 je parkirnih mjesta.

Točka je na kraju izglasana.

Slijedi 5. točka Dnenvog reda – Prijedlog odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja Jakljan jer je tako zamolila gospođa Maja Madirazza koja treba održati prezentaciju vijećnicima

17:52 Madirazza: Urbanistički plan uređenja Jakljan započeo je odlukom o izradi koja je usvojena prošle godine u listopadu i tom odlukom su definirani razlozi. Biti će 80 ležajeva, a namjena će biti turistička. Sam okoliš je bio veliki izazov za planere kojoj je prethodila konzervatorska podloga. Omogućit će se primjereno sidrište sukladno zaštiti podmorja. Površina obuhvaća 7,7 hektara, ukratko obuhvaćeno je postojeće odmaralište, jedan stariji objekt, zatim 25 apartmana od kojih nijedan nije legalan, oni će se ukloniti. Postoji na terenu memorijalno obilježje koje treba urediti i održavati kao takvo. Što se tiče zelenih površina, koji je potrebno sačuvati, šume ima red pitospora, a parkovi nisu održavani. Posotjeće odmaralište će se rekonstruirati, a rekreirat će se objekt na moru dok se preostale vile mogu graditi do 10 metara u šumi, u zaleđu postojećeg odmarališta. Javna namjena, radi se o uređenju crkve, treba se rekultivirat krajobraz, još jedna zona gdje su apartmani koji se uklanjaju tu će se uređivati nasadi i obnalvljati kamene terase, mogu se urediti sportski tereni i manji bazeni. Zaključak je kako se rekonstruiraju postojeći neprimjereni objekti.

18:05 Vlahušić: Treba pohvaliti i grad i upravni odjel i izrađivača. Jakljan je naš i grad Dubrovnik s njim upravlja.

Muratti: Drago mi je da svjedočimo ovoj točki dnenvog reda, razgovarala sam s ljudima na Šipanu i oni su rekli kako su zadovoljni s ovim, tih 25 apartmana su zapravo bungalovi i tu se svašta skuplja. Sve skupa će biti 80 ležajeva i ono što mene raduje i ono što mislim da je nužno ovdje se predviđa i poseban prostor za smještaj zaposlenika i to je dobro i potrebno. Ono što bih htjela da nam kažete, kako se namjerava riješiti odvodnja i opskrba električnom energijom kao i zbrinjavanje otpada. Nema prometa i stanovanja, ali mi izgleda jako kvalitetno ovaj projekt, drago nam je da je luka nautičkog turizma zamijenjena sidrištem.

18:11 Madirazza: Najveći problem je vodoopskrba koja još nije došla do Šipana, postoji bujica koja je izvan obuhvata i sve to je potrebno obnoviti i sačuvati, postoje prirodni načini odvodnji. Tu je i trafostanica koju je potrebno rekonstruirat, vodoopskrba je predviđena pomorskim cijevima sa Šipana do tada će se koristiti bunari ili desanilizacija, odvodnja do priključenja na javni sustav će se riješiti posebnim sustavima za pročišćavanje. Zbrinjavanje otpada, planom je predviđeno na prikladnom mjestu u kojemu će se razdvajat otpad i onda će se razvoziti brodovima.

Marković: Moje pitanje odnosi je li se vodilo računa o pogubljenjima na Jakljanu, je li se vodilo računa o grobnicama, postoji li mogućnost izgradnje memorijalnog centra?

Madirazza: Uvodno sam već rekla da se radi o memorijalnom području koje je potrebno urediti, jedan gospodin nam je na javnoj raspravi rekao kako bi se mogli pronaći i drugi ostaci koji će se onda trebati premjestiti i to se očekuje da nisu svi tamo zbrinuti.

Točka je usvojena uz tri suzdržana glasa.

Slijedi 4. točka dnenvog reda – Prijedlog odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja Komolac.

Pročelnica Lončarić: Uložen je veliki trud u ovaj plan kako bi se pomirila sva planska rješenja, pokušao se osmsliti jedan urbanistički koncept. Gospođa Rudež će održati prezentaciju.

18:20 Zrinka Rudež: Predviđena je izrada dva UPU-a, oba su spojena u jedan pod imenom Komolac. 27. rujna 2017. Prijedlog plana je bio na javnoj raspravi, javno izlaganje je održano u vijećnici. Izrađeno je izvješće o javnoj raspravi, stiglo je ukupno 34 podneska, od kojih je 14 usvojeno. Usvajanjem primjedbi došlo je do primjene u javnoj namjeni, došlo je do promjene u prometnicama. Održana je ponovna javna rasprava, došlo je ukupno 8 podnesaka s 28 primjedbi. Izrađen je nacrt konačnog prijedloga. Gradonačelnik je utvrdio konačni prijedlog.

18:34 Vlahušić: Plan je dobar i treba ga pohvaliti.

Točka – Prijedlog odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja Komolac je jednoglasno usvojena.

Slijedi 6. točka dnevnog reda –Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom redu.

Dostavljen je amandman od Ivice Roka i Ivana Cetinića.

18:36 Gradonačelnik: Ovo se odnosi samo na jednu stvar, a vezana je za opskrbu povijesne jezgre, željeli smo prethodnom odlukom smanjiti na tri dana opskrbu, no nismo uspjeli, post efekt koji nam se dogodio je veći broj automobila i drugo je bila nedovoljna mogućnost opskrbe. Do donošenja konačnog rejšenja, predlažemo da se i ova druga dva dana omogući dostava. Vidim da su Roko i Cetinić predložili amandman i da dostava bude od 5 ujutro do 7 sati i prihvatit ćemo njihov amandman. Međutim ovo nije konačno rješenje. S jedne strane imamo potrebu za opskrbom s druge strane imamo dužnost Čistoće za čišćenjem, voda se slijeva na Stradun i onda se sve to očisti i onda dođe opskrba i sve ono što je bilo mokro postane blato, ja sam ujutro rano u 6:05 i sve to vidim. Uveli smo jednu čistilicu koja nakon njih sve to ponovno izglanjca. Moramo pronaći kompletno rješenje opskrbe. Imamo još jedan efekt na koji smo zaboravili, a to je opterećenje Starduna, obnovili smo plohe tijeko mkorone, ali se tijekom vremena i tijekom toliko vozila to značajno oštećuje, mi smo sada u procesu Aglomeracije koja uključuje obnovu kanalizacije i istovremeno uključuje skidanje onog kamena i postavljanje novoga. Intencija nam mora biti smanjenje prometa u povijesnu jezgru.

18:44 Ivica Roko: Ja se slažem s gradonačelnikom, samo bih zamolio, je li moguće subotom uvesti dostavu. Ja sam zadovoljan i moje kolege su zadovoljni, kada se ovo usvoji ja dobivam gajbu pive pa ako ćete naletiti.

18:46 Capor: Mi ćemo biti protiv ove odluke, podsjetio bih vas da je usvojen plan upravljanja i ove odluke bi se trebale donositi prema drugačijoj proceduri, kotar Grad nije kontaktiran. Ono čemu treba služiti na Pločama je pretovar robe. Ovim dobivamo da će se volumen silazaka kamiona povećati. Sada imamo pretovarnu zonu koja to nije koja je parking i ne služi svrsi. Jedan dio odluke je dobar, a to je da motorna vozila ne bi smjela koristit bočne dijelove Straduna.

Roko: Ja vas molim da samo jednom dođete sa mnom pa da mi pomognete, ne bi mogli. Nemojte se petljati u moj posao. Dođi i pmozi mi ja ću te čekati, nemoj govoriti nešto što ne znaš.

18:50 Gradonačelnik: Razumijem vaše razmišljanje, a moramo riještii ovo pitanje. Kratkoročno rješavamo problem, a dugoročno moramo raditi na pretovarnoj zoni. Moram kazati kako ne slavim uz cajke jer ste to rekli jednom na javnoj televiziji, ako slavim onda slavim uz Thompsona i pjesmu E moj narode.

18:55 Kristić: Problem opskrbe grada je sveobuhvatan problem, mislim da je ovo optimalno rješenje, ali sredinom rujna treba vratiti na stari režim mislim da više takvih pritisaka neće biti. Pretovarnu zonu treba preseliti negdje drugo, Gruž ili Gospino polje, jer ova pretovarna stanica će nam stvoriti sve veći i veći problem.

Vlahušić: Posat je najbolje rješenje, spuštat helikopterom ili morem, mislim da smo kopnenim putem došli do maksimuma.

18:59 Marčinko: Mi imamo veliki problem s pretovarnom zonom na Pločama, tamo imamo školu, plesni klub… Odluka nije komunicirana s Kotarom Grad pa bih zamolila da se odluke usuglase s Gradskim kotarom Ploče ubuduće.

Potrebica: Vi ste, ne mislim samo na vas osobno nego i na vašu političku stranku protiv svega. Svi znamo da ona lokacija na Pločama nije dobra, ali dajte neki priejdlog, dajte neku lokaciju.

19:03 Capor: Imali smo nekoliko točaka dnevnog reda danas, za UPU Komolac smo glasali za koju smo vidjeli da se na njoj puno radilo. Nismo vazda protiv svega, a onda privatno govorite, ma da i ja sam bio protiv golfa na Srđu i slično.

Potrebica: Ja što govorrim privatno govorim i javno.

Deraković: Htio bih samo reći, kad kažete imate neke prijedloge pa evo prilike koelgice Marčinko.

Amandman Roka i Cetinića je postao sastavni prijedlog gradonačelnika.

Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom redu – je usvojen.

19:08 Slijedi točka – Prijedlog odluke o ograničavanju korištenja jednokratne plastike za Grad Dubrovnik te ustanove i trgovačka društva u (su)vlasništvu Grada Dubrovnika

Pročelnica Lončarić: Ovaj projekt se provodi na području Grada Dubrovnika. Odluku smo uskladili sa zakonom o gospodarenju otpadom.

19:10 Vlahušić: Odluka je dobra, ali bih predložio jedan mali dodatak. Prije šest godina sam predložio da grad sam napravi svoju bocu, a to je sjajno osmislila Marita Bonačić, ako Vodovod prihvati mi ćemo pokloniti taj projekt.

Bonačić Obradović: Da, radi se o mojoj sestri, ali nisam znala da će kolega to iznijeti pred vas. Podržavam prijedlog, ne vidim u tekstu da je ove godine nastupila direktiva zabrane proizvodnje plastičnih boca.

Kristić: Ono što je važno da se odluka nadzire.

Marčinko: Kako će se utvrditi trenutno stanje otpada, koliko će koštati ova promjena, hoće li se provesti dodatna edukacija zaposlenika?

Pročelnica Lončarić: Ograničila bih se samo na ovu odluku, jer je akcijski plan dosta opširan, imali smo već neke radionice. Nakon usvajanja odluke imat ćemo pojedinačne sastanke s upravnim odjelima i ostalim društvima kako bi ih educirali na koji način će ovome pristupiti. Kod provođenje nabave npr. za uredski materijal nastojat će se uvesti održiva rješenja.

Prijedlog odluke o ograničavanju korištenja jednokratne plastike za Grad Dubrovnik te ustanove i trgovačka društva u (su)vlasništvu Grada Dubrovnika – je usvojen.

Slijedi 8. točka dnevnog reda Prijedlog odluke o donošenju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na području grada Dubrovnika.

19:18 Kristić: Drago mi je da je ova točka konačno došla na dnevni red. Može se raspisati natječaj. Bilo bi krajnje vrijeme da i grad Dubrovnik popiše poljoprivredno zemljište u svom vlasništvu. Moramo početi aktivno razmišljati o dodatnom ozelenjavanju javnih površina.

Zamjenica Tepšić: Samo kratko, od 5. mjeseca radimo na analizi raspoloživog zemljišta za urbane vrtove, nažalost zbog konfiguracije terena na području grada to je gotovo neizvedivo. Možemo eventualno u ovome dijelu nekako pronaći lokaciju za urbane vrtove, ali primjerenog prostora nema. Ravni prostor na našem terenu nažalost ne postoji, možda nekako da pronađemo neki prostor pa ga unajmimo i sredimo.

Točka je jednoglasno usvojena.

Slijedi točka – Prijedlog odluke o proglašenju svojstva komunalne infrastrukture kao javnog dobra u općoj uporabi – Groblje Boninovo.

19:23 Kristić: Sada kada se groblje uknjiži kao valsništvo grada Dubrovnika, što to znači za vlasnike? Kako to pravno izgleda po novoj odluci?

Pročelnik Uršić: Situacija će biti ista kao i do sada, ne postoje vlasnici grobnica postoje samo nositelji prava korištenja nad grobnicama.

19:24 Marčinko: Dobili smo jedno pitanje, u materijalima čitavo vrijeme se spominje groblje Boninovo, to su dva groblja na odvojenim česticama, koliko nam je poznato ne postoji odluka koja pretpostavlja kao jedno groblje pod jednim imenom, a tamo postoje i muslimansko, pravoslavno groblje…

Vićan: Gospodine Uršiću, nisam siguran da ste dobro odgovorili Kristiću, ni meni obrazloženje nije jasno. Neki su kupili grob koji ji koštao kao pola stana. Meni ova odluka nije potrebna, što se mijenja ovom odlukom. Možda nisam u pravu, mi za ovo nećemo glasati.

Pročelnik Uršić: Članak 123 o komunalnom gospodarstvu govori kako sva komunalna infrastruktura koja nije evidentirana mora se provesti postupak evidentiranja i to na način da se izradi geodetski elaborat i onda se dalje sve dorađuje, to je isto kao sa cestama. Groblja se zakonski moraju evidentirati. Sada kada netko kupuje gorbnicu njemu javni bilježnik sastavlja dva ugovora, nositelj je prava za ono ispod groba, a vlasnik je onog gornjeg dijela.

19:32 Potrebica: Mi donosimo odluku o proglašenju infrastrukrure, ako je netko kupio grob čiji je onda grob.

Pročelnik Uršić: Vlasnik je samo onog nadgrobnog dijela.

Vićan: Gospodine Uršić, ja znam da vi poznajete tu problematiku, ali ovo je pitanje koje se tiče stotine građana, pojam korištenja možda postoji, ali ovdje se radi o pravu valsništva. Ja vam tvrdim kada se to spusti u katastar to ide u zemljišno knjižni odjel imat ćemo stotinu tužbi, prvi ću ja tužiti.

Pročelnik Uršić: Ja stojim iza svega ovoga sto posto. Ništa se nije promijenilo samo se knjiži kao infrastruktura.

Deraković: Mislim da bi vlasnici htjeli da su vlasnici i onog poviše i onog donjeg dijela pa zato neću glasati.

Kristić: Netko trguje pravom korištenja gradske komunalne infrastrukture.

19:39 Pročelnik Uršić: Vi ste vlasnici dok ispunjavate svoje obveze. Zakon se nije mijenjao.

Marković: Ako ja kupim grobnicu na Boninovu od 60 tisuća eura jesam li ja vlasnik.

Pročelnik Uršić: Zakon govori o pravu korištenja. Nositelj prava stoji još iz zakona iz 1998. Nije to vlasništvo kao vlasništvo kuće.

19:42 Vlahušić: Na području grada ima 30 groblja, o kojima grad uopće ne brine, je li se onda to i na njih odnosi ili ćemo to 30 puta glasati. Mislim da je najbolje da se ova odluka povuče.

Pročelnik Uršić: Ovaj drugi dio bratovština što ste spomenuli to ćemo drugi put. Da nije bilo korone išli bi i prema ostalim grobljima, ali svaka geodetska podloga košta i ne možemo sve trenutno isfinancirati.

19:45 Maslać: Zakon je takav, šokantan za vas, ali ga onda treba mijenjati u saboru. Pročelnik radi prema zakonu.

Pročelnik Uršić: Ova odluka nema ništa s grobnicama, mi ovdje govorimo o groblju kao infrastrukturi.

Vićan: Zlatko, potpuno je nebitno koliko košta geodetski elaborat, ali građani od Brsečina do Dupca strepe, jedinstven je zakon. Je li moguće da mi imamo neki loš zakon, i mislim da je u ovome dijelu on katastrofalan. Molim gradonačelnika da povuče ovu točku, jer kako ćemo mi objasniti svojim građanima da grob nije njihovo vlasništvo. Ne znam tko će dignuti ruku za ovaj prijedlog.

Potrebica: Mislim da smo detektirali problem sa zakonom, ali i sa životom jer su ljudi izgradili grobnice. Zamolio bih gradonačelnika da povuče ovu točku. Vidim kolegu Lučića da je bijesan.

Gradonačelnik: Ne bude me tri minute u vijećnici i odmah kazin nastane. Intencija ove odluke je usklađivanje sa zakonima, ali treba svakako dobro objasniti sve ljudima, da ne ulazimo previše u to, u ovome trenutku nema hitnosti, nigdje nam nije preša. Povlačim točku s dnenvog reda pa ćemo u sljedećim mjesecima raspravljati o ovome.

Slijedi točka –  Prijedlog zaključka o povjeravanju provedbe Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a “Starim gradom Dubrovnikom” javnoj ustanovi Zavod za obnovu Dubrovnika.

19:52 Capor: Iz ove točke se moglo vidjeti da ste početkom srpnja uputili pismo ministrici koja je odgovorila s dvije rečenice. Molio bih da nas izvijestite koji su to sljedeći koraci i kada će doći do upravljačkih tijela?

Gradonačelnik: Nakon što je proveden jedan veliki postupak, prvi takav u Hrvatskoj, ministrica je dala suglasnost, a mi Zavod ovlašćujemo za postupak. Očekivao sam pohvalu od Capora, ali odmah pokude. Zavod za obnovu će odmah započeti s akcijskim planom, vjerujem da ćemo onda doživjeti kako će nas onda stranka Srđ je Grad pohvaliti. Mi smo sada na prvom koraku, usvojimo ovo i onda će Zavod nastaviti dalje raditi.

Capor: Točno je da ste brzi na relaciji vi i ministrica, kao i dio oko Remize gdje je za 36 sati nastalo pet dokumenata i 5 kartica teksta. Nadamo se da ćete s istim žarom i ovaj dokument provoditi.

Gradonačelnik: Da nije bilo političke volje ovaj dokument ne bi nastao, bilo je političke volje, prvi je takav u Hrvatskoj i budimo ponosni na to, nemojmo cijepati dlaku na petsto dijelova.

19:59 Doršner: Itekako je bila potrebna politička volja jer je postupak pokrenut 2014. godine. Ono što je usporilo postupak je da smo bili takvi prvi u Hrvatskoj, nije se znala metodologija, ministarstvo jest pomagalo, mi smo imali poteškoće i sa stručnjacima UNESCO-a.

Vićan: Slažem se s kolegicom Doršner, a još više s gradonačelnikom. Tada mi se dogodila omaška pa sam pisao ravnateljici Zavoda, u Dubrovniku ne postoji stari grad, nego povijesni dio. Predlažem da se taj Zavod malo kadrovski ojača, ali ne da oni to rade nego da ti to radiš. Moramo rabiti ovaj drugi izraz, a ne stari grad, stari grad je na Hvaru.

Gradonačelnik: UNESCO je 1979. stavio “old city Dubrovnik” i ona se trebala slijediti i to je jedini razlog zašto je tako stavljeno.

20:04 Vlahušić: Meni je drago da smo to donijeli, krenuo sam s tim 2014. No Grad Dubrovnik ne upravlja gradskom jezgrom. Dao sam 45 prijedloga i svih 45 je uvaženo. Dajemo nekome plan upravljanja bez gaća i bez kadra, a to je Zavodu za obnovu, oni rade usporeno jer nema sredstava. Očekivati da će Zavod nadomjestiti gradonačelnika ili Gradsko vijeće to neće biti. Zavod za obnovu treba umjesto 12 zaposlenih imati 25 zaposlenih i umjesto dva i pol milijua kuna treba imati 50 milijuna.

20:10 Doršner: Grad je dao 3,8 milijuna kuna Zavodu, država milijun kuna, za Ljetne igre se dalo četiri milijuna kuna, neke stvari će se morati promijeniti. Oni rade izvrstan posao i treba ih podržati.

Vićan: Gospodine Vlahušiću, vi ste rekli da je danas Zavod za obnovu siroče, znate kada je postalo siroče, donešen je poseban zakon koji do danas vrijedi sve dok mi nismo pokrenili suludu ideju da mi hoćemo biti većinski vlasnici. Nemojmo ih previše hvaliti niti kuditi. Oni su se od 79. bavili različitim stvarima. Umjesto da smo sisali državni proračun sada mi moramo plaćati. Nekad je u Zavodu radilo jako puno ljudi u trenucima kda se radi jedna složena obnova. Pogeldajte što se događa u Zagrebu i Banovini da s enisu maknuli s mjesta godinu dana.

20:15 Capor: Nije prostorni plan donesen zahvaljujući njemu nego usprkos njemu (op. a. Vlahušiću). Puno sam puta čuo da je puno njegovih primjedaba uvaženo, a oni koji su od 2014. sudjelovali su bili građani i udruge civilnog društva.

Gradonačelnik: Vi biste voljeli da sam ja naopak, svaki put kada izađete za govornicu ja ću vam reći suprotno, za mene ne postoje centri moći. Nema iza mene različitih međunarodnih udruženja koja stoje iza vas i koji vas financiraju, ako imate političke ambicije dajte prestanite pljuvati druge i pričajte kako nešto treba biti i kako treba nešto napraviti. Ako je nešto dobro kažete što nije prije to bilo, po meni ste trebali ostati udruga građana, kada ste postali stranka kao da ste poludjeli. Stalno me vrijeđate, stalno sam ja tema, nije korektno prozivati i vrijeđati, jeste vi opsjednuti. Mi smo borci za javno, ja osobno i borit ću se do zadnje kapi krvi, samo ste vi borci za javno e pa niste, a mi smo kao ostali svi lupeži i kriminalci.

20:21 Kristić: Opet imam pravne dvojbe, što mi njima povjeravamo, Zavodu? Npr. javne površine, koju ulogu tu može imati Zavod? Ne bih volio da upadnemo u problem, a on formalno pravno nema nadležnosti da išta provede.

Tepšić: Plan upravljanja u svim zaštićenim cjelinama je akt višeg reda. Zavod za obnovu postaje koordinator, on se ovlašćuje za provedbu akcijskog plana. On nema nikakve ovlasti.

20:25 Vlahušić: Do 2014. država je samo davala za plaće, nije sudjelovala ni lipe za obnovu, kada smo to promijenili promijenili smo to da smo mi većinski vlasnici. Gospođo Tepšić akcijski plan nije donesen. Srđ je grad vjeruje u neku izvrnutu stvarnost. Maro Kristić je u potpunosti upravu.

Zamjenica Tepšić: Plan upravljanja je donešen u ovoj vijećnici s akcijskim planom i koji ste vi svi vijećnici dobili. Što se tiče Zavoda za obnovu on je koordinator.

Točka –  Prijedlog zaključka o povjeravanju provedbe Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a “Starim gradom Dubrovnikom” javnoj ustanovi Zavod za obnovu Dubrovnika je jednoglasno usvojena.

Slijedi točka – Prijedlog zaključka  o davanju suglasnosti na tekst Dodatka II Ugovoru o donaciji sa Zakladom CABOGA Stiftung.

Gradonačelnik: Zahvaljujem se gosparu Felneru što ulaže u obnovu kao i Matku i Gordani Vetmi.

Točka je jednoglasno usvojena.

20:35 Slijedi 12. točka Dnenvog reda – Prijedlog zaključka o potpisivanju Ugovora o osnivanju prava  služnosti radi polaganja priključnog elektroenergetskog kabelskog voda 2×10 (20)  kV za TS 10(20)/0,4 kV PRIJEVOR 2,sa društvom HEP Ods d.o.o., Elektrojug Dubrovnik.

Točka je jednogalsno usvojena.

Slijedi 13. točkaPrijedlog zaključka o izmjeni Zaključka o oslobađanju plaćanja komunalnog doprinosa obveznice Mare Peškura.

Točka je jednogalsno usvojena.

20:37 14. točkaPrijedlog zaključka o oslobađanju plaćanja komunalnog doprinosa za Dječji vrtić – jednoglasno usvojena.

15. točka Dnevnog reda – Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi, za dio nekretnine katastarske oznake čest. zem. 1237 k.o. Gromača u površini od 22 m2 – jednoglasno usvojena.

16. točka Dnevnog reda – Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za dio nekretnine zemljišnoknjižne oznake čest. zem. 1333/1 k.o. Gruž (s.i.) u površini od 5 m2jednoglasno usvojena.

17. točka Dnevnog reda – Prijedlog zaključka o sporazumnom raskidu Ugovora o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom sa Zavodom za hitnu medicinu DNŽ-ejednoglasno usvojena.

18. točka Dnevnog reda – Prijedlog zaključka o sklapanju Dodatka Ugovoru o kupoprodaji nekretnine s Islamskom zajednicom u Hrvatskojjednoglasno usvojena.

19. točka Dnevnog reda – Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Dom Marina Držića za 2020. godinu.

Ravnatelj Nikša Matić: 13 222 posjetitelja je bilo u 2020. godini, 22 posto je bilo stranih posjetitelja, to je prvi put da se trend obrnuo i da smo imali više domaćih. Radimo strip izdanja Dunda Maroja kako bi djeca od Vukovara do Dubrovnika mogla čitati. Ono što se posebno dičimo, a to je edukativno pedagoška djelantost. 2020. godinu smo uredno završili s financijskim poslovanjem.

Bonačić Obradović: Ovm putem bih pohvalila sve ustanove u kulturi koje su se prilagodile, ovo izvješće je dobro pripremljeno i detaljno. Edukativni programi su bitni za učenike osnovnih i srednjih škola. Ono što me veseli kako su se programske aktivnosti održavali i on line tijekom pandemije.

20:50 Doršner: Vi ste na putu da postanete znanstveno istraživački centar.

Muratti: Pred nama je 12 izvješća o kulturi, sve je ovo iza nas, po meni su sve one dobre i možemo sve ovo ponoviti kao i za gospara Nikšu. nije se osjetilo da ne živi kultura u gradu, ali sada voditi neke velike rasprave za 11 ustanova i to za 2020. godinu.

Vićan: U jednom dijelu ste upravu, međutim nisu sve javne ustanove u kulturi dobre i ne rade sve jednako dobro i kvalitetno. Postoje mnoge javne ustanove u kojima postoji mjesta za napredak, ova ustanova u kojoj je gospar Matić može biti obrazac i za javne ustanove u Hrvatskoj, ali to ne možemo reći i za sve ostale.

Jendoglasno je usvojeno izvješće za 2020. godinu.

20:55 Slijedi točka – Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Dubrovačke knjižnice Dubrovnik za 2020. godinu.

Ravnateljica Jelena Bogdanović: Nastojali smo tijekom 2020. raditi simultano što se bazira na mom četverogodišnjem mandatu. U 2020. realizirali smo 88 programa na kojima je sudjelovalo 935 djece, aktivnih članova je bilo 5604. Nastavili smo dalje raditi inventuru i reviziju…

Usvojen je Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Dubrovačke knjižnice Dubrovnik za 2020. godinu.

Slijedi 21. točka Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Dubrovačke ljetne igre za 2020. godinu.

Ravnateljica Ivana Medo Bogdanović: DLJI su u 2020. pokazala kako Igre nisu ovisne o izvorima javnog financiranja. Osim ekonomskog učinka koji je vidljiv u našem izvješću, vidljiv je i kulturni učinak i važnost okupljanja. Vidjelo se kako smo se organizacijski i programski prilagodili.

Vićan: Po mom osobnom stavu Ljetne igre su one koje ide uz bok Domu Marina Držića, sva sreća iskoristila su priliku dok nema kolege Raguža da kažeš kako je kulturna bitna.

Točka – Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Dubrovačke ljetne igre za 2020. godinu je ejdoglasno usvojena.

Slijedi 22. točka Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Dubrovački muzeji Dubrovnik za 2020. godinu.

Ravnateljica Julijana Antić Brautović: Zabilježili smo 86 posto manje posjetitelja, oko 73 posto je manje naplaćenih ulaznica. Prilagodili smo poslovanje, smanjili smo sve naše troškove. Neke djelatnosti nismo mogli zaustaviti i morali smo ih nastaviti provoditi.

Jendoglasno je usvojen Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Dubrovački muzeji Dubrovnik za 2020. godinu.

23. točka Dnenvog reda – Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Dubrovački simfonijski orkestar za 2020. godinu.

Ravnatelj Damir Milat: Vrlo brzo smo uspjeli s manjim sastavima organizirati koncerte, onda smo snimali i prilagođavali se nastaloj situaciji. Međutim ostaje problem prostora. Lani mso trebali imati četiri audicije, glazbenike nije lako dovesti, kvalitet je nužan. Imamo problem izlaska na trgove, ali to iziskuje dodatne troškove za ozvučavanje.

Šimac Bonačić: Izdvojila bih par zapažanja, vidjela sam da na određenim mjestima vi ne možete naplaćivati ulaznice. Naš ponos grada i dalje ima problem s prostorom.

Vlahušić: Sve pohvale kulturnim ustanovama, a posebno Damiru. Prvo je pitanje prostor, mislim da je šteta da se za prostor sveučilišta vodi spor. Što je s koncertnom dvoranom, o tome ne pričamo. Postoji prostor u GUP-u, je li idealan ne znam, ali treba vidjeti.

21:18 Gradonačelnik: Vezano za koncertnu dvoranu dužan sam vas obavijestiti da sam održao sastanak s rektorom Borasom gdje smo se dogovorili realizirati koncertnu dvoranu sa Sveučilištem u Zagrebu, cijela priča bi se realizidala na dijelu koje je u vlasništvu Sveučilišta u Zagrebu. U listopadu dolaze predstavnici zajedno s rektorom da napravimo idejno rješenje, tu bi bio prostor i koncertne dvorane i radni prostor za vježbanje za simfonijski orkestar, rektorat bi ostao gdje je i sada.

Vlahušić: Meni je drago da se kreće u tom smjeru.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Dubrovački simfonijski orkestar za 2020. godinu – točka je jednoglasno usvojena.

Slijedi Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Folklorni ansambl „Linđo“ za 2020. godinu.

Ravnatelj Vlaho Kljunak: Ušli smo optimistično jer smo trebali obilježiti 55 godina postojanja. Situacija je bila zahtjevna, uspjeli smo iskoristiti sve komunikacijske kanale. Zainteresirali smo cijele obitelji zahvaljujući tome. Nastavili smo suradnju sa školama, puno nam je pomogla Kultura u điru.

Izvješće je jednoglasno usvojeno.

 25. točka Dnenvog reda – Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Gradsko kazalište Marina Držića za 2020. godinu.

Ravnatelj Paolo Tišljarić: Unatoč smanjenom financiranju imali smo preko 80 izvedbi sa sedam tisuća gledatelja u dvorani, a 15 tisuća gledatelja je bilo on line. Nismo mirovali ni kada nismo mogli nastupati, rješavali smo otpad, renoviran je kompletan rasvjetni dio. S ponsoom moram istaknuti da tijekom pandemije nismo stagnirali.

Doršner: U prvmo tjednu lockdowna kada se Rijeka nije mogla sabrati KMD je već u prvom tjednu dalo prvu predstavu. Kazalište je zaista oživjelo, ali treba vam pomoć u plaćanju honoraraca.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Gradsko kazalište Marina Držića za 2020. godinu – je jednoglasno usvojen.

26. točka Dnevnog reda – Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Kinematografi Dubrovnik za 2020. godinu.

Nikša Konsuo: Bilo je prikazano 226 naslova, možemo biti zadovoljni ono što smo ponudili našim sugrađanima. Veliki interes je bio za DUFF-om gdje nam je padao server zbog velikog interesa. Mjere su nas potaknule na drive in kino, pilot projekt je trajao tri dana u Luci Gruž, ocijenili smo kako su naši sugrađani zainteresirani za takvo što.

Točka je jednoglasno usvojena.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove Muzej Domovinskog rata Dubrovnik za 2020. godinu.

Ravnateljica Varina Jurica Turk: Pirlagodili smo se virtualnim uz stvarne izložbe. Digitalizacija nam dobro ide i tu smo pri vrhu u Hrvatskoj. Napravili smo virtualnu šetnju i tako se može prošetati kroz naši stalni postav. Imali smo 30 posto posjetitelja u odnosu na 2019. iako je nama bila najjača 2018. godina.

Vlahušić: Sve pohvale ravnateljici, ali mislim da bi nam gradonačelnik mogao reći kada grad u potpunosti preuzima tvrđavu.

Gradonačelnik: Grad je u potpunosti preuzeo tvrđavu, na nama je da je preuzmemo onako kako treba preuzeti, treba osigurati potrebna financijska sredstva.

Točka je jednoglasno usvojena.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Prirodoslovni muzej Dubrovnik 2020. godinu.

Ravnateljica Ana Kuzman: Nastavili smo s našim terenskim istraživanjima. Tijekom godine imali smo 16 značajnih događanja, kada je muzej bio zatvoren za javnost svakodnevno smo objavljivali edukativne materijale. U potpunosti je završen program zaštite građe, imali smo oko šest i pol tisuća posjetitelja. Naš ukupni proračun iznosio je milijun i 200 tisuća kuna.

Točka je jednogalsno usvojena.

29. točka Dnenvog reda – Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Umjetnička galerija Dubrovnik za 2020. godinu.

Ravantelj Tonko Smokvina: Broj posjetitelja je smanjen za 74 posto, bilo je oko 17 tisuća posjetitelja.

Točka je jednoglasno usvojena.

30. točka – Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Zavoda za obnovu Dubrovnika za 2020.  godinu.

Ravnateljica Mihaela Skurić: Zavod se fokusirao na pravnu domenu, ove godine je uspješno odrađen upis založnog prava. U 2020. smo upisali založno pravo na pet nekretnina. Radimo na povratu uloženih sredstava, a gdje to nije moguće pokrećemo sudske postupke. Uhvatili smo se digitalizacije arhitektonskih snimaka.

Vlahušić: Zavod radi dobro. Ono što me ponukalo da se javim da nemate informacije koji se prodaju to morate tražiti. To bi mogli otkupljivati ako imamo sredstava.

Skurić: Budu pozivani na potpisivanje ugovora, ali tu obavezu ne izvrše.

Vićan: Dužan sam da nešto kažem jer mi je dogovorila na moj dopis, ali nisam zadovoljan odgovorom. Ono što me smetalo u ovoj diskusiji je to kao da smo na Hvaru, vi kao čelna osoba ove ustanove morate da radite onako kako se na ovim prosotrima više stotina godina radi. Glasat ćemo za, ali vidjet ćemo što će se događati, trčati za ovim neplatišama je ok, ali to nije vaš primaran posao.

Gradonačelnik: Sigurno je za ovo što je rekao Vićan, nije dobro nazivati plan upravljanjem starim gradom, jer on postoji samo na Hvaru. Dogovorili smo se da će se i ministarstvo uključiti u priču oko zapošljavanja novih ljudi, a na trošak ministarstva kulture. Mi nismo završili cjelokupnu aseizmičku obnovu povijesne jezgre, ali to ovisi o puno faktora. Usitinu Zavod odrađuje dobar i kvalitetan posao.

22:06 Capor: Moje pitanje je, koji su nam sljedeći koraci u planu upravljanja, imamo li neki hodogram?

Skurić: Ono što je uslijedilo nakon izglasavanja plana je da se to povjeri Zavodu, nakon ovoga danas ono što slijedi je usuglašavanje oko formalnog ustrojavanja.

Vlahušić: Ono što predlaže gospodin Capor je oblik puča, da će oni riješiti problem buke i karića, plan to neće rješavati.

Točka – je jednoglasno usvojena.

31. točka – Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove Rezervat Lokrum za 2020. godinu s pripadajućom financijskom dokumentacijom.

Ravnateljica Nikolina Grković: Redovno smo održavali i provodili agrotehničke mjere protiv štetnika na Lokrumu, 330 učenika pohađalo je naše edukativne programe. Tradicionalno se održavala mala škola brodogradnje.

Bonačić Obradović: Porastao je broj radnika u osnovu na 2019., kako to?

Ravnateljica Grković: Zapošljavanje je obavljeno do kraja travnja 2020. i provodilo se sukladno pravilniku kako bi se prekovremeni sati sveli na minimun, bila je velika potražnja za čistačima vrtlarima i upraviteljima strojeva.

22:17 Capor: Osjetan je napredak i poboljšanje u radu u odnosu na proteklog ravnatelja pošto se njegov rad odnosio i na jedan dio 2020. to je razlog zašto ćemo biti suzdržani. Dokle se stiglo s planom upravljanja Lokruma?

Grković: Obzirom da su bili uvjeti pandemije preskočena je radionica s dionicima, kontaktirali smo ministarstvo, dok to ne napravimo ne možemo plan staviti na savjetovanje.

Muratti: Prvi put vidim ravnateljicu, ali mislim da je u nezavidnoj situaciji. Ravnatljeica govori o nečijem drugom radu, ali nije osoba od koje trebamo očekivati odgovore.

22:21 Uz tri suzdržana glasa, usvojeno je izvješće za Lokrum.

Završena je 3. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.

L.Pavlović/E. Jelić

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA