28.8 C
Dubrovnik
Nedjelja, 23 lipnja, 2024
NaslovnicaVijestiGRADSKO VIJEĆE/Burna rasprava o sportu: Klubovi skoro ostali bez financija. Je li...

GRADSKO VIJEĆE/Burna rasprava o sportu: Klubovi skoro ostali bez financija. Je li dubrovački sport talac pojedinaca?

Za danas je sazvana 19. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, koja je započela u 9 sati u Velikoj vijećnici. Gradski vijećnici će danas raspravljati o rebalansu Proračuna za 2023. godinu, Prijedlogu odluke o davanju suglasnosti društvu UTD Ragusa za pripajanje TUP-a, Prijedlogu odluke o dopuni Odluke o organizaciji i načinu naplate i kontrole parkinga u Gradu Dubrovniku, Prijedlogu plana korištenja javnih površina izvan povijesne jezgre.

Sjednica je započela nešto iza 9 sati, a sjednici je prisutno 15 vijećnika.

Usvojen je zapisnik s prethodne, 18. sjednice.

Današnja sjednica Gradskog vijeća je i prva koja se prevodi na hrvatski znakovni jezik.

Usvojen je i Dnevni red u cijelosti.

Vijećnička pitanja

Maro Kristić postavio je dva pitanja.

„Kada možemo očekivati da će se konačno riješiti pitanje dodijele zemljišta na Nuncijati dubrovačkim braniteljima? Hoće li pronalazak ostatak starog vodovoda na trasi buduće trase pristupne ceste dovesti do prolongiranja ovog pitanja? Što je s gradnjom na zemljištu zaklade Mihanović? Do mene je došla vijest da je investitor ponovno predao zahtjev za izdavanjem građevinske dozvole?“.

„ Sud je 17.3 odradio očevid na zemljištu na Nuncijati. Nakon što se donese rješenje, a to će biti oko 17. travnja, treba napraviti parcelacijski elaborat, nakon čega idemo u dodjelu zemljišta. To će se dogoditi ove godine. Ne znam kome kako kada i na koji način je došlo na pamet dovoditi arheološko nalazište s trasom ceste. Cilj jedne grupacije ljudi je na svaki mogući način bojkotirati probleme koji u naravi ne postoje. Vezano uz cestu na Nuncijati jedna od obaveza je bila odraditi arheološko istraživanje to je sve prošlo dobro. I direktor Vodovoda ne zna o čemu se radi. Netko silno ne želi da se ovaj projekt realizira“, odgovorio je gradonačelnik.

„Nadamo se da ćemo kroz 15-ak dana dobiti lokacijsku dozvolu. Što se tiče zaklade Mihanović, Grad je prlikom odbijanja dozvole bio u pravu. Investitor se žalio na Upravni sud, paralelno sam dobio informaciju da su podnijeli novi zahtjev za građevinskom dozvolom, no ta se dozvola izdaje po novom GUP-u, treba vidjeti je li planirana gradnja u skladu s novim odredbama”, pojasnio je gradonačelnik.

Gradonačelnik Franković kazao je kako smatra da je inicijativu koju je Muratti predložila dobra te da će ovu inicijativu predložiti nadležnom županijskom uredu.

„Vezano za Ulicu Marka Marojice, započeli smo s investicijama obnove asfaltnog zastora. Obnovili smo i cestu prema Petrovu selu jer su se tom cestom koristili kamionom. Ne mogu vam točno reći kada će započeti uređenje Ulice Marka Marojice, ali siguran sam da će do kraja godine i ta cesta doći na red. Što se tiče Velebitske ulice, Tehnogradnja je prespora s izvršavanjem naloga koje im Grad izdaje. Na natječaju ćemo propisati vrlo jasne i stroge uvjete o vremenu izlaska na teren kad Grad izda nalog. Velebitska ulica će se završiti u ovom tjednu, tako je obećano“, poručio je gradonačelnik.

Đuro Capor postavio je pitanje vezano uz Elektrocentar Petak koji obavlja radove rekonstrukcije place na Gružu.

„Hoćete li na dovesti stručnjaka za javnu nabavu kao što se nam i rekli? Nedostatak parkirnih mjesta je gorući problem u Gružu. Kako ćete riješiti broj parking mjesta u Gružu koji nedostaju zbog zatvaranju parkinga u Radeljeviću?“

Gradonačelnik Franković je na početku svog izlaganja čestitao Caporu na ulazak u Izvršni odbor Možemo.

„Javna nabava je provedena sukladnu zakonu, a mi možemo organizirati okrugli stol. Nikakvih iznenađenja na placi u Gružu nema, neće doći do poskupljenja. Radovi će biti završeni u roku. Uvjeren sam da će zahvaljujući Dinku Peračiću dobivati brojne svjetske nagrade za uspjehe u arhitekturi. Nikome nije ugodno da to sve skupa traje, ali vjerujem da je u našem interesu da se to završi u što kraćem roku. Što se tiče parkinga, nedostatak parking mjesta je gorući problem u gradu, ne samo u Gružu. Sve je više automobila i nemoguće je zadovoljiti sve potrebe. U luci Gruž imamo veliki broj parking mjesta, ljudi uredno tamo plaćaju parking. Drago mi je gospar Pemo kupio zonu Radeljevića, a da to nije neki strani investitor. Mi bi ga sad trebali proglasiti državnim neprijateljem? Meni je u interesu da taj projekt zaživi. Važno je istaknuti i da zbog limitiranog broja parking mjesta uvijek imamo alternativu – javni gradski prijevoz. Mi ćemo siguran sam u godinama koje dolaze svjedočiti izgradnji brojnih garaža, financiranih javnim ali i privatnim novce. Prema GUP-u oko 1000 parking mjesta bi trebalo biti u zoni Gruža. Bitno je da korak po korak uvodio alternativna rješenja poput Park and Ride sustava na Pobrežju, kojeg ćemo uvjeren sam financirati putem ITU mehanizma.

09:39 Vijećnik Škrabić postavio je pitanje vezano uz poslovanje Čistoće, odnosno kada će Čistoća objaviti novi cjenik.

„Objavljena je nova aplikacija Libertasa. Pitamo se kako će stariji sugrađani i sugrađani starije životne dobi moći raspolagati istim informacijama? Kolika je bila cijena izrade aplikacije?

Gradonačelnik je kazao novi cjenik još uvijek krenuo jer bi uz trenutne poteškoće primjena novog cjenika bila novi financijski udar na građane.

„Posljedica je nastavak deficita u Čistoći. Bez primjene novog cjenika, Čistoća ne može završavati godinu na 0. Vjerujem da ćemo u drugoj polovici ove godine započeti s uvođenjem sustava otpadomjera kako bi pokrenuli cijelu priču. Prateći ostale gradove koji su uveli nove sustave, zaključili smo da je sustav otpadomjera najkvalitetnije rješenje. Kad uvedemo taj sustav, imat ćemo poplavu vrećica koje će se odlagati sa strane. Stoga postavljamo užurbano kamere na sva odlagališta. Novim sustavom gospodarenje otpadom, otpad će se morati razvrstavati, a i način odlaganje smeće se promijeniti. U gradu i dalje imamo brojne sugrađane koji ne poštuju vrijeme odlaganje otpada“, kazao je gradonačelnik, a potom odgovorio na pitanje vezano uz Libertas.

„Libertas je putem EU fondova osigurao određen iznos za aplikaciju. Ovo je tek početak jedne velike priče. Ta aplikacija bi se trebala nadograđivati, ali se paralelno stavljaju i digitalne table. Od ljeta ove godine započinje i beskontaktno plaćanje u autobusima Libertasa kako bi rasteretili vozače. Vozač bi u budućnosti trebao biti samo vozač, a ne i blagajnik“, kazao je gradonačelnik.

Anita Bonačić Obradović pitala je gradonačelnik što je s beskamatnim zajmom od 30 milijuna kuna, koji se mora vratiti do kraja ove godine.

„Mnogi su se nadali kako će taj dug biti oprošten, ali očito praštanja nema. Kako mislite ostvariti sve projekte. U prosincu 2022. predali smo šest amandman koji su prihvaćeni i trebali su biti sastavni dio proračuna. Na 18. sjednici su također predložili amandmane, rekli ste da te odluke moraju ići na javno savjetovanje, a samo su dvije odluke najavljene a to je sufinanciranje umjetne oplodnje i nagrađivanje učenika, što je s uvođenje besplatnih menstrualnih uložaka? Kad će se prijedlozi realizirati?“.

„Što se tiče zajma, Grad je dobio dva beskamatna zajma, pomoću koji su sufinancirani socijalni programi i za poduzetnicima oprostimo 50 milijuna kuna davanja. U dvije godine pad prihoda Grada je 450 milijuna kuna. Upravo zato smo imali toliku pomoć od države. Ove godine bi trebalo vratiti preko 5 milijuna eura. Sastao sam se s ministrom financija i zatražio ako nije moguće da nam se taj dug oprosti, da nam se omogući da ga podmirimo u roku od 5 godina. Poslali smo zahtjev za otpis navedenog zajma, a u suradnji s općinama i županijama“, kazao je gradonačelnik.

„Sve ono što smo se dogovorili to će biti i odrađeno. Nismo suspregnuli sredstva“, kazao je.

Katarina Doršner postavila je vezano uz posjed Senkićevo, na Lopudu, u neposrednoj blizini Hotela Grand.

„Senkićevo je vlasništvo Grad, u neposrednoj blizini se nalazi i Knežev dvor koji je kupio DPDS. Vjerujem da bi i Knežev dvor mogao početi s radom tijekom ove godine. Razgovarali smo s predstavnicima mjesnog odbora Lopud, oni su izrazili želju da se Snekićevo obnovi. Angažirali smo vatrogasce da taj posjed očisti. Mjesni odbor bi želio da se u tom objektu oforme društveni sadržaji. U tom smjeru ćemo i ići“, kazao je gradonačelnik.

Teo Grbić kazao je da se rok brojnih projekta koji se provode produljio.

„Možete li utjecati na izvođače radova da se provedba projekata ubrza?“.

Gradonačelnik je kazao kako ni on nije zadovoljan brzinom izvođenja radova.

„To se čini beskonačno dugo. I mi smo dali komodne rokove. Nekad je to dobro, recimo kad su je u pitanju Lapadska obala, jer smo se susreli s brojnim dodatnim problemima. Da to nismo tako napravili, uvjereni smo da bi izvođač potraživao dodatna sredstva. Vodit ćemo računa prilikom novi natječaja da rokovi budu kraći, a penali veći. Jučer sam bio na groblju Dubac, radovi napreduju ali ne onim intenzitetom kako bi mi to željeli. Zatekli smo jučer desetak radnika. Imamo problem s nedostatkom radne snage, odvija se veliki broj investicija, a broj tvrtki koje mogu provesti sve te investicije je sva manji i manji. Nemamo građevinsku operativu koja može zadovoljiti zahtjevima tržišta.“.

Vijećnik Deraković kazao je kako je detektiran problem dovoza robe na Lopud.

„Lopuđani rješenje vide u mulu ispred Hotela Grand. Konzervatori su dali zeleno svijetlo da se taj mul koristi u operativne svrhe, koliko sam upoznat radi se na projektnoj dokumentaciji. Na koji se način može riješiti ovaj problem? Dobio sam pismo u kojem se jednu čelnu osobu jedne institucije osobu inkriminira za ozbiljne prijestupe? Je li Grad upoznat s ovim inkriminacijama“?.

„Barunov mul je pod zaštitom konzervatora, projektna dokumentacija je u tijeku, a kad ona bude završena moći ćemo pristupiti rekonstrukciji. Dugoročno, Mjesni odbor Lopud, bi na toj poziciji pristanište za trajekt. No, mislim da to neće bit lako provedivo. Lopud je jedini naš otok koji nema trajektno pristanište. Mislim da trajektno pristanište ne bi trebalo biti u centru Lopuda, već lijevo, iza crkve. Trebalo bi izgraditi i novu cestu. Vjerujemo da bi stanovnicima to puno pomoglo, no napraviti ćemo kako stanovnici žele“, poručio je gradonačelnik.

„Isto kao i vi, donio sam dopis, anoniman dopis u kojem su navedene primjedbe na računa ravnateljice Muzeja, Ivone Michl. Izvršili smo nadzor, nismo našli na ništa sporno, no promjenom nekakvih uzusa u muzejima, stvara se loša atmosfera“, kazao je gradonačelnik te dodao kako dobiva veliki broj anonimnih pisama.

„Recimo zaposlenik jedne gradske tvrtke poslao mi je pismo u kojem se žali za uvjete rada, no nije naveo o kojoj se tvrtki radi“, kazao je gradonačelnik.

Krešmir Marković postavio je pitanje o novom prometnom režimu.

„Što se tiče Gundulićeve poljane, u lošem je stanju? Iduće godine se obilježava 130 godina od postavljanja spomenika, je li to prilika da se taj prostor uredi?“.

„Prijedlog je da se smanji pritisak na povijesnu jezgru, koji se povećao liberalizaciju taksi tržišta. Moramo sada osigurati prioritet našim sugrađanima, a bez da ikoga diskriminiramo. Rješenje smo pronašli u PPK kartici, koja košta 60 kuna i na taj način doći u zonu posebnog režima. Javno savjetovanje još uvijek traje, molim sugrađane da se uključe. Do sada se uključilo 40 ljudi, većinom su to taksi prijevoznici. 2019. godine imali smo preko 7 tisuća taksi vozila na području grada. Upravo zbog toga moramo uvesti restrikcije i limite, bez da se ograničenja odnose na sugrađane. No, ne možemo to pitanje urediti tako da odobrimo prolaz svima koji imaju dubrovačke tablice“, pojasnio je gradonačelnik.

„Ova odluka će biti na snazi tijekom sezone, od 1.4 do 1. 11. Ne možemo podnijeti toliki broj taksi vozila, nama nedostaje radne snage i ne moraju svi u ovom gradu i ovu državi voziti taksi vozila. Limiti moraju biti“, kazao je gradonačelnik te dodao da je u izradi projekt obnove Gundulićeve poljane.

Ivica Roko pitao je kad će biti raspisan natječaj za kariće i radnike koji bi obavljali poslove opskrbe povijesne jezgre.

„Elektrovučno vozilo dolazi ovaj petak u Sanitat, potom će se vidjeti kako to funkcionira i ići će se u zapošljavanje radnika. Cilj nam je da sustav opskrbe profunkcionira do Uskrsa. Sanitat će zakupiti jedan od prostora u Lazaretima, kako bi mogli odrađivati i logistički dio problema. Krajnje rješenje je da će Sanitat dobiti jedan prostor u vlasništvu Grada, koji se nalazi poviše pretovarne zone. Ni meso ni mlijeko se ne mogu prevoziti karaćima, kazao je gradonačelnik.

Roko je upitao što je s plaćama u Boninovu i Dubrovačkim muzejima.

Gradonačelnik je kazao kako nije upoznat sa žalbama zaposlenika.

„Vezano za plaća u muzejima ako sve bude po planu u lipnju ćemo podići plaće za još pet posto“, kazao je.

Vijećnica Grkeš pitala je može li se prostor čitaonice na Lopudu osloboditi kako bi se u tom prostoru održavali razni sadržaji?

„Postoje li planovi vezani uz prostor Kina Lapad?“.

Gradonačelnik  je kazao kako TZ na Lopudu ne može dijeliti prostor sa Jadrolinijom.

„No TZ može dijeliti prostor s mjesnim odbor. Predložili smo Jadroliniji da se postavi montažna kućica za prodaju karata. Time bi oslobodili prostor čitaonice”.

Vijećnik Raguž pitao je u kojoj je fazi projekt nove sportske dvorane u Gospinom polju i kad se može očekivati početak radova.

Gradonačelnik je kazao kako je ponosan na sinergiju upravnih odjela koja se pokazala u ovom projektu.

„U lipnju bi trebali ishodavati građevinsku dozvolu. Vrijednost dvorane je 46 milijuna eura. Dio projektne dokumentacije je i akustika. U tvoj dvorani će se održavati i sajmovi i koncerti. Izgradnjom nove dvorane bi imali jedinstveni dvoranski kompleks u Europi. Cilj nam je do kraja godine početi s radovi, a što znači i osigurati sredstva, stoga pregovaramo s i međunarodnim bankama. Što se tiče stare dvorane, raspisan je natječaj za energetsku obnovu javnih zgrada. Imamo projekt vrijedan 25 milijuna kuna, kojim bi se adaptirala stara dvorana. Cilj nam je Europsko rukometno prvenstvo 2025., no krajnji cilj nam je imati kompleks koji bi zadovoljio sve potrebe sporta“, kazao je gradonačelnik.

Vićan je pak postavio pitanje u kojoj je fazi projekt Arene Lapad.

„Ukinute su ispostave Lučke kapetanije u ACI Marini i Portu. To je velika greška“ ,kazao je Vićan.

Franković je kazao kako je imovinski-pravno sve riješeno, a vezano uz Arenu Lapad.

„Preostalo nam je provjeriti prometne koridore, što se radi u suradnji s Prometnim fakultetom iz Zagreba. Kroz dva tjedna bi trebali imati kompletnu analizu. Što se tiče prostor kapetanije u Portu i Marini. Razgovarao sam o tome s ministrom Butkovićem. Puno je manje bitan operater u Portu, nego u Marini. Prostor u kojem do sada bila kapetanija će uzeti u najam Županijska lučka uprava, a taj će se prostor povremeno dijeliti s kapetanijom“, pojasnio je Franković.

Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Grada Dubrovnika za 2023. godinu

Ivan Maslać kazao je kako je Odbor za financije podržao predloženi rebalans.

10:50 Gradonačelnik je kazao kako se nada da će u ovoj godini biti više ovakvih rebalansa kojima se povećava proračun.

„Radi se o povećanju od 1 250 000 eura. Ministarstvo obrazovanja doznačava novce za novi režim prehrane u školama. Grad nema prostorno-planske mogućnosti za tople obroke u školama, no u škole se dostavljaju obroci po zadanim normativima. Semafor na Pilama, projekt od 15 tisuća eura, radi se o pametnom semaforu koji bi smanjio prisustvo redara na Pilama. Radi se o pilot projektu. Druga stavka povećanja sredstava je izgradnja spomen obilježja poginulom vatrogascu Goranu Komlencu koji bi bio postavljen na mjestu njegove pogibije. . Rješenje je usuglašeno s obitelji, a trošak izgradnje je 83 tisuće eura. Na Grabovici će se izgraditi privremeni azil za životinje, a vrijednost je oko 364 tisuća eura”.

„Investicija koja se predviđa je i uklanjanje građevina doma za starije ispod OB Dubrovnik. Kasnih 80-ih godina tvrtka Radimira Čaića je započela izgradnju doma. Nisu napravili ništa, a uzeli su 20 milijuna maraka, a sad mi to moramo srušiti za 339 tisuća eura. Paralelno smo riješili imovinsko-pravne odnose na toj lokaciji, sve smo riješili s Božidarem Ivanovićem, resorno ministarstvo je raspisalo natječaj, a rezultat očekujemo za mjesec i pol dana. U trenutku kad natječaj bude gotov, a upravo iz toga razloga namjeravamo čistiti teren, krenuli s razvojem projekta. U Ulici Ilije Sarake, na novoj školi, izvršen je tehnički prijem, utvrđeni su neki nedostatci, 274 tisuće eura je potrebno za završetak cijele investicije. Uredit će se i igralište u Šumetu. Vrijednost projekta je 119 tisuća eura“, kazao je gradonačelnik.

Maro Kristić osvrnuo se na rebalans.  

„Je li postavljanje novog semafora i kamera na Pilama uistinu potrebno? Zašto sad idemo u uklanjanje objekata na Medarevu? Nema tko neće pozdraviti novo igralište u Šumetu, smatram da je opravdano ulaganja u privremeni azil, pogotovo jer će se probiti put i dovesti struja. Bilo bi dobro da se struja odmah dovede i do odlagališta otpada. Brine me što se privremeni azil nalazi u blizinu aktivnog odlagališta, hoće li zbog toga taj azil dobiti uporabnu dozvolu? Što se tiče izgradnje spomenika za Gorana Komlenca, vjerujem da svi podržavaju ovu odluku, no spomenik će se postaviti na mjestu pogibije, na privatnoj zemlji, bilo bi dobro da se vlasnici već sad kontaktiraju“.

Gradonačelnik je kazao da postojeći semafori na Pilama nisu dovoljno interaktivni.

„Novi semafori koji su već postavljeni su se pokazali dobrima. Ako novi semafori na Pilama neće biti dobri, oprema će se postaviti na drugo raskrižje. Idemo u rušenje na Medarevu sada kako ne bi gubili vrijeme”, pojasnio je gradonačelnik.

„Grabovica ide svom kraju. Otpad se odlaže unutar folija, vode idu u laganu. Naš cilj je da se što prije realizira CGO, to nam je jako važno. Ako se to ne dogodi, u skoroj budućnosti trošak odvoza otpada koji je pasti na Grad, Čistoću i sugrađane će biti velik“, kazao je gradonačelnik.

Jasmin Deraković kazao je kako ga veseli pozitivan smjer proračuna, a iznio je dva prijedloga.

„Predlažem da se prostor javnog WC-a iznajmi kao skladište. Predlažem da se izradi nova odluka koja bi našim sugrađanima u potrebi omogući subvencija avio karte i cestarine“.

„Isto smo razmišljali. Što se tiče zračnog mosta i cestarina, smatram da su to bili dobri projekti, ali da su trebali biti usmjereni prema ljudima u potrebi. Potrošeno je 11 milijuna kuna za navedeno. Odluku moramo izmijeniti“, kazao je gradonačelnik.

Većinom glasova usvojen je rebalans Proračuna  i odluka o izvršenju Proračuna.

Prijedlog odluke o davanju suglasnosti društvu UGOSTITELJSKO-TURISTIČKO DRUŠTVO RAGUSA d.d. za pripajanje društva ELEKTROCARBON-ESOP d.o.o. za usluge

„Radi seo društvu koje su osnovali radnici TUP-a, a mi smo kupili i to društvo. Ključna je integracija društava UTD Ragusa i TUP, ovo je prvi korak. Do kraja godine će cijela priča oko spajanja biti završena“, pojasnio je gradonačelnik.

„Je li provedi ugovora o spajanju kod suda? Što je s procjenom vrijednosti društva TUP?“, pitao je Kristić.

„ S provedivosti ugovora ne bi trebalo biti problema. Erste banka je radila procjenu po principu procjene vrijednosti zakupa što nama nije odgovarala. Nije uredu da netko stavit šapu na imovinu koja je vrijednija od cijene zakupa. Imali smo dvije ponude: OTP banke i Erste banke. Odlučili smo se na Erste, no EURIBOR je počeo skakati, što podiže kamatne stope. Ponovno smo počeli razgovore s ove dvije banke o fiksiranju kamatne stope. Do kraja tjedna bi trebali odlučili što ćemo i kako ćemo. U ovom trenutku nam je oportuno dogovoriti fiksnu kamatnu stopu“, kazao je gradonačelnik.

„Dobro bi bilo da se procjena vrijednosti društva iznese pred vijećnike. U javnosti se provlači teza da smo kupili društvo za veći iznos nego što društvo zaista vrijedi“, kazao je Kristić.

„Važno je koja je vrijednost nekretnina TUP-a, no pri donošenju strateških odluka, nije bitna samo vrijednost nekretnina. GUP određuje vrijednost. Nedavno sam dao izjavu vezano uz kupnju TUP-a jer me netko kazneno prijavio zbog kupnje TUP-a. Nevjerojatno, ali istinito. Izneseno je u toj prijavi, da smo platili TUP puno više nego što TUP vrijedi, a to se bazira na materijalima koje smo poslali vama vijećnicima. Mi određujemo vrijednost TUP-a u budućnosti. Mislim da će budućnosti TUP biti sjajna. Kroz projekt Bauhausa, koji već rade na nacrtima TUP-a to izgledaj jako dobro. Bit ćemo ponosni da smo rezervirali tih 9 tisuća metara kvadratnih u srcu grada. Na idućem rebalansu proračuna, u svibnju, predložit ćemo dokumentaciju na novu knjižnicu na dva kata koja će se nalaziti u TUP-u. Namjera nam je da se Znanstvena knjižnica prebaci u TUP, a da na katu budu društveni sadržaji“, kazao je gradonačelnik.

Bonačić Obradović pitala je koje se gradske tvrtke namjeravaju preseliti u TUP.

„Čistoća je prva koja bi trebala prijeći u TUP, no moramo prenamijeniti prostore. Centrala zgrada TUP-a se treba obnoviti. Bilo bi dobro da svi skupa prođete prostorom TUP-a, kako bi vidjeli koliki je to prostor i u kojem je stanju. Bilo bi dobro da obiđemo i Komolac.“

Prijedlog odluka o dopunama Odluke o organizaciji i načinu naplate i kontrole parkiranja u Gradu Dubrovniku

„Dajem amandman na odluku. Neće se ići u naplatu u Ulici Ivana Gorana Kovačića, u Dulčićevoj ulici ići će s naplatom“, kazao je gradonačelnik.

Prijedlog odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi u vlasništvu Grada Dubrovnika – parka i pješačke staze na Boninovu

Prijedlog odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi u vlasništvu Grada Dubrovnika – pješačke staze (ulice koja spaja Dalmatinsku ulicu i ulicu Kneza Domagoja)

Prijedlog odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi u vlasništvu Grada Dubrovnika – javne zelene površine uz cestu Liechtensteinov put (kod crkve Gospe od Milosrđa).

Prijedlog odluke o poništenju postupka javne nabave usluge obavljanja javnog prijevoza u lokalnom linijskom obalnom pomorskom prometu na relaciji Grad Dubrovnik (Luka Gruž) – otok Koločep (Gornje Čelo).

Gradonačelnik je kazao da je ovo treći put da se ova točka nalazi na Gradskom vijeću.

„Javio se samo jedan gospodarski subjekt koji je dao znatno višu cijenu, a dosadašnjem gospodarstveniku smo produljili ugovor. Stanovnici neće ostati bez prijevoza, ali smo u obvezi poništiti ovaj postupak jer se nitko nije javio. Gospodarstvenik je rekao da mu to nije isplativo, mi smo za tri godine osigurali znatna sredstva. Moramo raspisati novi natječaj, upoznat ćemo linijske prijevoznike s ovim natječaje. Plovilo moram imati sve dozvole za zimsku plovidbu, najmanji nam je problem povećati cijenu, ali to ne možemo jer ulazimo u zonu subvenciju, i onda upadamo u probleme s Europskom komisijom“, pojasnio je.

Prijedlog odluke o prihvaćanju standardne ponude HT-a d.d. za usluge veleprodajnog pristupa na bežičnim pristupnim mrežama koje su izgrađene uz sufinanciranje sredstvima iz EU fondova i standardna ponuda HT-a o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacije infrastrukture i povezane opreme (kabelska kanalizacija).

Kristić je kazao da mu ova točka nije posve jasna.

„Mi ovdje dajemo neku vrstu suglasnosti na cijenik usluga koji nije naša, koji će HT plasirati operaterima. Dvojbeno mi je što, osim što se infrastruktura financira EU sredstvima, ugrađuje u naše prometnice. Operateri će imati koristi, uslugu će plaćati korisnici, a koliko smo mi uprihodili jer se infrastruktura polaže u naše prometnice?“.

Pročelnica Raguž kazala je kako se radi o kompleksnoj temi.

„Ovakvu odluku smo već imali na Gradskom vijeću, radi se o regularnoj proceduri. Mi smo uvjete i naknade uputili HAKOM-u. Polaganje infrastrukture još nije započelo u gradu, a to će se naplaćivati“, kazala je.

Gradonačelnik  je kazao da je projekt širokopojasnog interneta započela županija, a Grad je napravio svoj kluster.

„Ministarstvo je tražilo tvrtku koja je uložiti svoja sredstva u dio infrastrukture koji nedostaje. Benefit te tvrtke je da će oni postati vlasnici navedene infrastrukture određeni dio godina, a potom ta infrastruktura prelazi u vlasništvo jedinica. HT ulaže svoja i sredstva EU, a za uzvrat naplaćuje usluge. Ugradnje infrastrukture na području Grada tek predstoji. Definirane su bijele zone u kojima brzina interneta nije adekvatna i samo se o tim zonama radi. Postojeća infrastruktura, nju direktno ugovora Grad Dubrovnik“, objasnio je gradonačelnik.

Jasmin Deraković kazao je da je Grad jedan od 16 gradova od 70 koji su izabrani za ovom projektu.

„U odluci piše da HT odgovara za materijale i radove. Građani su mi poslali slike optičkih kablova, odnosno oštećenja na zgradama i slično, koje su napravljeni prilikom postavljanja kablova. Kome se građani mogu obratiti?“.

„Sugrađani se mogu obratiti Upravnom odjelu za EU fondove, HT mora vratiti sve u prvobitno stanje“, kazala je pročelnica Raguž.

Pero Vićan  kazao je da je stvar krivo započeta.

„Ta kriva započeta stvar započeta je privatizacijom telekoma i pljačke koja se tad dogodila. Infrastruktura te vrste je u trenutku prodaje HT-a ostala visiti u zraku, a onda se reklo da je tim konzumirana i infrastruktura. Problem je nastao na državnom nivou. To ne znači da mi ovo moramo zaustaviti, ali sve to se radi s ovakvim kompanija koje su ožalostile građane ove zemlje, moramo biti jako oprezni pri potpisivanju bilo kakvih ugovora. Za uvođenje fiksnih telefona građani su plaćali x tisuće maraka, to je ta infrastruktura“, kazao je.

Prijedlog odluke o kriterijima i mjerilima te način financiranja decentraliziranih funkcija osnovnog školstva u 2023. godini.

Jasmin Deraković da niti jedna osnova škola ne može funkcionirati bez materijalnih ulaganja.

„Kao kriterij bi trebalo dodati i trenutnu opremljenost škole, kako bi i škole koje su slabije opremljene daje malo više novca. Trebalo bi u kriterij uzeti i energetsko stanje škola“, kazao je.

Pročelnik Brčić kazao je kako se govori o sredstvima koje je Vlada osigurala u proračunu za 2023. godinu.

„Vidjeli ste kako su troškovi raspodijeljeni. Radi se o iznosu od nešto više od milijun eura, a nešto više od 200 tisuća eura namijenjeno je za troška prijevoza učenika.  CARNET e-Škola će uskoro završiti i osnivač je dužan osigurati IT opremu. Sad imamo više razina opremanja škola, kad CARNET sve prepusti nama imat ćemo uvid u opremu i morat ćemo osigurati sredstva. Za kapitalna ulaganja osigurali smo 160 tisuća eura. Stanje zgrada školskih nije isto. Nove ili obnovljenje iziskuju manje ulaganja, ali troškovi struje i vode su tu”, kazao je.

Prijedlog odluke o visini satnice za pomoćnike djece s teškoćama u razvoju u predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama na području Grada Dubrovnika.

Deraković  je kazao je kako se broj pomoćnika u nastavi od 2021. povećao za 62 posto.

„Nadam se da će uvjeti rada postojati sve bolji. Zalažem se da pomoćnik u nastavi postanke struka.

Pročelnik Brčić kazao je da je iznos iskazan u bruto iznosu, a ne neto iznosu.

„Svaki danom broj pomoćnika u nastavi raste. Ministarstvo radi na novom Pravilniku“, kazao je.

Maro Kristić kazao je kako podražava mišljenje Jasmina Derakovića.

„Jedan od razloga zbog koji se osjećamo dobro kao gradski vijećnici, jer i taj da je gradska uprava pokazala razumijevanje po pitanju asistenata u nastavi“.

Katarina Doršner upitala je mogu li pomoćnici u nastavi posjećuju obitelj u kojoj dijete živi.

Pročelnik Brčić je kazao da se u rješenju definira i fond sati, da se uobičajeno radi o 4 sata, a za učenike od 5. do 8. razreda 5 sati.

„Bilo bi poželjno i jako dobro da ima cjelokupan pregled situacije, no škola ne može zatražiti da pomoćnici idu po kućama. Grad se ponovno prijavio na EU fondove za financiranje programa za asistente u nastavi“, kazao je.

Deraković je pojasnio kako su asistenti su nastavi zaposleni na određeno vrijeme.

Bonačić Obradović kazala je kako bi edukacija pomoćnika u nastavi trebala biti temelje rada.

Krešimir Marković je kazao kako su asistenti u nastavi od velike pomoći djeci s poteškoćama, koja su jako često dobri duh škola koje pohađaju. Istaknuo je i kako na tržištu rada nedostaje kadra.

Prijedlog izmjena i dopuna Plana korištenja javnim površinama izvan povijesne jezgre.

Jasmin Deraković istaknuo je kako se u odluci spominje cafe bar Ferrari koji više ne posluje pod tim imenom.

„Nije pitanje najma, već koncesijskog odobrenja. Izmjena zakona nose i to da jedinice putem komunalnog redarstva mogu vršiti kontrolu koncesijskih odobrenja. Dva ugostiteljska obrta nikad nisu podnijela zahtjeva za koncesijsko odobrenje. Jedan od 2015. godine, radi se o objektu Ana Marije Miletić i njenog supruga, o Orki. Oni od 2015, uzurpiraju pomorsko dobro? Oni nisu plaćali pomorsko dobro. Najbolje je opravdanje da nisu plaćali jer nisu dobili računu. Po sadašnjem zakonu, to kontrolira lučka kapetanija, koja je i ova preopterećena. Zato su dobre ove izmjene zakona, koji kažu kako komunalni redari, koji će biti i lučki redari, mogu vršiti nadzor. Dva su gospodarska subjekta, oba u vlasništvu srđevaca. Tražili smo od njih da ih maknu. Svi ostali u gradu su budale koji su plaćali naknadu. Postoji odgovornosti pri stjecanju imovinske koristi bez pravne osnove, na to će trebati odgovoriti. A tu je i politička odgovornosti. Kao moralna kategorija nedopuštena je ovo uzurpacija pomorskog dobra“.

Deraković  je pitao tko izdaje odobrenje i koje su objekti ostali dužni.

„Grad i država su ostali zakinuti. Velika razlika u novom zakonu su koncesijska odobrenja, raspisivati će se natječaji, a iznosi će biti veći. Zahtjev za koncesijskima odobrenje se podnosi našem Upravnom odjelu, a prethodno se treba izmijeniti plan za korištenje pomorskog dobra. Da je ovo napravio HDZ-ova bio mi eliminiran za svih funkcija momentalno. Ovo je nedopustivo“.

Nikša Selmani kazao je kako mu je drago je pronađeno rješenje za placu u Gružu.

Marko Potrebica pojasnio je kako se javio zbog dijela rasprave o pomorskom dobru.

„Zadivljujuće je lakoća preko koje ste vi, srđevci, prešli preko ove teme. Imam puno razumijevanja za puno vaših politika, no ovo me iznenadilo.

Prijedlog izmjena i dopuna Programa građenja komunalne infrastrukture za 2023.godinu.

Vijećnik Škrabić osvrnuo se u svom izlaganju na događanja u Solinskoj ulici prilikom izgradnje građevine.

„Hoće li se i u ostalim ulicama postaviti oznake tonaže kamiona koji mogu prometovati i drugim ulicama u gradu kao što je to učinjeno u Solinskoj?“.

„U Solinskoj smo imali čitav niz manjkavosti pri radovima, ali i pri izdavanju građevinske dozvole koja je donesena davno.  To je bilo pitanje sidrenja, a uobičajeno da je to sidrenje investitori plaćanja kad je riječ o sidrenju u infrastrukturu grada. Treba voditi računa koliko investicije utječu na komunalnu infrastruktura grada. Prilikom izgradnje se uništava postojeća komunalna infrastruktura. Mi uvodimo novi sustav nadzora kamera, kojima se moći kontrolirati opterećenja ulica, odnosno plaćanje naknade, a koja bi se koristila i za obnavljanje ulica. Pozdravljam vašu intenciju da se utvrdi koliko koja ulica može podnijeti opterećenja. Imamo i primjer šetnice Petrovo selo – Pobrežje, tom dionicom se koriste vrlo teški kamioni i dizalice koje tuda ne bi smjele ni prolaziti. Trebala se odmah limitirati tonaža“, kazao je gradonačelnik te dodao da će se napraviti analiza ulica.

Prijedlog programa povećanja energetske učinkovitosti postojećih višestambenih zgrada na području Grada Dubrovnika

Pročelnica Raguž kazala je kako se promijenio zakonski okvir te se program usklađuje s nacionalnim programom za razdoblje do 2023.

 „Prijave vrše prijavitelji zgrada, oni to rade, ali mi smo svi na raspolaganju“, pojasnila je.

Krešimir Marković pitao je koliko je zgrada energetski obnovljeno, a pročelnica je rekla da je 2018. godine sufinancirana dokumentacija za obnovu 33 zgrade.

„S obzirom na novu europsku regulativu Grad više ne može sufinancirati samu obnovu zgrada“, istaknula je Raguž.

Kristić  je kazao kako se donosi formalni program što je pretpostavka za apliciranje na program obnove.

„Kad je u pitanju povećanje energetske učinkovitosti obiteljski kuća, stambenih zgrada i gospodarskih subjekata potrebno je više interakcije. Svi uključeni moraju puno više energije ulagati u ovo“, kazao je.

Pročelnica Raguž kazala je kako je Gradsko vijeće donijelo Akcijski plan energetske uštede, te da će ubrzo raspisati natječaj za solarne panele.

„Smatram da će to biti vrlo korisno našim sugrađanima“, dodala je.

Prijedlog programa javnih potreba u predškolskom odgoju Grada Dubrovnika za 2023. godinu.

Anita Bonačić Obradović kazala je kako zagovara da se plaće odgajateljica isplaćuje iz državnog proračuna, a kako bi više sredstava moglo uložiti u infrastrukturu.

„Ako se programi za djecu s teškoćama u razvoju osiguravaju iz državnog proračuna, zašto država ne financira i program za djecu za teškoćama u OŠ Marin Držić? Što je s NTC sustavom koji razvija sposobnosti djece. Djece s poteškoćama je sve više, a mi smo im dužni osigurati programe rehabilitacije. Podupire skupine, a koje su oformljenje u nekim našim vrtićima, za djecu s poteškoćama u razvoju. Grad osigurava plaće djelatnicima u programu predškolskog odgoja u Gradu Dubrovniku, devetero je djece, pokriva li taj stručni tim i neke druge potrebe?“.

Gradonačelnik  je kazao kako je potpisan kolektivni ugovor za djelatnike u dječjim vrtićima.

„Što se tiče pomoći države, Vlada je pute ministarstva obrazovanja sklopila program, prema kojem jedinica lokalne uprave koje izdvaja više od 20 posto svoji izvornih prihoda, Vlada će joj pomoći. Grad Dubrovnik izdvaja preko 40 posto izvornih prihoda. Izrađuje se programa na razini države prema kojem će se produljiti školovanje sa osam na devet godina, a naglaskom na predškolski odgoj. 60 posto djece u gradu pohađa vrtić. U trenutku kad postane obveza da djeca od pete ili šest godine uđu u obvezni obrazovni program imat ćemo manjak prostora. Upravo iz toga razloga države potiče izgradnju dječjih vrtića, s posebnim naglaskom na starije skupine. Dobili smo dio sredstava za izgradnju dva vrtića u Komolcu i Mokošicu. Kad bi nam država ukinula 20 posto, tad nam nije potrebno dodatno financiranje. Do rujna ćemo upisati svu djecu u vrtiće, a putem zakupa novih prostora. Postoji dio vrtića koja su upisana u vrtiće, a pohađaju ih. Zgrade biskupije je sjajna, no moramo dogovoriti dugoročni najam, a potrebna su i ulaganja. S ulaganjima u ta tri vrtića riješili smo problem“, kazao je gradonačelnik.

Jasmin Deraković  predložio je sufinanciranje obrt za čuvanje djece.

Pročelnik Brčić kazao je da se državne potpore odnose za djecu s teškoćama u razvoju i darovitu djecu.

„Vrtić za djecu s potrebnim potrebama u OŠ Marina Držića je ustrojstvena jedinica škole, a ne vrtića“, pojasnio je.

Određena je pauza do 14:30 sati.

Nakon pauze na dnevnom redu je Prijedlog programa javnih potreba u školstvu Grada Dubrovnika za 2023. godinu.

Vijećnica Bonačić (SDP) – Nije mi jasno zašto se ne uvodi predmet Građanski odgoj u naše škole, a s obzirom da Dubrovnik ima tradiciju demokracije i to upravo zato da mi djecu možemo učit da prihvaćaju različitosti kao i prevenciju od raznih nepoželjnih ponašanja. Najavljujem da ćemo mi za sljedeću godinu predložiti da se Građanski odgoj uvede u osnovne škole i mislim da uz senzibilitet i političku volju , vremena za pripremu ima. Iz izvješća za 2022. godinu vidljivo je da je projekt kreditiranja škola u velikom padu. Zanima me je li se promijenio neki kriterij ili više nema potrebe? Svi znamo da imamo u školama deficitarna zanimanja. Svi znamo o čemu se radi. “012./22. bo je objavljen natječaj za dodjelu stipendija za deficitarna zanimanja. Dodijeljeno ih je 18, za sve nastavničke smjerove. Razmišljate li kako povećati zanimanje za ta deficitarna zanimanja, pitala je vijećnica. Kazala je i kako je ove godine 19 prvašića manje u osnovnim školama u odnosu na lani te uočila kako je razlika drugačija od škole do škole te kako bi to trebalo analizirati. U nekim školama broj djece raste, u nekima pada. Smatra da treba analizirati zašto se to događa. Također je istaknula kako pod točkom 5.3 gdje stoji nadogradnja škola Mokošica i Ivan Gundulić treba ugraditi i mjere za energetsku obnovu.

Marko Potrebica (HDZ) – Zanimljivo je kako lijeve političke stranke, kad žele unaprijediti školski program uvijek spominju Građanski odgoj. Ja bi se s Vama u načelu složio, ako ćemo govoriti o demokratizaciji, prevenciji, društvenoj participaciji mladih, tu ćete imati moju podršku. Međutim ono što sam na nacionalnoj razini vidio od SDP-a i Možemo! je ideološki obojen program koji nosi ideologije, koje su meni osobno i većini hrvatskog društva, neprihvatljive. Ako ćemo govoriti o Građanskom odgoju gdje ćemo postići koncensus, možemo, ali ono što SDP i Možemo! guraju, ja ću biti protiv toga.

Bonačić Obradović – Kako vi s desne strane nešto što je dobro pokušavate prikazati u nekom negativnom tonu. Građanski odgoj je nešto dobro što nam je potrebno i njega imaju sve napredne zemlje.

Olga Muratti (HNS) kazala je kako Grad nema načina popularizirati deficitarna zanimanja, a kako se zna zašto je negdje manje, a negdje više djece. “Tamo gdje ima stanogradnje ima i djece, a tamo gdje ih nema, djece je manje”.

Jelka Tepšić je dodala kako je s Ministarstvom dogovorena raspodjela upisnih područja, kojom će se riješiti prevelik ili premali pritisak na određene škole pri upisu. Dodala je kako je jasno da svi žele djecu upisati u novije škole. Također je odgovorila kako su u u nadogradnje dviju škola planiranih u 2023. uključene i energetske obnova.

Pero Vićan (DDS) kazao je kako mu nije jasno zašto se ovdje raspravlja o glupostima, koje regulira Sabor, kao što su školski programi.

Bonačić mu je odgovorila kako Grad kao osnivač škola može utjecati na uvođenje Građanskog odgoja te zamolila predsjednika Vijeća da opomene Vićana zbog neprimjerenog rječnika.

Potrebica je kazao kako nije primijetio uvredu u Vićanovom govoru te je dodao kako svi vijećnici imaju pravo govoriti za govornicom.

Đuro Capor (SJG) rekao je kako za vijećničkom govornicom ne bi trebalo vrijeđati te da svaki vijećnik ima pravo na raspravu, a oni kojima se ne sluša imaju kafeteriju.

Maro Kristić kazao je kako se ne bi složio s Tepšić da djeca biraju novije škole, već je po njemu riječ o strogosti i odgojnim kriterijima, koji su različiti u pojedinim školama, pa djeca biraju škole s blažim kriterijima.

Vićan je zaključio raspravu nekom davnom anegdotom iz Sabora, kojom je indirektno opet uvrijedio sve koji ne misle kao on.

Prijedlog programa javnih potreba u športu Grada Dubrovnika za 2023. godinu

Maro Kristić – primijetio sam da ima u popisu klubova i udruga koje više ne postoje. primijetio sam i neke nelogičnosti u skupinama, GOŠK 1919 je u 4. grupi, a ima kriterije za drugu grupu zbog puno mladih koji tamo treniraju. Čini mi se da nedostaju i neki klubovi i njihova sredstva. Volio bih da se izvješće dopuni izvješćem o radu Saveza športova i da uključuje i financijski plan DU Motiona. Kad se pogleda smještaj objekata u prostoru u Gospinom polju, tamo gdje bi bila dvorana za boćanje, koja je vrijednosti dva manja stana, zanima me ima li šanse da se to pitanje riješi jer ima puno klubova u Gradu.

Maro Kapović, predsjednik Dubrovačkog saveza športova– dopisni dio treba doraditi, to su manje korekcije. Klubovi 4. kategorije imaju 100 000 eura, koji se dodjeljuju prema potrebama tijekom cijele godine. Što se tiče DU Motiona, nemamo obveze izvješća. Svatko tko želi, može doći i vidjeti izvješće o poslovanju,a Grad ima preslik tog izvješća.

Anita Bonačić Obradović pitala je po kojim kriterijima se raspoređuju novci ili su to iznosi koje klubovi traže. Pitala je i gdje je izvješće o realizaciji 2022.?

Kapović joj je odgovorio da će to izvješće za 2022. tek doći na raspravu. Što se tiče klubova, kazao je kako se Savez ne može miješati u unutarnje poslove klubova, a sredstva se raspoređuju prema zahtjevima klubova i opravdanosti tih zahtjeva, no kako je uvijek riječ o sufinanciranju.

Pero Vićan (DDS) – ja mislim da je Savez privatiziran i mislim da njime upravljaju klubovi u Skupštini. Raspored sredstava je vrlo nepošten. Ne znam koliko klubova čini ono što radi HNK GOŠK 1919? Svake sedmice 100 djece ide na utakmice u Makarsku, Split, Sinj, a onda starije skupine idu do Vela Luke i dalje. Za sve to dobijemo 2000 eura. Vrijeme je za ozbiljno resetiranje Saveza sportova, kazao je Vićan nezadovoljan sredstvima koja dobiva GOŠK.

Franković je kazao kako Bošković i Kapović rade dobar posao, ali da postoje drugi ljudi koji su Savez zaposjeli. Složio se s Vićanom da treba promijeniti situaciju.

“Nama se u posljednjih 6. godina pojavljuju problemi u klubovima. Plivački klub Jug, primjer kriminala u sportu, promijenio se predsjednik, a sve je drugo isto. Nikad više djece na obuci, nikad manje novca na računu. Keša ko’ u priči. Rukometni klub Dubrovnik iz prve lige se izdvojio u četvrtu ligu zbog osobnih ambicija i želja on je klub odveo na najnižu razinu natjecanja. Čuo sam i ovu priču oko juda, ne mogu se miješati. Stigma oko sporta nas prati, a ruke su nam vezane. Od DSS očekujemo da postoje mehanizmi za postavljanje zdravih temelja, a za to treba maknuti stare, koji su istrunuli. I onda će biti lakše i Maru i Alenu. Dubrovački sport je taoc malog broja ljudi koji su sami sebi bitni. Nisu postigli uspjeh u gospodarstvu ni u politici, pa su sport uzeli kao taoca. Nismo uspjeli riješiti ni PK Jug. Imamo izvrsne rezultate uz nedovoljnu infrastrukturu. Trebamo stvari drugačije posložiti. Suradnja s Kapovićem i Boškovićem je izvanredna, njih stavljam na jednu, a ove druge na drugu stranu”.

Bonačić Obradović pitala je zašto Grad sponzorira klubove u kojima stvari nisu jasne.

Olga Muratti (HSU) – Nastavila bih tamo gdje je gradonačelnik stao. Grad ne financira odlaske na natjecanja. Odgovorno tvrdim da naša djeca skupo plaćaju odlaske na natjecanja, a da neki odustaju od natjecanja zbog toga. A svaki gazda kluba odlučuje koliko to košta. Zašto naša djeca to trebaju plaćati? Zato bih rekla da treba dobra metla i dobro provjetravanje svakoga.

Vićan – Ne znam da ne budem i sam sebi dosadan, ponavljam po 7. put da treba sve, a posebno mlađe kategorije valorizirati. Da ne govorim o privatnim akademijama, koje su privatni biznis na javnim površinama. To ne ide jedno s drugim. Cijenim sve sportove, ali možemo se mi upinjat do nebesa, ali nogomet na jednu, a sve drugo na ostalu bandu.

Raguž – Imat ćemo poslije povjerenstva koja biramo. Mislim da je krajnje vrijeme da Gradsko vijeće ima povjerenstvo za sport.

Potrebica – Volio bih ja da možemo rasparat ovaj papir i da možemo podijeliti pare. To ne ide zbog Zakona o sportu. Jedini način je da pročistimo klubove koji glasaju na Skupštini. Sportske organizacije imaju autonomiji. Gospođo Olga nisu svi klubovi isti, djeca u VK Neptun ne plaćaju putovanja na natjecanja. Sve ovisi od kluba do kluba. Mislim da nije ovo idealno, ali ruke su nam vezane, organizirajmo se na sljedećim sportskim izborima.

Franković – Nitko nije zadovoljan načinom kako to trenutno funkcionira. Mi smo napravili grešku i nismo vodili računa kad su izbori i tko se kandidira. Na primjeru RK Dubrovnik, gdje su mladi ljudi koji su igrali i klubu htjeli dobro morali poći igrati u Župu u novoosnovani klub, dok je RK Dubrovnik pao u 4. ligu. Roditelji su htjeli ući u skupštinu PK Juga, i svi ih ignoriraju. Neki su ljudi profitirali jer su bili na čelu i u upravi nekog kluba. Zato se oni grčevito drže i ne žele nikakve promjene. U drugim klubovima nitko ne želi biti predsjednik jer je to velika odgovornost, žrtvovanje vlastitog vremena i valstitog novca. Mi bi trebali vidjeti koliko je kome potrebno. Negdje ima za sve i za “gazdu”, a negdje “gazda” daje vlastiti novac, onda nemamo balansa. Na nama je pokušati naći način za promjenu, jer smo u ovom segmentu potpuno neuspješni. Intencija Zakona o sportu je bila da se politika makne od odlučivanja, ali Gradsko vijeće je pravo mjesto na kojem se i o sportu može odlučivati.

Đuro Capor (SJG) – komentirali ste kako postoje osobe koje desetljećima trule u sportskim klubovima, meni sad ovdje samo jedno ime pada na pamet. Mislim da se ljudi s pravomoćnim presudama treba maknuti iz sporta i iz svih sfera društva gdje utječu na trošenje novaca građana.

Franković – Gospar Capor, mislim da sam bio jasan i da ste me dobro razumjeli. Ne trebate misliti da će taj Vaš novi zagovornik donijeti nešto bolje. Ako Vam smeta gospar Vićan, on ne sjedi u Savezu športova i ne odlučuje o raspodjeli novaca. Nisam ovdje mislio na njega.

Vićan – Ne slažem se s restriktivnim tumačenjem odredba Zakona o športu. Političari nemanju pravo raspolaganja tim novcima. Ne sjedi ovdje nijedan profesionalni političar, nego profesori, inženjeri, doktori…Slažem se s gradonačelnikom da je biti predsjednik kluba staviti jaram na vrat. Sjedite vi s ovim ekspertima iz Saveza pa vidite koliko je to novaca koje daje Grad i za što je dovoljno.

Potrebica – Zakon je jasan, a mi nismo prvi koji su pokušali intervenirati. Jedan dio klubova ne funkcionira dobro. Imamo klubove u kojima djeca plaćaju visoke kortizacije i putovanja isto. Ljudi koji imaju više djece ne mogu im priuštiti tih 250 kuna za svako dijete mjesečno. Svaki naš klub je Dinamo, to Vam je primjer upravljanja u klubovima. Naš Upravni odjel bi trebao napraviti raspored koliko koji klub dobiva i što za taj novac radi. Mi bi trebali plaćati prijevoz preko Libertasa. Dajmo mi klubovima novac za programe, a prijevoz ne trebamo plaćati klubovima, na taj način smo sigurni da taj novac ide djeci i da im nitko neće naplatiti prijevoz. Grad plaća trenere u klubovima i dvoranu, a zašto onda djeca plaćaju i što? Razumijem da ima više trenera, ali za 100 kuna mjesečno, može se platiti dodatni trener.

Nikša Selmani – Ako sam dobro razumio imamo tri strane: Grad daje sredstva, Savez ih raspoređuje i treći su klubovi, koje nitko ne kontrolira, a na kraju, čini se, ispaštaju djeca. Mislim da Vi kao Savez trebate uspostaviti kontakt s roditeljima.

Bonačić Obradović replicirala je Selmaniju kazavši kako je 100-tinjak roditelja zahtijevalo da se vrati trener u judo klub i ništa se nije dogodilo. “Mislim da nam treba reset. Nitko nije zadovoljan načinom raspodjele novaca. Trebamo nešto mijenjati”.

Slavica Grkeš (DDS) – Moja oba djeteta treniraju u tom klubu i nismo naišli na nikakvo razumijevanje u tom klubu u kojem plaćamo članarinu.

Jasmin Deraković (DDS)– Ova se točka pojavljuje jednom godišnje i uvijek je ista rasprava i isto nezadovoljstvo. Pozdravljam prijedlog Potrebice, čini mi se da je to jedan korak naprijed.

Kristić – ova rasprava nadilazi raspravu u okviru jedne točke. Postoje rješenja, ali u pola sata mi ih ne možemo iznjedriti. Nemamo jasnu situaciju u dubrovačkom sportu, ali je to previše tema za jednu točku dnevnog reda.

Kapović je kazao kako postoje u klubovima razni problemi. Mi sa 78 članica DSS razgovaramo, pregovaramo, ali ne možemo birati čelne ljude i govoriti im što će oni raditi. Što se tiče članarina treba naći način da se one ograniče barem za one klubove koji koriste javni novac. Uvijek smo razgovarali i spremni smo da se troškovi prijevoza preusmjere na Libertas. Često u klubovima pojedinci sami voze djecu, bez službenog prijevoznika, što nije dobro. Ali treba znati da djeca idu na puno natjecanja i da bi tu bio riječ o velikom broju autobusa. Postoje obvezna natjecanja, ali i neobavezna natjecanja. I tu treba napraviti razliku. Za obvezna natjecanja treba osigurati sredstva da ne padaju na račun roditelja, kazao je Kapović i zahvalio na svim prijedlozima.

Vićan – Maro vozili su djecu i visi ti račun od 200 000 kuna, nisu vozili moju babu Stanu, nego djecu. Ti znaš o čemu govorim.

Muratti – Plivački klub jug članarina 80 eura. Ništa više ne trebam reći. Hvala, doviđenja!

Prijedlog odluke nije prihvaćen.

Potrebica je obavijestio vijećnike kako ova točka ne može doći na Vijeće sljedeća tri mjeseca te da će usred sezone klubovi ostati bez financiranja. Vićan je pitao je li to Potrebica poziva na prihvaćanje točke? Potrebica je kazao kako nijedni klub u natjecateljskoj sezoni tri mjeseca neće dobiti niti jedan novčić. Određena je pauza.

Franković je objasnio kako je utvrđeno da je u sportu kriza veća nego rat u Ukrajini.

“Utvrdili smo i da zaustavljanjem financiranja možemo oštetiti i ugasiti male klubove. Predsjednik je pozvao sve vijećnike žele li ponoviti glasanje i za to treba jednoglasna odluka”.

Vijećnici su dizanjem ruka jednoglasno odlučili ponoviti glasovanje o ovoj točki, koja je onda većinom glasova ipak usvojena.

Prijedlog programa javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Dubrovnika za 2023. godinu.

Anita Bonačić Obradović kazala je kako Tehnička kultura oduševljava svojim radom te da bi u budućnosti trebali razmišljati o većem iznosu. Jednoglasno je prihvaćena odluka.

Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra, za dio nekretnine oznake čest.zem. čest.zem. 1079 površine 512 m2, dio čest.zem. 1081/3 u površini 88 m2 i čest.zem. 1080 u površini od 46 m2 sve k.o. Prijevor.

Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi, za dio nekretnine katastarske oznake čest.zem. 944/3  u površini od 26 m2 upisane u zk.ul. 11 k.o. Obuljeno.

Riječ je o Vinogradarskoj ulici za potrebe legalizacije, objasnio je Potrebica, a vijećnici su 20. i 21. točku jednoglasno prihvatili.

Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi, za dio nekretnine katastarske oznake čest.zem. 1254/2  upisane u zk.ul. 197 k.o. Gruž u površini od 2 m2.

Točka je jednoglasno usvojena.

Prijedlog zaključka o sklapanju Dodatka II. Ugovora o zamjeni nekretnine s društvom Hrvatske ceste d.o.o.

Točka je jednoglasno usvojena.

Prijedlog zaključka o zaključivanju Dodatka Diobnom ugovoru sa društvom KONZUM PLUS d.o.o.

Točka je jednoglasno usvojena.

Groblje Dubac

Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na prijedlog teksta Dodatka II Ugovoru o financiranju izgradnje groblja Dubac.

Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o groblju Dubac.

Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti Općini Župa dubrovačka za kupnju zemljišta za potrebe izgradnje groblja Dubac.

Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na prijedlog teksta Ugovora o kapitalnoj pomoći za izgradnju komunalne infrastrukture unutar 2. etape izgradnje groblja Dubac.

Rasprava je objedinjena za sve četiri točke.

Nikša Selmani (SJG) – Mi već godinama govorimo kako je ovaj model jako štetan. Vidjeli smo da je Groblje Dubac provelo javnu nabavu, odabralo izvođača, a Grad sve financira, a nema nikakve mogućnosti odlučivanja. Građani su sami financirali izgradnju grobnica, a drugi dio treba osigurati Grad, a riječ je o 11 milijuna kuna. Zanima me zašto broj grobnica raste za 20 posto, a rečeno je ovdje da je 1. faza zadovoljila potrebe građana?

Gradonačelnik – u ovom trenutku su 70 milijuna kuna građani uplatili za gradnju grobnica to je dovoljno za prvu fazu. Već je sada jasno da je cijena grobnica višestruko veća nego što je to bilo planirano. Oni koji sklope ugovor do 1. lipnja imaju priliku kupiti grobnicu od 6 tisuću kuna. S obzirom na sve, možemo mi raspravljati je li bila dobra odluka da se gradi ovo groblje na Dupcu, ali ono je potreba naših građana. Manji dio grobnica bit će gotov skoro i dobiti će uporabnu dozvolu, kako bi oni koji su kupili grobnice ovdje riješili svoj problem. Moramo tako rasteretiti Boninovo. Već su 4 zajedničke grobnice koje smo izgradili u koronakrizi popunjenog kapaciteta.

Groblje je podijeljeno na četiri područja, katoličko, pravoslavno, muslimansko i ateističko groblje. Mi na svakom dijelu trebamo izgraditi sve grobnice. Grad i Župa imaju još dužnost izgraditi kapele i objekte javne namjene. Dio ćemo ove godine, dio sljedeće. Imamo novce i ugovor, ali intenzitet ne ide onako kako bi mi htjeli. Ali značajan broj grobnica bit će napravljen do kraja godine.

Složio bi se s Vama da je odabir pozicije bio čudan. Ovo je groblje u brdu, ali sad kad je već izgrađeno je impresivno, a to je koštalo i koštat će puno novaca. Posljednja parcela koju danas trebamo otkupiti, čime bi konačno cijelo zemljište bilo riješeno. Više od 1 600 sugrađana, većinom Dubrovčana, je kupilo grobnicu na Dupcu, a od 1. lipnja cijene grobnica će rasti za 20 posto.

Bonačić Obradović – Gospar Lonza je komentirao kao da se cijene nisu dizale čak 14 godina dosad, a sad se podižu za 20 posto. Je li to neka licitacija? Kao da tjerate ljude da to kupe?

Krešimir Marković – Koliko je dosad uloženo u Groblje i kad će onaj prvi tamo biti položen?

Gradonačelnik – ogromni su to iznosi, preko 100 milijuna kuna. Sve je transparentno to ćemo Vam dostaviti, a za par mjeseci bit će mogućnost organizacije ukopa na toj lokaciji.

Selmani – važno je što građani kupuju. Građani ne kupuju grob, nego zakupljuju grobno mjesto na određeno vrijeme. Sad ljudi, samo oni koji imaju novaca za grob, imaju pravo prvenstva, a Grad je novcima svih nas financirao veći dio izgradnje ovog groblja.

Deraković – mene buni ovo minimalno 20 posto, je li to može biti više?

Franković – ne dogovorili smo točno 20 posto.

Sve četiri točke prihvaćene su većinom glasova.

Od 30. do 37. točke dnevnog objedinjena je javna rasprava. Nitko se nije javio za raspravu te se glasovalo točku, po točku bez rasprave. Većinom glasova točke o imenovanju povjerenstava su prihvaćene.

Povjerenstvo za ocjenjivanje programa, projekata i manifestacija iz područja skrbi o  stradalnicima i sudionicima Domovinskog rata i njihovim obiteljima za 2023. godinu

Ružica Marković, Eleonora Borozan, Vicko Mihaljević, Mijo Jerković, Mišo Đuraš.

Povjerenstvo za ocjenjivanje programa, projekata i manifestacija iz područja skrbi o udrugama proizašlih iz II. svjetskog rata i poratnog razdoblja za 2023. godinu

Marijo Bekić, Olga Muratti, Katarina Doršner, Mirjana Pavlaković, Pavo Perić.

Povjerenstvo za ocjenjivanje programa, projekata i manifestacija iz područja socijalne i zdravstvene skrbi  za 2023. godinu

Ankica Džono – Boban, Katarina Svetac, Katija Damjanović

Povjerenstvo za ocjenjivanje projekata/programa i manifestacija u području javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Dubrovnika za 2023. godinu

Ivan Maslać, Dinko Mandić, Dubravka Tulio, Nives Radović, Stjepan Ćavar

Povjerenstvo za ocjenjivanje projekata/programa i manifestacija iz područja skrbi o djeci, mladima i obitelji za 2023. godinu

Vedrana Elez, Roberta Soko, Slavica Raguž

Povjerenstvo za ocjenjivanje športskih i športsko-plesnih priredbi od značaja za Grad Dubrovnik u 2023. godini

Miho Katičić, Silva Violić, Anita Simović

Povjerenstvo za ocjenjivanje programa, projekata ili manifestacija za provedbu Javnog poziva za dodjelu jednokratnih financijskih potpora udrugama za  2023. godinu

Nikola Đurić (predsjednik), Frnajo Barišić, Silva Jejina, Božo Suštić, Renata Gustin

Povjerenstvo za provjeru ispunjavanja propisanih uvjeta Javnog poziva za dodjelu jednokratnih financijskih potpora udrugama za  2023. godinu

Tereza Rubin, Ivana Burin, Mihaela Alamat, Doris Štrbnić, Ivana Krešić.

Točke od 39. do 47. su objedinjene, a riječ je o izmjenama statuta kulturnih ustanova.

Julijana Antić Brautović, pročelnica UO za kulturu objasnila je kako je riječ o novima statutima Dubrovačkih muzeja i Simfonijskog orkestra, a drugo su izmjene statuta, a zbog novog zakona kojim je izmijenjen način biranja Upravnih vijeća i ravnatelja, koje odsada bira gradonačelnik, a ne Gradsko vijeće, a članovi Upravnog vijeća moraju imati visoku stručnu spremu.

Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na tekst Statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik usvojen je jednoglasno.

Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na tekst Statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta Dubrovačkih knjižnica.

Katarina Doršner (HDZ) – Riječ je o ustanovi u kulturi koja sadrži dvije potpuno različite knjižnice, različite po vrsti po namjeni, po knjižničnom fondu, ali i po korisnicima. Radi se o Narodnoj i Znanstvenoj knjižnici, koja pripada u jednu od najvažnijih materijalnih kulturnih baština Grada. Što ta iznimka nama znači? Naša knjižnica ima problema u financiranju i prostoru i u rješavanje tih problema treba se uključiti Grad kao osnivač, Država kroz ministarstva, ali i Sveučilište u Dubrovniku. Kad se osnivalo Sveučilište, govorilo se o ideji pripajanja obveznog primjerka Sveučilištu, koje svako sveučilište treba imati. To nije realizirano nikad. Znanstvena knjižnica se za jednog knjižničara i jednog stručnog suradnika financira iz Ministarstva znanosti, te dijelom na teret Ministarstva kulture, a sve drugo pada na leđa Grada, a Sveučilište ne sudjeluje u financiranju uopće. Grad je osigurao novi prostor u TUP-u za obvezni primjerak. Ministarstvo kulture daje novac za kupovinu kompaktusa, ormare za knjige. na gornjem katu u TUP-u se planira preseljenje Narodne knjižnice Gruž s najvećim fundusom. Ova izmjena je usklađivanje sa Zakonom, a slijede nam i nove promjene jer će knjižnica na ovaj način teško opstati.

Petra Marčinko (SJG) uočila je kako se u pojedinim statutima (Knjižnice, Linđo, Muzeji) pojavljuje izraz “može” i “imenuje se” (član Upravnog vijeća). U Zakonu stoji “imenuje se”. Pitala je je li to zato što će se neki odnosi definirati posebnim zakonima?

Odgovorila joj je Lucija Bjelokosić, ravnateljica knjižnica, koja je kazala kako se radi o usklađivanju sa Lex specialis u kojemu točno tako stoji. “Svi čekamo rješenje ovog dvojnog problema Narodne i Znanstvene knjižnice pa nismo htjeli ulaziti u korjenite promjene Statuta, već ispoštivati zakonske izmjene i uskladit se sa Zakonom.

Selmani – Ako sam dobro razumio, ravnateljice, Vas još uvijek bira predstavničko tijelo?

Odgovoreno mu je kako je u pravu.

Vićan – Gradsko vijeće je ovim zakonom poniženo i to od ministrice iz našega grada. Nelogično je da ravnatelja bilo koje ustanove bira izvršna vlast, a ne predstavničko tijelo. To je nelogično i neprirodno. To je za mene zabrinjavajuće, bez obzira tko je taj gradonačelnik.

Deraković je primijetio kako ravnatelj može bez Upravnog vijeća donositi odluke do 66 tisuća 360 eura, pa je pitao je li taj iznos samo prebačen iz kuna u eure ili se to mijenjalo?

Potrebica je odgovorio kako je riječ o iznosu koji je propisan Zakonom o javnoj nabavi.

Muratti – iako politika vodi glavnu riječ, ali ovako da samo jedna osoba odlučuje o ravnateljima, to je ponižavajuće, jedno je vrijeme bilo tako i u prosvjeti, pa se Zakon promijenio, a nadam se da će se i ovaj uskoro mijenjati.

Točka je jednoglasno usvojena.

Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na tekst Statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta Doma Marina Držića i Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na tekst Statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta Dubrovačkih ljetnih igara te Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na tekst Statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta FA Linđo, Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na tekst Statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta Umjetničke galerije Dubrovnik, Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na tekst Statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta Kinematografa Dubrovnik, Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na tekst Statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, jednoglasno su usvojene bez rasprave.

Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na tekst Statuta Dubrovačkih muzeja.

Slavica Grkeš – Htjela bih da se u statutu izmjeni dio o zadatcima ravnatelja. Tražim da se izmjeni ovaj dio određivanju odsustva radnika, da se tu stavi “opravdanim odsustvima” i da se u ovom dijelu zadataka ravnatelja o održavanju odnosa, doda dio “međuljudskih odnosa”, kazala je Grkeš, a nije joj dopušteno da na ovoj točki raspravlja o anonimnom pismu navodnih zaposlenika Muzeja. Dodala je kako muzeji nisu privatni nego i od radnika.

Franković – Niste u pravu. Muzeji nisu od radnika. Radnici i zaposlenici imaju svoje obveze i svoja prava. Muzeji su od Grada. Na Vijeću će biti točka o izvješću ravnatelja Muzeja pa će se tu raspravljati.

Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na tekst Statuta Dubrovačkog simfonijskog orkestra jednoglasno je, bez rasprave, usvojen, čime je završila 19. sjednica Gradskog vijeća.

Lea Pavlović/Katarina Fiorović

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA