Za danas je zakazana 4. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika za koju se očekuje da će biti itekako zanimljiva. Naime, među predloženim točkama dnevnog reda, njih 19, nalaze se i izmjena i dopuna Odluke o donošenju Urbanističkog plana plana uređenje “Radeljević – Libertas” i prijedlog Urbanističkog plana uređenja 2.2. “Sv. Jakov”. Među ostalim točka dnevnog reda su godišnja izvješća o poslovanja društava u vlasništvu Grada Dubrovnika.
Iako je početak najavljen za 9 sati, sjednica je započela s nekoliko minuta zakašnjenja.
Predsjednik Potrebica osvrnuo se na objavu Bonačić Obradović na društvenim mrežama o odbijanju njenog sudjelovanja na sjednici putem Zooma.
“Držim to jako nekorektnim. U slučaju nastupanja posebnih okolnosti koje se nije moglo predvidjeti, ta je mogućnost predviđena u iznimnoj situaciji. U vrijeme COVID-a to je bilo opravdano. Ministarstvo uprave je poslalo uputu službama gradskih vijeća i županijski skupština u kojoj je reklo da je vrijeme takve ugroze prošlo. Ne bitno je je li član HDZ ili SDP-a u Bruxellesu ne može sudjelovati u radu Gradskog vijeća putem Zooma. Ja kao predsjednik Gradskog vijeća poštujem Zakon o lokalnoj samoupravi. I kolega Vićan mi se javio i ispričao mi se zbog nedolaska, kazao je da će umjesto njega u u sljedećem mandatu, nakon lokalnih izbora,u Gradsko vijeće ući Andro Vlahušić”, kazao je Potrebica.
Predloženo je da se u današnji dnevni red uvrste točke o zaustavljanju turističkih autobusa i osobnih automobila kategorije M1 u Zoni posebnog prometnog režima, odluke o parkiranju, prodaji dionica UTD Ragusa.
Usvojen je i dnevni red u cijelini.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju trgovačkog društva Boninovo d.o.o. za 2024. godinu
Godišnje izvješće o poslovanju predstavio je direktor Marijan Dadić.
“U prošloj godini smo poslovali pozitivno, izvršili smo 771 pogrebnih usluga za pokojnike, izgradili smo četiri nove privremene grobnice za naše sugrađane koji nemaju grobno mjesto”, kazao je Dadić.
Vijećnica Viktorija Knežević kazala da je uočila nekoliko elemenata u izvješću koje je smatrala da je potrebno istaknuti.
“Neka društva su uspjela povući EU sredstva za ono što je Boninovo reklo da ima treba. Koliko mi je poznato imate i problema s kosturnicom, to se može financirati putem europskih kredita. Postoji cijeli niz instrumenata. Imate neke formalne nepravilnosti u izvješću. Nadzorni odbor nije dao suglasnost za izvješće. Izvješće vam sadržajno ima i jednu metodološku pogrešku. Boninovo posluje stabilno, ali previše pasivno”, zaključila je Knežević
Dadić je kazao kako je krovište kapalice sv. Križa djelomično obnovljeno iz vlastitih sredstava.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju trgovačkog društva Čistoća d.o.o. za 2024. godinu
Predsjednica uprave Mihaela Mikulandra kazala je da je poslovanje nastavljeno u pozitivnom trendu, a da je najveća zarada ostvarena od novih korisnika.
“Ostvarena dobit poslužit će za namirenje gubitaka iz proteklih godina. Kupili smo dva mala komunalna vozila, a prijavili smo se na dva poziva Fonda za zaštitu okoliša. Prijavili smo se na međugraničnu suradnju Hrvatske, BiH i Crne Gore i tu smo se prijavili za dva vozila”, kazala je Mikulandra.
Knežević je rekla da ne može podržati izvješće Čistoće jer ono nije formalno kompletno.
“To se donosi na Grabovicu. Svaki račun koji Čistoća izdaje građanima je nezakonit. Poduzetnici koji stvaraju tone otpada također ne plaćaju po količini. Cijenu i trošak plaćaju građani. Vaše brojke su katastrofalne po razvrstavanju otpada. Nisu građani Dubrovnika šporkiji i ljeniji, nego je do sustava koji vi niste dobro organizirali. 1324 čovjeka su uložila prigovor. Možete misliti koliko je onih koji su stvarno nezadovoljni uslugama Čistoće, ako je ovoliko onih koji su formalno uložili prigovor? Kad se sve zbroji Čistoća je najneorganiziranija gradska firma. UPU Osojnik godinama predviđa reciklažni centar, ali vi ga nikad niste pokušali kandidirati na EU sredstva. Imamo plan, imamo lokaciju, imamo fond koji to financira, ali nema volje, pa plaćamo kazne od 200 tisuća eura jer netko nije odradio svoj posao”, kazala je Knežević.
” U 2023. podijelili smo vlastite spremnike svim gospodarskim subjektima unutar povijesne jezgre i oni nam plaćaju po odvozu. Što se tiče namjenske naknade, ona iznosi preko 2 milijuna eura. Što se tiče prigovora 1. 10. 2023. uveli smo cjenik po narudžbi, imali smo jako puno prigovora zašto to netko sad mora platiti”, odgovorila je Mikulandra.
Potrebica je čestitao direktorici Mikulandri na dobro obavljenom poslu.
“Prihodi su narasli, a to je rezultat onog što direktorica govori jer poslovni subjekti sad plaćaju po količinama. Naš grad može biti sve samo ne šporak. S izjavom da su računi Čistoće nezakoniti, indirektno pozivate građane da račune ne plaćaju, suzdržite se od paušalnih izjava”, kazao je Potrebica.
“CGO koji se još nije izgradio, prvenstveno zbog oporbe koja opsturira izgradnju centra više od 10 godina, sad će se konačno izgraditi”, kazao je Maslać.
“Vi ste uveli sustav naplate po volumenu za poduzetnike, a to nije jednako kao odvoz prema količini koji se mora uvesti. Ne bih se složila s tvrdnjom da Čistoća dobro obavlja svoj posao. Vijećnici koriste vijećnička pitanja da bi postavili pitanje vezano za Čistoću, a ako gradonačelnik mora izdavati naloge, to ne znači da Čistoća dobro radi svoj posao”, kazala je Knežević.
Gradonačelnik Franković kazao je da Čistoća vodi računa o prikupljanju otpada i za Konavle, Župu dubrovačku i Primorje.
“Povijesnom jezgrom godišnje prođe 4.7 milijuna eura, zamislite kolika je to količina papirića, otpada, svega. Vijećnica Knežević istaknula je prigovore pojedinca za pojedine zone, no pogledamo li ikad sebe? Koliko često susrećemo naše sugrađane kako u 8 sati ujutro pri odlasku na posao odlažu smeće u kontejnere? U Čistoći imamo sjajne, odlične ljude. Mi smo imali cijeli niz ministara koji su opstruirali centar za gospodarenje otpadom, koji su smatrali da to tako ne treba, a nisu govorili kako treba. Sjećate li se kako su izgledala naša odlagališta otpada, bila su zatrpana građevinskim otpadom. Došli smo u zadnju fazu saniranja Grabovice, ona danas ne stvara ugrozu za stanovnike, a cijena odvoza za građane se nije povećala, a to će uslijediti kroz otpadomjere. Mi nismo napravili ključni iskorak u razvrstavanju otpada, i toga smo svjesni, ali sustav nam nije bio uređen. Mi više pažnje prosvjećujemo dnevnom održavanju javnih površina, a postoje zone, ali tko na Gorici i u Mokošici baci smeće, nisu to bili stranci. Čistoća rješava probleme tamo gdje mi nismo dovoljno kao društvo sazreli. Brine me da nitko ne zna kad će CGO. Nakon što Grabovicu zatvorimo a to je možda još godina dana, susrest ćemo se sa ogromnim problemom. Pravo razvrstavanje otpada kreće kad se naplaćuje po predanoj količini. Predaj ti u miješani otpad, ali onda će ti račun biti skuplji”, kazao je Franković.
Raguž je kazao kako Čistoća skrbi za 300 odlagališta i 700 kanti za otpad.
“Pođite u Pariz, London, Barcelonu pad pogledajte kako ti gradovi izgledaju. Govoriti išti protiv djelatnika Čistoće bio bi im šamar. Čestitam direktorici i na miru u kući, znamo kakvih je situacija u Čistoći bila i na podzemnim kontejnerima. Imam kritiku na konzervatore, koji nisu dopustili podzemne spremnike u povijesnoj jezgri. Kakvi tamo likovi rade?”, kazao je Raguž.
“Prihodi i troškovi su se stabilizirali i firma posluje stabilno. Građani plaćaju minimalnu cijenu, a dobivaju maksimalnu uslugu”, kazao je Maslać.
Knežević je kazala kako nije kritizirala vrijedne radnika Čistoće, već da je kritizirala rad uprave Čistoće.
“Trudim se iznositi konstruktivne kritike. Što se tiče CGO-a čak i da je izgrađen u njega ne bi mogli preusmjeriti više od 50 posto našeg smeća”, kazala je.
Vijećnik Marin Krstulović pohvalio je zaposlenike Čistoće koji po njemu rade lavovski posao.
“Imamo 82 posto mješovitog komunalnog otpada, plastike imamo 0.2 posto. Bio-razgradivog otpada ima oko 5 posto. Pohvale na prihodima, troškovi su se smanjili. Naš sustav još nije uspostavljen, kaskamo. Volio bih da za dvije godine imamo sustav koji funkcionira. Kad u Google AI upišete razlike što se tiče recikliranja, ispada da je Dubrovnik ispod, a Zagreb iznad prosjeka. Za kolege iz HDZ-a, nije valjda da idete u Zagreb gledati smeće?”, kazao je.
Gradonačelnik je kazao kako mu nije potrebna umjetna inteligencija kako bi vidio kako su Britanski trg u Zagrebu i sporedne ulice zatrpane smećem.
“O Jakuševcu ne treba ni govoriti. Lakše se baviti zabranjivanjem određenih anomalija u društvu nego komunalnim poslovima. Naš posao je da se prioritetno bavimo komunalnim poslovima. U Zagrebu se sigurno odvaja više otpada nego u Dubrovniku, to nije sporno. Iz tog razloga je smijenjen i prethodni direktor Čistoće. Mi ne bježimo od odgovornosti. Mi smo čisti kao apoteka. A u interesu nam je svima da naš glavni grada bude čist. Možemo i trebamo biti bolji”, poručio je.
Potrebica je je kazao da umjetnu inteligenciju treba provjeriti.
“Provjerimo sam i ja što kaže umjetna inteligencija i ona je rekla da ne može naći podatke, a onda je to podložno manipulaciji. Mnoge delegacije koje sam vodio po gradu istaknule su dvije stvari: čistoću i sigurnost”, kazao je Potrebica.
Maslać je istaknuo važnost edukacije građana na primjeru plastike koja se ne može uvijek reciklirati. Kao primjer je naveo plastičnu ambalažu tj. podložak u koji je zapakirana kokoš koja se kupuje u trgovinama koja se ne može reciklirati te bi se trebala odlagati u miješani otpad.
“Uprava bi trebala dodatno poraditi na edukaciji građana.”
Vijećnica Petra Marčinko kazala je da su subjektivni dojmovi o čistom i šporkom manje relevantni od podataka.
“200 tisuće eura će Grad Dubrovnik trebati plaćati zbog niskog postotka odvajanja otpada. Pođimo pogledati Grabovicu kako bi zdravim očima skužili da je bitno što radimo s otpadom. Postoje dijelovi grada koji su značajno zagrađeni otpadom. Grad Dubrovnik odvaja 11 posto otpada, a Zagreb 42 posto. To je jedino bitno”, kazala je.
Gradonačelnik Franković kazao je kako se odlagalište Jakuševac nalazi u urbanoj zoni, blizu stambenih zgrada i da utječe na kvalitetu života stanovnika Zagreba, što nije slučaj s Grabovicom.
“Grabovica će u budućnosti biti filmski studio. Mi znamo što radimo s Grabovicom danas, kao i što će biti s Grabovicom sutra. Podaci su skup različitih brojki koje se mogu tumačiti na razne načine, ali činjenice su činjenice”, kazao je Franković.
Krstulović je rekao da se svi slažu s činjenicom da je Dubrovnik čist grad, no da se treba potruditi oko reciklaže.
“Nadam se da ćemo mi iduće godine stići Zagreb”, kazao je.
“Grabovica je daleko od očiju, pa je daleko od srca i njuha. Na zatvaranje se čeka 9 godina. Čime da mi mjerimo kvalitetu zraka, a da postaje realne mjerne stanice? To je jedno od dodatnih problema zaštite okoliša. Mi nemamo čime mjeriti kvalitetu zraka”, poručila je Marčinko.
“Ako metodološki uzmete količinu prikupljenog otpada 11 posto dolazi od građana, a tu nisu uzeti podaci za pravne osobe, onda je reciklaža ukupne količine otpada 40 posto. Nisu podaci tako katastrofalni, ali time nismo zadovoljni. Konfiguracija grada je takva da nemamo privilegiju da u vrtovima zgrada i ulazima formiramo punktove za reciklažu, mi to radimo na ulici”, kazao je Potrebica.
Deraković je kazao da je potrebno malo agilnosti, no da je potrebno krenuti u sustav razdvajanja otpada.
“Ovakve poput mene, trebala stimulirati mrkvom i batinom. Ako smo i dalje bahati treba izreći jednu, drugu i treću kaznu”, predložio je Potrebica.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju trgovačkog društva Domouprava d.o.o. za 2024. godinu
Vijećnica Knežević kazala je da izvješće, a radi se o izvješću za 2024., ne govori ništa o pripremama za stupanje na snagu zakona koji je stupio 1. siječnja.
“Tim zakonom Domouprava je dobila i značajne obaveze. U kojoj su fazi pripreme za uspostavljanje registara suvlasnika? Jeste li postavili kućne redove u zgrade i kako ste ih oblikovali? Jeste li uspostavili dežurstva? Kada ćete predstavnicima suvlasnika dostaviti prijedloge planova održavanja? S obzirom na sve ove silne obaveze kakve planove imate vezano uz zapošljavanja, jer ovo ne možete sve izvršiti s malim brojem zaposlenika koje imate” neka su od pitanja koje je postavila Knežević.
Direktorica Sentić kazala da se kontinuirano radi na registru zajednice suvlasnika i da se građane nastoji osvijestiti da zgrade moraju imati predstavnike stanara. Istaknula je i da predstavnik stanara ne mora više biti samo vlasnik stana u zgradi, već i netko od članova obitelji vlasnika.
“Kućni redovi su svi skoro pa podijeljeni, no jedno je što je propisao zakon, a druga je situacija na terenu. Radi se svakodnevno, dobro smo se organizirali. Tražili smo i sastanak s katastrom. Što se tiče usklađenje pričuve, ona je bila minimalna, a ovaj zakon je propisao minimalnu cijenu pričuve i to nije bio veliki šok stanarima jer se i prethodno taj iznos usklađivao. Sve je manje dužnika. Nakon energetskih obnova, a završeno je 5 obnova, i sad su ljudi jako zainteresirani za obnove zgrada”, kazala je, a potom se osvrnula da OIB-e koje zgrade moraju imati.
“Sve zgrade koje su pod upravom Domouprave ne moraju činiti ništa kako bi dobile OIB, mi to radimo za njih”, kazala je Sentić te dodala da se popisuju svi nedostatci zgrada i da se radi na planu održavanja za sve zgrade
Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju trgovačkog društva Dubrovačka baština d.o.o. za 2024. godinu
“Dubrovačka baština ulaže sredstva u skladu s planom i programom. Imamo novi klimatizacijski sustav u prvih pet lađa, kapilarno smo riješili vlagu. U planu je kupiti još jednu rampu za invalide. Vidi se i trend smanjena sudjelovanja Grada Dubrovnika u financiranju društva”, kazala je Katarina Milat Kralj.
Raguž je kazao kako je Katarina Milat Kralj primjer osobe kakva se traži u kulturi te nabrojao neka od događanja, radionica, festivala i koncerata koji su se odvijali u Lazaretima.
“Zamislite da se Kati daju Kinematografi. Kate svaka čast, samo tako dalje”, poručio je Raguž, a njegovim čestitkama pridružila se i Knežević.
“Vi ste jedino društvo kojem nitko nije dužan niti jedan cent. U svijetu su danas veliki hit noćne tržnice, gdje se spajaju lokalni proizvođači i gastronomija, plato Lazareta bi mogao biti dobar prostor za to. Imate li planova za apliciranje na europske programe?”, pitala je Knežević.
Milat Kralj pojasnila je da prvo naplate usluge pa je onda izvrše.
“Baština nije isključivo trgovačko društvo, djelatno je šira i mora zadovoljiti javnu potrebu. Ne smijemo sve prostore i ustanove usmjeriti isključivo trčanju k profitu. Svi programi koje provodite pokazuju da ste vi prava osoba na pravom mjestu”, kazao je Potrebica.
Krstulović je uputio i kritike Dubrovačkoj baštini. Kazao je kako je bivši direktor 2021. kazao kako će se tijekom godinu, dvije Dubrovačka baština prestati financirati iz gradskog proračuna.
“Makli smo ljetnikovac, ali i dalje Grad donira oko 200 tisuća eura društvu. Nemojte biti jedino dioničko društvo koje afitava prostore, a i dalje se financira iz Grada. Trebali bi novac zarađen od afitavanja vraćati zajednici. Još više ćete zaraditi ali strah me da komercijalni dio u potpunosti ne prevlada”, kazao je.
“Nije 200, nego 159 tisuća eura, dogodine će biti još manje, a godinu nakon, to vam sad ja govorim neće biti ništa. Deša, Lazareti, plaćaju simobličan iznos. Mi održavamo puno toga bez nakande, a moramo skrbiti i o obnovi tog prostora”, kazala je Milat Kralj.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju trgovačkog društva Dubrovačka razvojna agencija DURA d.o.o. za 2024. godinu
Viktorija Knežević kazala je kako u izvješću nema iti jedne tablice iz koje bi se mogao vidjeti učinak DURA-e u pomoći pri povlačenju EU sredstava.
“Varaždin u svom proračunu imam 42 posto sredstva iz EU fondova i državnih sredstava, a mi 28 posto. Kad bi se to preračunalo za Dubrovnik to bi bilo nekih 20 milijuna eura. Kad usporedimo Dubrovnik i druge gradove mi propuštamo 3 do 6 milijune eura za financiranje kulture. To je moja velika kritika za radu DURA-e i Upravnog odjela za EU fondove. Upravni odjel za EU fondove godišnje ukupno troši oko 1.8 milijuna eura, DURA još 500 tisuća eura, a godišnje privlače 1,5 milijuna eura. Vrijeme je da se pokrenemo”, kazala je Knežević.
Direktorica Polić Barović kazala je da je DURA u 2024. uspješno završila 8 i pokrenula novih 11 projekata, a da će se sredstva vidjeti tek 2025. godine. Istaknula je da su prijavili na EU sredstva i neke kulturne programe, no da oni nisu prošli.
“Radimo mnogo mekanih projekata, čiji se učinci itekako vide”, kazala je.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju trgovačkog društva Groblje Dubac d.o.o. za 2024. godinu
Đuro Lonza, direktor groblja Dubac kazao je kako više od 1500 obitelji čeka završetak ovog projekta.
“Druga etapa je trebala biti lani završena, no zbog problema s kojim se suočio i građevinski sektor oni još nisu završeni. Pokrenuli samo lani javnu nabavu za gradnju javnih objekata, oni su u tijeku i trebali bi biti završeni 2026. Imamo 110 novi zahtjeva za grobna mjesta, dobili smo građevinsku dozvolu za dva nova polja. Započeli smo lani i projekt za 4 nova polja. Danas imamo preko 60 ukopanih osoba na groblju Dubac”, kazao je Lonza.
Deraković je kazao kako DDS neće podržati ovo izvješće.
“Groblje Dubac d.o.o. ne može prema zakonu biti investitor gradnje grobnih mjesta, kao i javne infrastrukture. Nabava stručnog nadzora nije transparenta. Mi imamo situaciju, da se sada izvođaču ne dozvoljava da završni ovu fazu radova za 4 milijuna eura već se ide na novu nabavu u iznosu od 10 milijuna eura. Tko će to sve platiti?’
“Dok god budem na ovom mjestu postupat ću pažnjom dobrog gospodara, kako stoji u društvenom ugovoru. Pozdravljam gospodara Pera koji vam je to tako lijepo napisao. Nismo raskinuli ugovor jer bi to značilo ulaženje u sudski proces. 1. 6. nismo produžili ugovor jer to zakon ne dopušta, tako smo sebi otvorili mogućnost za pokretanje novog postupa javne nabave i da nađemo novog izvođača. U taj iznos ulazi i nova građevinska dozvola o kojoj sam govorio”, pojasnio je Lonza te dodao je u postupku donošenje konačnih rješenja za 800 obitelji, a da će se podesti naknadno popločati. Istaknuo je da društvo nema PR službu.
“Imao sam veliki broj upita, pa vas molim da građanima objasnite kako izgledaju ukopi. Ovo jako drugo traje, a svi se nadamo da će se to uskoro završiti”, kazao je Krstulović.
“Ako se dogodi smrtni slučaj Boninovo vrši ukope. Prvo se treba javiti njima, a mi vodimo evidenciju”, odgovorio je Lonza.
Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika
Potrebica je kazao da će se o ovoj i idućim točkama: Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika, Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Radeljević-Libertas“ voditi objedinjena rasprava.
Pročelnik Benić je kazao kako je riječ o jednom od kompleksnijih projekata koje je ovaj upravni odjel vodio te da su izrađene posebne konzervatorske podloge, a da je provedena javna rasprava tijekom koje je stiglo stotinjak primjedbi, i da je ishođena suglasnost resornog ministarstva.
Ivan Kapović ispred izrađivača plana predstavio je plan.
Kazao je da se na ovom prostoru i sad može graditi, da se ovim planom samo namjene prostora detaljno razrađuje, a istaknuo je pitanje prometa.
Kazao je i kako su manji koeficijenti iskoristivosti.
“Ljudi promet smatraju jednim od glavni negativnih utjecaja, a promet ima puno veći i širi utjecaj nego recimo pitanje vizure. Ako na jednom mjestu napravite problem, on će se preliti na širem područje”, kazao je.
“Istaknuli smo pet točka vezanih za promet. Strelica broj 2 je spoj Vukovarske i Hebrangove kroz spiralu kroz garažu jer je velika visinska razlika. Pod broj 4 imate izlaz na Vukovarsku koja ima 3 trake, u kojoj su samo 2 trake protočne. 5 je postojeći izlaz uz Tommy, što je problematična točka. To smo probali riješiti novim prometnim rješenjima. Grad je od Fakulteta prometnih znanosti zatražio komparativnu analizu prometnih rješenja, po kojoj je potrebno izmjestiti autobusno stajalište. Vukovarska mora biti protočnija.”
“UPU smo iskoristili za širenje Vukovarske”, kazao je Kapović.
“Tu je rotor, a mi ne možemo znati što će biti s ulicom kroz đardine. Nema velikih iznenađenja po pitanju namjene, nemamo više spoj na Hebrangovu kroz privatnu garažu jer to nismo smatrali prikladnim rješenje”, pojasnio je.
Naglasio da je Ulica Silvija Strahimira Kranjčevića ucrtana u GUP kao pješačka zona.
“Različiti dijelovi zone imaju razne koeficijente izgrađenosti, manje kvadrata bi trebalo nastati s obzirom na to da je i proširena Vukovarska ulica i time je smanjena izgradnja. Koeficijent je ja mislim bio 0.75, a sad je 0.7” kazao je Kapović.
Krstulović je uvodno kazao da mu je muka od ove točke, da je 2011. usvojen UPU Radeljević koji se sad mijenja.
“2014. smo pali na 200 parkirnih mjesta, a onda je i Remiza pala u jednom danu, a sad se mi pravimo da je sve uredno i spremno za gradnju, a ja se s tim stavom ne slažem. Razgovarao sam s više arhitekata koji smatraju da se ovim gubi javna svrha. Gradski kotar Gruž je rekao da nema zamjerki na ovoj plan, ali da traže spoj Vukovarske s Hebrangovom, a to se nije dogodilo. Prihvaćene su neke primjedbe Društva arhitekata i to je to. Investitor ima potpuno pravo da pokuša maksimizirati svoju dobit. Zakom je obveza urbanističko- arhitektonskog natječaja ukinuta, ali zakon to dopušta za cjeline od osobito značaja, a to je složit ćemo se Remiza. Cesta do Remize je izgrađena u vrijeme Napoleona. To je jedino mjesto gdje se danas može uređivati promet. Alamat je lani imao par prijedloga, ali mi s ovim radimo sami protiv sebe. Izgradnjom ovog centra ugasit ćemo robne kuće Minčetu i Srđ. Ako ćemo kazati da radimo apartmane ok. Prije smo imali i društveno-kulturne sadržaje, ovdje ih nema. U istom prostru je trebala biti gradska tržnica. Smeta mi nedostatak javne, stručne rasprave. Opet zaboravljamo javno, na prvo mjesto stavljamo privatno”, kazao je.
Gradonačelnik Franković osvrnuo se Krstulovićevo izlaganje pogotovo na dio u kojem kaže da se ovim planom zaboravlja na javno.
“Ovaj prostor je od iznimnog značenja za grad. Mi danas imamo važeći prostorni plan i izdanu građevinsku dozvolu koja dozvoljava gradnju velikog objekta. Imali smo privatnu inicijativu, dubrovačkog poduzetnika koji je kupio prostor Remize i Radeljevića i podnio je zahtjev za izmjenu UPU-a. Provedene su studije i analize i mi danas imamo vizualno rješenje kako bi ovaj prostor izgledao da plan ne promijenimo. Kada govorimo o javnom i privatnom, javno je iznad svega tome ovaj plan i svjedoči. U ovom UPU-u ključno je prometno rješenje. Po prometnom rješenju koje je sada na snazi oko ljetnikovca je građevinska zona, a sada se predlaže da se cesta uvlači i da se doda nova traka nakon Tommyja, koja je desni skretač i povećava se protočnost prema Gružu. Ovaj projekt je iznimno važan za budućnost Gruža. U budućnosti ovdje će svi koji budu dolazili u Gruž parkirati i tu će biti ulaz u tunel. Kako bi se došlo do konačnog rješenje napravljena je prometna studija i rješenje do kojeg su stručnjaci došli ne odgovara u potpunosti investitoru. Cesta će biti javna, a gradnja će se morati odmaknuti 5 metara od ceste. Tehnički nije moguće povezati Vukovarsku i Hebrangovu ulicu jer postoji zgrada koja ima građevinsku i uporabnu dozvolu. Arhitekt Alamat mi je poslao svoje rješenje, ali ono je u koliziji s konzervatorskom podlogom Ministarstva kulture prema kojoj je rađen ovaj plan. Konzervatorski odjel u Dubrovniku je tražio smjernice i kazao da se mora napraviti posebna konzervatorska podloga za ovo područje koje je tri puta slana na doradu. Vijećnik Krstulović je kazao da se gubi javna svrha i kazao da bi bilo dobro da se ovdje radi tržnica. Što će nam još jedna tržnica unutar 500 metara. Mislim da našem gradu treba trgovački centar, nova parking mjesta, poslovni prostori. Je li ovo privatna inicijativa? Jest. Pokušava se prodati priča o pogodovanju, a ona me veseli. Sadašnji koeficijenti izgrađenosti iznosi 0.75, a sad 0.7. Kis iznosi sad 2,5, to je duplo manje. Maksimalna površina građevinske čestice sad iznosi 16 tisuća i 6 tisuća metara kvadratnih, a ovako će iznositi 5 tisuća kvadrata”, kazao je gradonačelnik pa se osvrnuo na jučerašnje priopćenje stranke Srđ je Grad u kojem navode da će se na ovom području moći izgraditi zgrade visine 7 katova.
“Maksimalna visina je 22 metra, ali što to znači? Ovo je pitanje KIS-a, ako gradite uski objekt možda možete postići tu visinu, ali ako radite širi objekt onda vas to ograničava po pitanju visine. Visina zgrade budućeg trgovačkog centra će biti koliko je visok i Tommy. O kojoj mi maksimalizaciji prostora pričamo? Žao mi je, što objekt ne može biti veći, a ne može jer je to struka rekla. Naš grad zaslužuje trgovački centar u kojem će biti Zara, Massimo Dutti i ostale robne marke. Ovdje se mora uvesti mjera i sklad u sami prostor. Koeficijent izgrađenosti po postojećem GUP-u je 0,7, a koeficijent iskoristivosti 0.2. Rješavamo i krucijalni prometni problem u Vukovarskoj. Hoće li se ikad realizirati prostor prema povijesni vrtovima i cestama, mi već sad znamo da neće, ali izrađivač ne može ignorirati postojeće stanje u planu. Želje investitora su puno drugačije nego predloženo rješenje. Tražili su da maksimalna visina bude 24 metra i da nema ograničenje za podzemnu gradnju, i da se može graditi kaskadna gradnja. Niti jednom zarezu nismo udovoljili jer je tako struka rekla. Pametniji od ljudi koji su izradili konzervatorsku podlogu su samo srđevci, osim ako se ne radi o njihovom partneru koji gradi na javnoj površini, koji uzurpira privatnu građevinu pa onda kažu da je to u duhu tog vremena prihvatljivo”, kazao je gradonačelnik.
“Oduševljen sam vašim slušalicama, gradonačelnice, možda vam netko govori nešto u njih”, kazao je Krstulović na što mu je predsjednik Gradskog vijeća dao opomenu.
“Rekli ste da smo namjerno izgovorili laž. Prometni fakultet je u prijašnjoj studiji rekao da na mjestu kružnog toka mora biti tržnica. Razlog za taj kružni tok je ako se ceste ne može napraviti onda projekt neće proći, pogledajte kako su formirane čestice”, kazao je Krstulović.
Gradonačelnik Franković kazao je na Krstulovićevu opasku o slušalicama da ima trajno oštećenje sluha i da iz toga razloga mora nositi aparate koji mu pomažu.
“Izgubili te svaki kredibilitet za braniti javni interes nakon što su vam Muzeji dostavili dokumente o slučaju Bonačić i nakon pravomoćne presude. Govorimo i o zidu koji predstavlja prometni koridor, o tome se niste očitovali. Izgubili ste pravo biti javna savjest ovog grada”, poručio je srđevcima Potrebica.
Marčinko kazala je da je došlo do povrede Poslovnika jer tema točke nije nečiji zid i kuća u gradu.
“Ova tema je bitna za cijeli Gruž, a mi se opet vodimo nečijim slučajem, a ta osoba nije prisutna u prostoriji. Radi se o sudskim procesima nečije obitelji”, kazala je na što je Potrebica kazao da prihvaća povredu Poslovnika, ali da nije reagirao na opasku o gradonačelnikovim slušalicama.
“Razlog za donošenje ovog prostornog plana jer što u novom plan neće biti ove prometnice u Ulici između Vrtova. Poanta cijele priče je da nismo riješili promet, izgubili smo spoj na Andrije Hebranga koji se mogao napraviti tako da investitor izgubi dio građevinske čestice”, kazao je Krstulović.
“Sadašnje stanje u prostornom planu omogućava ovo o čemu vijećnik Krstulović govori. U ovoj zoni autobus stoji na sred ceste. Mi ovdje uvjetujemo izgradnju velikog broj parking mjesta. Onda netko kaže da se pogoduje na način da se uvodi red u prostor. Uvodi se nova traka, skretač, svi koji idu u novu zonu skreću u tu traku i autobus ulazi u zonu i ne smeta prometu u ostalim trakama. Ušli smo u parcelu i uveli cestu i razmičemo ga s jedne strane 5 metara s druge 3.5 metra. Vi kažete da je ovo gore od ovog prethodnog gdje investitor ima tri puta više. Ovdje može iskoristiti 6 tisuća kvadrata, a po postojećem stanju 16 tisuća kvadrata. Ne može se ostvariti visina od 22 metra. Zgrada Atlant centra ima oko 2 tisuće metara kvadratnih, a bazen oko 4 tisuće metara kvadratnih, a površina ovog trgovačkog centra bila bi između njih. Ne radi se o nekom mastodontu, a postoji obveza i 30 posto hortikulture, jer se građevina mora uklopiti u prostor. Dugo se na ovom planu radilo. Nama je interes kad se nešto radi da se to napravi kako Bog zapovijeda i da popravi sadašnje stanje. Nitko od nas nije sretan da taj prostor od Domovinskog rata zjapi tako prazan. Ničim nije bio u funkciji javne namjene. Dobit ćemo dobar i kvalitetan prostor i spajanjem s rivom u Gružu i svime onim o čemu je govorila vijećnica Knežević, možemo dobiti novi urbani centar. Ovaj shopping centar je volumenom manji od Sub Cityja u Župi. Trgovački centar nisu ni robna kuća Srđ ni Minčeta. Mislim da je to nužno, potrebno i dobro. Ovdje nije odlučivala politika nego struka”, poručio je gradonačelnik.
Krstulović je na planu pokazao tj. usporedio česticu po postojećem stanju i po onome što se planira ovim prostornim planom i pitao vijećnike što misle na kojoj se može više izgraditi.
Gradonačelnik je kazao da vizualno izgledao da se po novom planu može više graditi, no da to ne uključuje tekstualni dio plana te se ponovno referirao na KIS.
“Vidite strelicu broj 5, tu treba doći zgrada do 35 metara, gdje je tu promet? Ishođena je građevinska dozvola, oni su počeli rušenje. Vijećnik kaže da cesta završava u nekom zidu, ona završava na kraju parcele, ne treba niti ići daje. To će biti javna cesta, a koju će izgraditi investitor o svom trošku. Puno je ovdje javnih interesa, od ceste, parking mjesta…Hoće li investitor nešto zaraditi. Mi smo GUP napravili, ovo je usklađeno prema novom GUP-u. Mi smo jasno definirali prostor”, kazao je gradonačelnik.
Kapović je kazao da se ne može formirati jedna jedinstvena građevinska čestica, moraju se definirati dvije čestice.
“Ovaj prostor nije moguće maksimlano iskoristiti kako to grafika prikazuje”.
“Danas sam kao građanin i tužan i sretan. Sretan sam ćemo dobiti shopping centar, a tužan jer neće biti kapaciteta kakvog sam očekivao. Imate vi gradonačelniče, nešto srđevskog u sebi”, kazao je Raguž.
Viktorija Knežević pročitala je sažetak glavnih primjedbi struke.
“Vlaho Alamat smatra da se ovako ne rezerviraju koridori putem kojih bi se mogli spojiti na tunel Gruž. Gradonačelnik je danas rekao da prijašnje prometno rješenje nije moguće zbog konzervatorske podloge. Molim da nam se reče nešto više o tome. Što se tiče izmještanja javne tržnice, vjeruje da kad je ona bila predložena da nisu mislili da trebaju dvije tržnice na ovakvom malom prostoru, već da se postojeća ukine. Žalim što u ovom prostornom planu nisu vodili dovoljno računa o javnim sadržajima bez obzira na to što se radi o privatnoj investiciji. Građani su mi ukazali da se dopuštaju reklame na pročeljima, ali mislim da to nije dobra praksa u Dubrovniku. Postojeće reklame na postojećim robnim kućama nagrđuju prostor. Što se tiče prometa, nisam stručnjak ali sam razgovarala sa stručnjacima i nitko nije optimističan da će ova prometna rješenja rasteretiti promete u Gruškom polju”, kazala je.
Pročelnik Benić kazao je da se o prostornom i urbanističkom planiranju govori na sve strane pozivajući se na anonimne stručnjake.
“Ovo je rezultat interdisciplinarnog rada. U konačnici je zauzet stav kakav je zauzet. Što se tiče primjedbi Društva arhitekata, veliki dio tih primjedbi je prihvaćen, jer su bile na mjestu. Ovo je prvi put da se jako dobro dogovorilo na sve primjedbe. Jedna od primjedbi je bila provođenje urbanističko-arhitektonskog natječaja prema kojem su neki parametri poput visine zgrada bili prepušteni natječaju. Prema novom zakonskom rješenju natječaj se može raspisati samo za površine u vlasništvu jedinice lokalne samouprave”, odgovorio je Benić.
“GUP Grada Zagreba je bio vraćen zbog propisivanja javnog natječaja, jer se on može raspisati samo za površine u vlasništvu jedinice lokalne samouprave i za zgrade javne namjene. Broj parking mjesta nije smanjivan. U GUP-u stoji 200 parking mjesta, mi ništa ne smanjujemo. Nekad davno se to smanjilo kroz GUP. Što se tiče prometa možemo raditi samo ono što je unutar natječaja. Ulica između đardina je u GUP-u i mi to moramo poštovati. Lokacija tunela nije točno određena. Taj tunel smo pomakli više od obale tako da se poveća pješačka zona. Kompleksno je napraviti ovakav plan. Mi smo prihvatili sve što su konzervatori tražili. Što se tiče reklama dopuštene su samo reklame onih marki unutar trgovačkog centra, ali i na Tommyju piše Tommy”, kazao je Kapović.
Određena je pauza.
“Spojna ceste Vukovarska i Hebrangova se briše iz planova nakon više od 50 godina. Ako smo nešto ukinuli onda moramo razmišljati da se to napravi na nekog drugoj lokaciji, pa planira li se i gdje se planira?”, pitala je je Marčinko.
“Nemam na predmetnom obuhvatnu nikakvu čestice, a rješenje sam vidio kad i vi, prije par dana. Svoje mišljenje naravno imam jer su prostorni planovi jako važni. Što se tiče ovog spoja ulica, problem je građevinska dozvola za dvije zgrade GP-a, u kojem moj otac ima stan pa sam bio tamo par puta. Kad su stanari podigli rampu Grad je zatražio da se to ukloni i predstavnici stanara su digli tužbu i utvrđeno je da se rampa nalazi na zemlji zgrade i tu smo mi izgubili spoj ceste. Volio bih da GUP sagleda, a to ću tražiti i od gradonačelnika bez obzira na njegovo mišljenje, prijedlog arhitekta Alamat prema kojem se promet može granati u tri smjera. To je kompatibilno s rješenjem plana višeg reda. Tražim da stručnjaci rasprave pozitivne i negativne strane, a tunel nije u koliziji s kružnim tokom. Zalažem se da novim GUP-om bušimo pod zemljom koliko hoćemo i da to ne utječe na koeficijent izgrađenosti. Primjer tome je jako svjež. Imali smo problem u Karingtonki i investitor je izgradio -3 etažu garaže i zadovoljio potrebe susjeda. Mi se moramo kopat u zemlju. Idemo o tome otvoriti raspravu. Što se događa s ovim planom? Ja sam za shopping centar na ovom prostoru, niti Minčeta niti Srđ zbog vlasničke strukture nikad neće postati moderni shopping centri. Mi definiramo zapremninu. Šaljem javni apel gosparu Pemu, ostavština koja ostavlja ovom gradu je izgled tog centra. Ako se napravi kocka s limenom oplatom, to je urbanistički zločin”, kazao je Potrebica i prikazao sliku shopping centra u Roterdamu.
“Ako on nama surga limenu kutiju prigradskog naselje, onda mi dobivamo ruglo u centru grada. Javno ga pozivam da taj shopping centar bude u rangu ovoga. Nisam za škatulu. Nadam se da su arhitekti shvatili. Ovaj UPU je tu. Slažem se s 22 metra, ali može se napraviti kvalitetan projekt koji će biti na ponos svima”, kazao je Potrebica.
“Pošto je ovaj UPU krenuo prema starom zakonu, vaš odgovor Društvu arhitekata na primjedbu o natječaju onda ne bi bio točan”, kazao je Krstulović, a pročelnik Benić mu je odgovorio da je UPU prošao sve potrebne državne instance i da bi ih oni upozorili da je to tako.
Potrebica je kazao da je struka kriva za nered u prostoru jer ako jedan arhitekt neće projektirati kocku naći će se arhitektu koji hoće.
Pročelnik Benić ukazao je na problem bespravne gradnje na primjeru Ploča i Gruža. Istaknuo je da se ta gradnja nije dogodila recentno nego u drugoj polovici 20. stoljeća, a potom je na razne načine legalizirana.
“I ta gradnja nam danas stvara probleme, pa i po pitanju novih prometnica”, kazao je Benić.
“Trebamo žurno sazvati sjednicu na temu prometnih rješenja, s obzirom i na novi GUP. Ovo prometno rješenje ne isključuje niti jedno buduće rješenje”, kazao je gradonačelnik.
Prijedlog odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenje 2.2. „Sv. Jakov“
“”Izrada plana započela je 2018., a u tijeku izrade izrađeno je niz konzervatorskih podloga i studija, a 2020. godine provedena je i javna rasprava. Konačan prijedlog je utvrdio gradonačelnik i to je podneseno na potvrdu resornog ministarstva koje je tražilo dodatno usklađivanje s GUP-om i PPU-om, nakon čega je ministarstvo dalo svoju suglasnost. Iako su svi zakonski preduvjeti bili usvojeni, čekala se HIA, koja je završena 2023.”, kazao je pročelnik Benić.
Predstavnik izrađivača plana Neno Kezić predstavio je UPU.
Kazao je da obuhvat zone određen GUP-om, a da je namjena stambena, tj. određena za vile u zelenilu.
“Rađene su razne studije, među kojima i dvije krajobrazne studije, kao i studija utjecaja na graditeljsku baštinu”, kazao je te dodao da GUP uvjetuje parcele od 2 tisuće kvadrata te da su definirane četiri parcele na kojima se mogu izgraditi četiri objekta. “Imamo stambenu zonu i zonu prometnica. Uvjeti za gradnju su iznimno restriktivni”, kazao je.
“Izgrađenost može biti 12 posto parcele, znači suteren, prizemlje i kat, s visinom od 8 metara. Pristup je ili s karavanskog puta, a ako nema kolnog pristupa, parking se može riješiti unutar 100 metara, s tim da parcela mora biti u vlasništvu vlasnika građevine. Ideja je da kuće ne budu vidljive se mora, jer su niže od kote Supilove ulice i ostaju u zelenilu”, kazao je.
“Vlasnici ovog zemljišta mogu podnijeti zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za njihove obiteljske kuće i izbjeći sve ovo i dobiti sveobuhvatno puno veće građevine u odnosu na ovaj UPU. Ovo je prvi put u povijesti Gradskog vijeća da ćemo donijeti prostorni plan za koji postoji HIA. Ako ne osvojimo ovaj plan omogućavamo lošiju varijantu. Građani se pitaju hoće li ovaj plan onemogućiti izgradnju puta – neće. Idemo korak po korak, podnijeli smo zahtjev za lokacijsku dozvolu za ovaj karavanski put, koji će biti put spasa za stanovnike Svetog Jakova. Naša odluka je danas jednostavna, ili dopustiti veći volumen objekata ili usvojiti ovaj UPU”, kazao je Franković.
Vijećnica Petra Marčinko kazala je da se iz ovog UPU-a ne može iščitati što će se dogoditi s putem.
“Iz gradonačelnikovih riječi može se zaključiti da ovaj UPU neće spriječiti spojnu cestu ulice Frana Supila i Andrije Hebranga i da će se uskoro dobiti lokacijska dozvola. Voljela bih da se ne dogodi da izgradimo pristupni put za ove parcele, a da ostalo ostaje razrovano”, kazala je Marčinko, na što joj je gradonačelnik kazao da će se cesta napraviti u cijelosti te da su u proračunu za 2026. osigurana sredstva za izvlaštenja.
“Maksimalna tlocrta površina od 250 kvadrata, niska katnost, to je primjereno rješenje. Ovo je dokument koji stupa na snagu danom donošenja, odnosno danas, tako da svi oni koji to namjeravaju nema vremena predati lokacijsku dozvolu. Plan ne dozvoljava podrum i garažu. Taj dio nisam shvatio, ovo drugo, krasno odrađen posao”, komentirao je Potrebica, na što mu je Kezić odgovorio da to ovisi i o terenu i o konzervatorskim smjernicama.
“U javnoj raspravi je više puta ukazano na jedno situaciju, a to je da se ne radi o UPU-u već da bi se trebao zvati ČUP – čestični urbanistički plan. Drago mi je da je namjena samo stambena, ali čini mi se da i dalje radimo parcijalno. Nismo još uvijek ubušili garažu u Svetom Jakovu, a više garaža je tu u planu od 1970-ih”, kazao je Krstulović.
“Zanima me ovaj izdvojeni parking u krugu od 100 metara, je li u praksi moguće da taj parking bude vezan uz građevinu, da se ne dogodi situacija da se taj parking proda ili ne da u najam”, pitao je Maslać na što mu je Knežević kazala da je to pravno moguće ali da susjedni mogu pokrenuti postupak obnavljanja građevinske dozvole što u konačnici može dovesti i do rušenja građevine.
Vijećnik Banovac kazao je da su ovom UPU-u uključene restrikcije iz novog GUP-a.
“Trebamo razmišljati o prostoru Svetog Jakova i Višnjice kao o cjelovitom prostoru, kao istočnom ulazu u grad”, kazao je.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu i donošenje prostornih planova te njihovih izmjena i dopuna za 2024. godinu
“”U 2024. su bile tri inicijative, a stav Grada je da nema novih inicijativa do novog GUP-a. Što se tiče 2025. do danas nismo zaprimili niti jedan zahtjev”, kazao je pročelnik Benić.
“Urbanistički planovi su prostor za kanaliziranje kapitala”, kazala je Knežević.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju trgovačkog društva Hotel Gruž d.d. za 2024. godinu
Direktor Hotela Gruž, Vido Raič predstavio je izvješće. Istaknuo je hotel posluje pozitivno te da je dobit bila 140 tisuća eura, a kao najveći problem naveo je nedostatak radne snage..
Knežević je kazala kako nije riječ o poslovnom nego računovodstvenom izvješću. Istaknula je kako Grad Dubrovnik plaća obrok za pučku kuhinju oko 7 eura s PDV-om..
“Preko restoranske djelatnosti Grad bi trebao platiti barem pučku kuhinju. Imate komercijalni restoran, donacije od Grada Dubrovnika i još 360 tisuća eura. Kažete da imate mali broj zaposlenih, a imate 12 zaposlenika. Restoran, privatni koji je u blizini ovog, ima 10 zaposlenih i 1.5 milijuna eura dobiti. Pa kako ste uspjeli ostvariti ove poslovne rezultate?”, pitala je Knežević.
“Iznos za pučku kuhinju bio je 4.82 eura plus PDV, imamo socijalnu notu, obroke za umirovljenike, taj iznos nadoknađujemo iz komercijalne djelatnosti”, odgovorio je Raič.
“Kad postavite broj zaposlenika, spomenuli ste broj 12. Uspoređivati privatni restoran s 10 zaposlenih ne može se dovesti u paralelu bez broj obroka. Isto tako kako se kod privatnika poštuju odredbe ugovora o radu? Kad uzmete trošak, kad imate salatu kao prilog i juhu, niti jedan privatnik to ne bi mogao po ovoj cijeni”, kazao je Potrebica.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju trgovačkog društva Libertas Dubrovnik d.o.o. za 2024. godinu
“Nastavljen je trend povećanja fizičkih pokazatelja, prevezli smo preko 8 milijuna putnika. Prihod je bio oko 15 milijuna eura, a ostvarena je dobit od 73 tisuće eura”, kazao je direktor Pero Milković.
Marčinko je kazala kako se često mogu čuti kritike na račun linija koje nisu usklađene za presjedanje, da dio njih nije aktivan tijekom sezone kao i da nije ponovno aktiviran dio linija koji je ukinut tijekom pandemije.
“Planirate li osuvremeniti mrežu linija? Koji su vam planovi po pitanju digitalizacije javnog prometa? Kakva je situacija s brojem vozača?”, pitala je.
“Linije su usko vezane uz broj vozača. Moderniziramo vozni park, ali vozača fali. Sad ih je oko 160, a operativno sposobnih je oko 145 do 150. Ove godine imamo 20 tisuća prekovremenih sati. Raspisali smo javne pozive u Lici, Slavoniji, Baranji, javila nam se jedna osoba koja nema uvjete. Krivo nam je svima da nemamo vozače iz Dubrovnik i krenuli smo prema vozačima iz drugih zemalja. To trebamo napraviti i prije sezone, kako bi zadržali vozače koje imamo. Ljudi rade bez slobodnog dana. Smještaj smo već na neki način osigurali, sad razgovaramo s agencijama. Planiramo dovesti 30 stranih vozača. Onda možemo početi razgovarati o vraćanju linija. Ja bih da nam kotarevi dostave određene podatke o potrebama. Ugrađivat ćemo i brojače putnike kako bi mogli usklađivati mrežu linija. Digitalna tehnologija nam je jako bitna jer je dio vozača otišao jer su bili i vozači i blagajnici i turistički vodiči. Idemo prema ukidanju naplate, ali moramo vidjeti kako to neće generirati gubitke u naplati. Ići ćemo na dodatno povećanje cijene karte kod vozača, recimo na 5 eura, kako bi ljude odvratili od kupovine karte kod vozača”, odgovorio je Milković.
Gradonačelnik Franković ispravio je direktora Milkovića i kazao kako nije istina da vozači voze bez slobodnog dana jer bi to bilo suprotno Zakonu u radu. Milkovićevu izjavu pripisao je činjenici da se krivo izrazio i da je je tek stupio na ovu dužnost.
“Na području Hrvatske autobuse voze strani vozači, nije to ništa čudno. Budućnost grada treba biti javni gradski prijevoz koji treba biti i brži i efikasniji i imati prioritetne linije. Moramo izaći iz principa linije 1A, ili linije 6…Ovih dana vidite raspravu o prijevozu u Konavlima, gdje u isto vrijeme polazi nekoliko linija, a vozi se par ljudi. Pokojni načelnik Korda napravio je na Zvekovici mali kolodvor, tj. stanicu, možda bi trebali uvesti kombije i da se onda tamo ljudi ukrcavaju na autobus. Vozači trebaju prestati biti blagajnici. Na Pilama imamo mjesta za kupovinu karata, a ljudi i dalje kupuju karte u autobusu. Stoga se povremeno pojavi video gdje vozač nije nakon petog puta otvorio vrata jer je ispalio. Podržavam povećanje karte, kao i uvođenje kartomata. Libertas se od drugih prijevoznika razlikuje po visokoj naplati karata od 90 i više posto, jer se ulazi samo na prednja vrata. Nije loše povremeno uzimati vanjske kontrolore. 78 posto naših sugrađana vozi se a da nije platilo iti jednu lipu. Libertas je tu na usluzi građanima”, poručio je gradonačelnik.
“Postoje i mjesta u Dubrovniku gdje se kartica ne može kupiti na trafici, pa da ne se ne bi dogodilo da nam pobjegnu na taksi trebalo bi uvesti aplikaciju za plaćanje. Pa se recimo novci presele na tu aplikaciju i onda se mobitel samo prisloni na uređaj na autobusu i tako se naplati karta”, predložila je Marčinko.
Knežević je izložila načine na koji su neki drugi gradovi osuvremenili svoje mreže linija javnog gradskog prijevoza, a predložila je da se uvede besplatan prijevoz za sve građane, jer se naši sugrađani koriste tom mogućnosti, a za primjer je navela besplatni autobus za vrijeme održavanja zimskog festivala.
Franković je kazao da je često razmišljao o uvođenju besplatnog javnog prijevoza za sve, no da ga je od toga odvratila činjenica da dio sugrađana od poslodavac dobiva mjesečnu naknadu za prijevoz, a sve kako bez te naknade po uvođenju besplatnog prijevoza ne bi ostali.
Direktor Milković kazao je da je razgovarao s informatičarima o uvođenju aplikacija i kartomata i da se to njemu sve do tog trenutka činilo jako jednostavnim, ali da mu je nakon tih razgovora sve to poslalo space shuttle.
“Poslali smo upit prema ministarstvu kako bi provjerili hoće li ići kakvi natječaji za digitalizaciju, ali za početak bi mogli napraviti pilot projekt i recimo staviti kartomate na najfrekventnijim lokacijama. S tim bi mogli početi početkom godine”, kazao je.
“Mi trebamo kupiti sustav koji ima i London i s kojim se klik radi brže nego što ja hodam. To sustav koji sam vidio u Londonu, Onda mi je došao dundo kontrolor i pitao me kartu, na što sam mu rekao da sam platio mobitelom i on je samo skenirao mobitel i to je to. Sve što ima u svijetu, treba biti i kod nas. Zagreb na srednjim i stražnjim vratima ima QR kod i onda se plaća preko stranica ZET-a. Postojeći sustav koji je nastao u garaži, a koji je kupio Libertas i neki drugi, je trom i ne može se spojiti na sve što bi trebao”, kazao je, kazao je Potrebica.
Krstulović je kazao da postojeće kartice imaju barkod i pitao ima li Libertas ugovor s firmom koja radi te kartice i na koliko još godina taj ugovor obvezuje Libertas, na što mu je Milković odgovorio da se radi o ugovoru na dvije godine, na da ga se može u svakom trenutku raskinuti. Potrebica je dodao da Libertasu ne treba start up tvrtka već sustav koji već postoji i koji funkcionira.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju trgovačkog društva Luka Dubrovnik d.d. za 2024. godinu
Direktor Luke Dubrovnik, Željko Raguž kazao je da je dobit nakon oporezivanja iznosila 890 tisuća eura, a da su najveći prihodi ostvareni od priveza i odveza, skladištarine i parkinga.
Vijećnik Krstulović pohvalio je Raguža na detaljnom izvješću.
“Vidi se lagani porast dolaska kruzera, a dobit se smanjila za 23 posto od prethodne godine. Molim objašnjenje ove razlike u brojkama. Kad će izgradnja međunarodnog putničkog terminala koji stoji u ugovoru, a zamolili ste za izmjene ugovora kojeg vi imate s davateljem koncesije. Trenutačni cjenik istezališta predviđa zimovanje jet-skija, a izbačeno je zimovanje baraka, a navodite da želite biti dostupni svima i društveno odgovorno poduzeće”, kazao je.
“Imali smo naplatu za Solsku bazu, i naplatili smo tih 1.8 milijuna kuna. Zimovanje i istezalište – mi smo do sada imali cijenu od 35 eura po metru dužnom za onoga tko drži barku na zimovanju. Nije bilo pošteno da netko drži barku jedan mjesec, a drugi šest mjeseci, pa smo uveli mjesečnu cijenu koja je jeftinija, ali smo uveli ograničenje od tri mjeseca. Ovo je pošteniji model, jer ne dolaze svi naši sugrađani na red. Uskladili smo se sa svim drugima po pitanju cijena. Što se tiče terminala, rečeno mi je da će i kolegica Knežević o tome govoriti, pa najbolje da priču objedinimo”, odgovorio je Raguž.
Vijećnica Knežević iznijela je svoj prijedlog vezano uz putnički terminal, a koji uključuje djelomični raskid koncesije, koji bi omogućio da se putnički terminal vrati Lučkoj upravi kako bi se mogla dobiti europska sredstva.
“Tako bi mogli dobiti luku poput one u Gaženici. Vjerujem da ovdje postoji javni interes za raskid koncesije. Rješenje je u razdvajanju funkcija”, kazala je Knežević, a potom pojasnila što to podrazumijeva.
“Ovo ne bi bio trošak nego investicija s povratom” kazala je Knežević.
Gradonačelnik je Knežević zahvalio na otvaranju teme.
“Grad je dobio 48 posto dionica Luke d.d. još u doba Šuice uz ugovornu obvezu investicije u Luku Dubrovnik. Od tad do Vlahušića nije uloženo ni kune. Tad nastaje ideja o gradnji terminala od strane Siniše Hajdaša Dončića. Vlahušić vrši pritisak da se to ostvari i da terminal dobije francusko-turski konzorcij. Hajdaš Dončić šalje dopis u kojem traži investicijski plan u roku od 15 dana ili nam se oduzima tih 48 posto. Memed ne zna što će i kako će. Tad nastaje vakuum, dolazi na vlast Orešković. No ljudi koji su naslijedili Hajdaša Dončića vrše i dalje pritisak. Tad pada Vlahušić i Nada Medović postaje povjerenica, a u tom trenutku se traži bankovna garancija od od Grada. Medović kaže da je to izvan njenih ovlasti i da to ona ne može potpisati i CERP kaže da će pričekati izbore. U CERP-u dogovorimo ulaganje od 2 milijuna kuna. U fazi dva jedan dio dionica je još uvijek u vlasništvu CERP-a, Atlantska plovidba je tad partner grada, ali Atlantska plovidba skuži da smo donijeli političku odluku da se ide prema davanju koncesije Luci Dubrovnik. Tad je u Atlantskoj Kulišić, a u resornom ministarstvu su nas izubijali. S ministrom Marićem dogovorim kupnju preostalog dijela dionica u vlasništvu CERP-a, mora ići na javni natječaj. Od jednom se na toj javnoj dražbi javi Atlantska i ona kupi te dionice, nama ispred nosa, kao partner grada. Oni mene pozovu i pitaju me što to mi to znači. Kažu mi da će oni to dokapitalizirati i da će grad imati 51 posto, a da će ostatak imati Atlantska plovidba. Oni su me lijepo savjetovali, ništa se to ne može prijaviti. To su bili isti ljudi koji su prodali Atlantsku, a sebe naplatili. Mi smo tad angažirali profesora pomorskog imovinskog prava koji je promijenio cijeli postupovnik. Dobili smo suglasnost od DORH-a i ministarstva financija, kao i o ministarstva mora o sklapanju novog ugovora o koncesiji. Postavili ste pitanje glavnom državnomodvjetniku o kaznenoj prijavi koja je podignuta protiv mene zbog kupnje dionica, a kupovali smo ih na dva načina preko UTD Raguse i tako smo stekli 51 posto dionica. Kupili smo i 6 posto trezorskih dionica. Mi smo to kupili odlukom skupštine. Odluka vezana za kupnju trezorski dionica od strane Luke Dubrovnika donesena je od strane svih dioničara. Sve se to dogodilo nakon što je Maro Kristić ovdje progovorio o jednom drugom, petom Jugu. Došao mi je USKOK i ja sam im sve mailove isprintao. Htjeli su stvoriti neki dojam. U Atlant Batala Centru nudili su mi jedan stan. To su loši ljudi koji razmišljaju samo o sebi. Pokojni Hrvoje Kulušić se toliko borio da su mu u ministarstvu rekli da je u skobu interesa. Njihov san o brzom bogaćenju se neće dogoditi. Vi ste sve pogodili”, kazao je Franković.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju trgovačkog društva Sanitat Dubrovnik d.o.o. za 2024. godinu
Direktorica Klaudia Barčot kazala je kako su u prethodnoj godini povećani prihodi ali i rashodi.
„Nije specificirano koliko su vaši prihodi od dostave u povijesnoj godini. Znamo da stvarno niste efikasno jer to vidimo prema kamionima na Stradunu, a brojni su i prigovori ugostitelja. Potrebno je vratiti privatne koncesionare i bolje to organizirali i proširiti da oni mogu prikupljati robu iz praonica za apartmane i to dostavljati na Ploče. Tako mičemo i vozila s prometnica. Imamo 20 tisuća vozila, a Sanitat raspolaže s 2 tisuće parking mjesta. Tako da kad kupite mjesečnu parkirališnu kartu ne dobije sigurno parking mjesto, kupite srećku. Jedina gradska tvrtka koju bi mogli ukinuti, a da to ne osjete građani je Sanitat. Neću podržati ovo izvješće“, kazala je Knežević.
„ Prihod vam raste skoro 5 posto u 2024. Dobili ste pretovarnu zonu, tu se pokušavate uhodati. Kolegica je spominjala apartmane, a uloga Sanitata bi treba biti ljude koji žive. Ljudi koji imaju ugostiteljske objekte kažu da se usluga poboljšala. Što se tiče nas stanovnika vi nam služite od Ploča do Straduna, nema dostave po ulicama. Imate veliki kredit i nabavljate električna vozila, ali ništa se neće riješiti ako se ne nastavi s projektom pretovarne zone. Godinama mi bode oči i živcira me, a vidio sam sve vaše navode, a to je peskarija, a ona stoji zatvorena”, kazao je Krstulović.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju trgovačkog društva UTD Ragusa d.d. za 2024. godinu
Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju trgovačkog društva Vodovod Dubrovnik d.o.o. za 2024. godinu
Predsjednik Uprave, Lukša Matušić kazao je kako je 2024. završila gubitkom od nešto više od milijuna eura i da to je za Vodovod bilo očekivano jer su troškovi porasli, a cijena vode se nije povećavala.
“Drago mi je da je Vodovod i daje poželjan poslodavac i da nemamo problem što se tiče radne snage”, kazao je.
Knežević je kazala, a vezano uz pozivi stanovnicima da se priključe na sustav, da se jako teško nalaze meštri koji bi izveli priključak, pogotovo ispod kote vodovoda. Begović je odgovorio da je Vodovod razmišljao o uvođenju te usluge, ali da tada ljudi nisu bili zainteresirani i mislili su da će naći nekog tko ima to može učiniti brže ili jeftinije.
Vijenćnik Krstulović postavio je pitanje vezano uz klončine.
“Nedavno smo dobili poziv od jedne gospođe da očistimo klončinu. Susjeda nije dala da se uđe u stan, zvali smo komunalne redare i policiju. Svaki put kad radnik uđe u klončinu znam da ima 50 posto šanse da iz nje ne izađe. Lijepa je to stvar, ali znate kako je u praksi, odgovorio je Matušić.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju trgovačkog društva Vrtlar d.o.o. za 2024. godinu
Direktorica Alma Majstorovića kazala da je Vrtlar ostvario prihod od 2 160 000 eura, da su troškovi povećani za 3 posto, a da je dobit bila oko 80 tisuća eura i da je završena rekonstrukcija rasadnika Zaton. Naglasila je kako bi dobit bilo oko nule da nije bilo projekta u kojem su sudjelovali.
Viktorija Knežević je i za ovu točku dnevnog reda pripremila prezentaciju.
“Nije uvijek bilo lako osigurati financijska sredstva za radnike Vrtlara koji su uvijek bili najmanje plaćeni. Danas sam na Domu zdravlja sreo radnika Vrtlara kako sadi cvijeće, za par dana kreće kićenje grada. Prije 20 dana se kupila jelka. To su poslovi komunalnih tvrtki Grada. Ne želim da Vrtlar radi za neki hotelski lanac. Jer sada kad se završi park Gradac, potrebe Vrtlara za djelatnicima će biti još veće. I kad se posadi sve na Bulevaru i uz Posat posla za Vrtlar će biti još više. Sezonski treba saditi cvijeće, polijevat za vrijeme suše, sad opet dolazi treća vrsta cvijeća. Čim prođe Zimski festival treba sve skinut i početi kiti sve za Festu. Bilanca nije osnovno mjerilo uspjeha društva, ona može biti dio toga, ali osnovno mjerilo je dnevno održavanje. U idućoj godini počinje projekt parka na Lopudu, znate li koliki je to projekt? Nema te bilance po kojoj će se to ulaganje od 5 milijuna eura isplatiti, ali to je naša obveza. Svaki vijećnik može komunicirati kako želi, ali bilanca nije najbitnija stvar. Luka Dubrovnik i Baština oke, ali ne i druga društva poput Sanitata. Gdje to ima u Hrvatskoj da mjesečna parking karta košta 8 eura mjesečno?. Na direktorima je da drže i kontroliraju priču, da Vrtlar ne budu slučaj kao što je to bio dugo i previše godina. Mi samo Vrtlar zatekli u nedozvoljenom minusu od 23 milijuna kuna. Moramo prepoznati da ne može uvijek sve usporediti ni gradovi ni društva”, kazao je Franković i čestitao direktorici Majstrović.
Knežević je kazala da je za pripremu za ovu sjednicu Gradskog vijeća uložila najmanje 50 radnih sati.
“Ne smijemo propustiti priliku ako gradska društva mogu biti profitabilna, da ona i budu profitabilna jer tako možemo financirati i neke druge stvari”, kazala je Knežević na što joj je Raguž kazao da je njena politička budućnost jako upitna.
“Mene ne zabrinjava moja politička budućnost u iduće tri godine jer moja osobna budućnost ne ovisi o politici kao vaša”, odgovorila je Knežević Ragužu.
Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila kategorije M1 kapaciteta (7+1) i (8+1)u zoni posebnog prometnog režima
Pročelnica je kazala da se ukida vinjeta oznake I koja je vrijedila agencijama za prijevoz putnika s kruzera na Pile.
Gradonačelnik je kazao kako je ova vinjeta uvedena 2016., a predložila ju je koalicija Srđ je Grad, HDZ i DDS, a kako bi se zaustavila tužbe, a postala je sredstvo manipulacije manjeg dijela agencija i cabrio buseva.
“”Posljednje sudske presude išle su u korist Grada Dubrovnika. Došlo je vrijeme da ukinemo sada i ovu nepotrebnu vinjetu. Svi koji budu dolazili na Pile morat će unaprijed rezervirati slot i platiti taj slot. To je relikt. Bivši gradonačelnik će danas slaviti jer ovo ukidamo jer nije bio sretan s ovom vinjetom. Ponosan sam na tadašnje zajedništvo, a danas je došlo vrijeme da ovo ukinemo. Danas idemo u smjeru koji je financijski oportuniji za Grad”, kazao je Franković.
“Nama na Pilama ne čine gužvu samo ovi kombiji. Nemojte da nam se dogodi da se obrtnici prijave da taksiraju. Nula ljudi se javilo na javno savjetovanje. Možda je došlo vrijeme da se i taj aspekt unaprijed, da ljudi znaju da se provodi javno savjetovanje. Formalno-pravno mi ovaj dokument nismo dobili, ali nema smisla da dokument dobivamo dan prije sjednice”, kazao je Krstulović.
Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnim parkiralištima na području Grada Dubrovnika
Radi se o uvođenju naplate parkinga u Mokošici, o čemu smo više puta govorilo. Kako Mokošica ne bi bila parkiralište za stranu radnu snagu i one koje voze taksi stoga uvodimo naplatu. Suglasnost policije smo dobili prije nekoliko dana. Uz ovu točku su vezani i uvjeti vezani za Sanitat. Radi se o interesu stanovnika i željeli smo skratiti vrijeme i iz toga razloga samo stavili ovu točku na dnevni red danas”, kazao je Franković.
Krstulović je kazao da se ovom odlukom ukidaju i mjesto sjeverno od Doma zdravlja.
“Parkinzi ostaju u zoni 3, ne ukidaju se”, odgovorila je pročelnica.
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o davanju prethodne suglasnosti na izmjene i dopune Općih uvjeta isporuke komunalne isporuke na uređenim javnim površinama na području Grada Dubrovnika
Prijedlog zaključka o prihvaćanju teksta Ugovora o kupoprodaji i prijenosu dionica trgovačkog društva UTD RAGUSA d.d. između Ivice Kovačića kao prodavatelja i prenositelja s jedne strane i Grada Dubrovnika kao kupca i stjecatelja s druge strane
Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti za sklapanje Ugovora o pravu građenja između Grada Dubrovnika i društva Libertasa Dubrovnik d.o.o. u svrhu realizacije projekta „izgradnja infrastrukture za punjenje električnih autobusa“
Vijećnička pitanja
Deraković je gradonačelniku postavio pitanje vezano uz oplemenjivanje gradske tržnice. Istaknuo je da se treba radit na dodatnim sadržajima i aktivnosti tijekom popodnevnih sati.
“Možete li se osvrnuti za paljenje, gašenje i promjene zone posebnog prometnog režima u budućnosti?”
“Vjerujem da ćemo od iduće godine imati brojne sadržaje, pogotovo u ljetnim mjesecima. Tu su i mega jahte koje traže autentičan sadržaj. Doći će do toga, najvažnije je da je placa tu i da je napravljena. Placa je dobila sva priznanja struke, a nekad davno se uspoređivala sa placom u Metkoviću. Što se zone tiče, 1. 12. ćemo imati presicu kad se zona ugasi. Nismo imali niti jedan problem kroz zonu. Ovo je testna godina. U samoj provedbi zone bilo je puno manje grešaka nego što sam ih očekivao. Iduće godine, kako smo i dogovorili s Prometnim fakultetom, napravit ćemo izmjene i dopune, ali ona je dala enormni benefit građanima, kao da samo izgradili novu cestu”, odgovorio je Franković.
Vijećnik Maslać pitao je što je s cestom na Kineskom zidu i projektom Arene Lapad.
“U proračunu za 2026. naći će se i sredstva za izgradnju ceste na Kineskom zidu, u procesu smo ishođenja građevinske dozvole i iduće godine krećemo u realizaciju, a nakon toga idemo na cestu Vlaha Bukovca. Završili smo atletsku stazu, a Arenu Lapad nismo mogli napraviti jer nije bila u prostornom planu. Sad smo je stavili u prostorni plan i sigurno ćemo je napraviti. Sport miče djecu i odrasle od opijata. Umjesto da povlačite bijelu liniju od iduće nedjelje svi će moći trčati iza bijele linije”, odgovorio je Franković.
Vijećnik Krstulović pitao je kad će se pojaviti kontingent avio karata Croatiae Airlines po fiksnim cijena i kad će se uvesti kasniji popodnevni let iz Zagreba za Dubrovnik, a sukladno najavama.
“Na ovo pitanje ću vam odgovoriti i pismeno jer moram pitati Croatia Airlines gdje je zapelo?”, odgovorio je Franković.
Petra Marčinko ponovila je pitanje koje je postavila u travnju, a vezano za pristup obiteljskoj kući na Konalu u kojoj stanjuje hrvatski ratni vojni invalid koji nema adekvatan pristup kući s magistrale.
“U jednom trenutku je zatekao geodete koji su kazali da su na terenu po nalogu grada, ali za potrebe vatrogasnog centra. Drugo pitanje, vezano je uz pothodnik na Ilijinoj glavici. Obratili su mi se roditelji, koji pitaju što je s održavanjem pothodnika”.
Navedena osoba je bila kod mene, pa mi je pisala lijepo, pa mi je pisala malo manje lijepo. Mi smo gospodinu odgovorili, ali on nije zadovoljan odgovorom. Rekli smo mu da može ostvariti pješački, ali ne i kolni pristup. On tu namjerava graditi. Poštujem vojne invalide, jednima smo dali stan, drugima kuće. Svakome kome možemo pomoći ćemo pomoći. Nije stambeno zbrinjavanje gradnja peterokatnice, neki nisu dobili ništa. Ovaj gospodin je djelomično ostvario svoje pravo. Da vam pročitam sve što mi je napisao? Pa se onda ja pitam jesam li ja mrzitelj branitelja? Želim pomoći tom čovjeku, ali ne mogu što ne mogu. Činilo mi se jednostavnim kad je bio kod mene, ali kad smo ušli u predmet – ajme majko. Malo je pravde među hrvatskim ratnim vojnim invalidima jer su neki dobili sve, a neki drugi ništa. Dragan Čobanski živi u gradskom stanu, i tko zna hoće li kad doživjeti da mu se nešto izgradi na Nuncijati. Nikad liftovi u pothodniku neće proraditi. Pothodnik je izgrađen bez građevinske dozvole, dozvolu smo ishodovali, ali nismo ga uspjeli legalizirati. Liftovi nemaju atest. To je shizofrena situacija iz koje nećemo nikad izaći. To je isto kao i situacija sa zgradom Atlantske plovidbe, tu je jedini popravak samo bager. Ne postoji niti jedan službenik grada Dubrovnik koji će izdati uporabnu dozvolu jer ne želi otići u zatvor Trebalo bi napraviti izmjenu i dopunu građevinske dozvole. Zamislite onu zgradu 5 metara od jedne i druge strane ceste se treba odmaknuti, jer prozori gledaju na cestu i s jedne i s druge strane”, kazao je gradonačelnik.
Vijećnik Banovac kazao je da sazrelo vrijeme za obnovu samostana na Lokrumu.
“Ne bi volio da nam se neke stvari koje su događala oko obnove hotela Argentine događaju ponovno”.
“Izrada projektne dokumentacije je u tijeku, a obnova je cilj svih nas. Što se tiče hotela Argentina namještaj je naručen i oni očekuju da će do lipnja početi normalno raditi. Stanari okolo su prošli kalvariju, samo se nadam da će konačni rezultat biti vrhunski. Najavljuju se i neki vrhunski brendovi i restorani. Ne bi trebalo biti kašnjenja. Nekad i privatna investicija može upasti u problem”, kazao je gradonačelnik.
Katarina Doršner kazala je Grad mora voditi računa i o placi u Gradu koja je potrebna i stanovnicima ali je i turistička atrakcija, a pitala je i što je sa stazom prema Srđu i uređenjem Gornjeg Konala.
Franković je kazao da se placare treba prepoznati kao tradicijske obrtnike i tako im financijski pomoći. Ponovio je i da konzervatori ne dopuštaju igralište na Gornjem Konalu i da tamo ne može biti ništa više nego ono što je tamo i da je potrebno pronaći novu lokaciju.
Vijećnik Bošković postavio je pitanje vezano uz rekonstrukciju parka u Pilama. Pitao je kad se očekuje kraj radova i što se napraviti s kajacima. Njegovo drugo pitanje odnosilo se na uređenje poljane Ruđera Boškovića.
“Park u Pilama bit će završen u prosincu, uvjeren sam da će biti odličan, ali dajmo mu priliku da se zazeleni. U Pilama su sađena listopadna stabla. Učenici umjetničke škole će uskoro kretati s ocrtavanjem sprava. Pronašli smo tehničko rješenje za poljanu, sad radimo razradu, u idućoj godini smo osigurali sredstva za izvođenje radova. U ovom trenutku ne želim specificirati točan početak radova” odgovorio je.
Vijećnik Lučić pitao je što je izgradnjom pročistača otpadnih voda na Petci i kad će novi GUP.
“Pročistač je fazi crtanja projekta, potom slijedi ishođenje građevinske dozvole. Sve ide u dobrom smjeru. Što se GUP-a tiče očekujem da ćemo ga do ljeta usvojiti. GUP je dobar, kvalitetan, odličan. Na području između Orsule i Kantafiga je brutalno restriktivan, neke zone koje su prije bile građevinske sad to neće biti. Svima onima koji misle graditi na Pločama u ovom vakuumu, poručuje da neće. Na Pločama se više ni kvadrat neće izgraditi, gotovo je”, kazao je Franković.
Olga Muratti pitala je hoće li se krenuti s uređivanjem vlasništva škola kojima je Grad Dubrovnik osnivač, a Franković joj je odgovorio da je u tijeku postupak upisa zemljišta na Grad Dubrovnik.
Vijećnica Hrnić pitala je što je s multifunkcionalnom dvoranom u Gospinom polju.
“Prvo ćemo obnoviti postojeću dvoranu, a onda idemo na izgradnju dvorane vrijedne 60 milijuna eura. Potrebno je napraviti i hidrotehnički tunela kojim će odvesti svu vodu iz Gospinog polja na morsku stranu”, odgovorio je.
Vijećnica Đurović Đanović pitala je kad će se riješiti pitanje nogostupa ispred hangara Orsana.
“Sutra će službe izaći na teren pa ćemo vidjeti što se hitno i žurno može napraviti za sigurnost djece”, odgovorio je Franković.
Vijećnik Marković kazao je da osam godina postavljao dva ista pitanja i da je danas najviše profitirao jer kreću radovi na Gornjem Konalu i obnova poljane Ruđera Boškovića.
“Boškovića trebamo vratiti u Grad. Imali smo priliku vidjeti jedan prostor na Jezuitima u kojem bi mogao biti muzeja Ruđera Boškovića. U kojoj je to fazi? Profesor Ivica Martinović mi je kazao da je to nužno za Grad i da je vrijeme da se počne o tome glasno razmišljati. Drugo pitanje se odnosi na uređenje ceste od igrališta od vrha Montovjerne. Kad će početi taj projekt?”.
” Smatrao sam da se zračna luka treba nazvati Ruđer Josip Bošković. Mi imamo napravljen projekt interpretacijskog centra u Mokošici u ljetnikovcu Gučetić. Bili smo ispod crte na EU projektu i nismo dobili novce, a sad čekamo idući poziv. Imamo jasne zapise koji govore da je posljednji put kad je boravio u Dubrovniku Ruđer Bošković spavao na području Mokošice. Taj smo projekt napravili s profesoricom Stojan. Obišli smo prostor koji spominjete, radi se o podrumskom prostoru, koji je u vlasništvu Isusovac i na njima je da osmisle taj prostor, a mi im možemo pomoći. Isto kao što ćemo pomoći Biskupiji kad se bude obnavljalo sjemenište. Ne možemo sve vući u povijesnou jezgru. Moramo raditi na novim sadržajima van nje. Vezano za Montovjernu jedan dio projekta samo napravili. I tu je zanimljiva priča, svi izgrade kuću do ruba parcele i onda bi nogostup. Gdje je nogostup? U New Yorku. I sad tamo neki postavljaju rampe na gradsko, svi bi red ispred tuđe kuće. Vjerujem da ćemo tu napraviti parkiralište. Na jednom dijelu državne zemlje napravljen je privatni parking sa nadstrešnicama”, odgovorio je Franković.
Ovim je iscrpljena i posljednja točka današnje sjednica Gradskog vijeća.
